Svijet
Napojnica/bakšiš u restoranima i kafićima – evo koliko se obično “ostavlja” u Hrvatskoj, Austriji, Italiji …
Uskoro kreće sezona godišnjih odmora, a s tim i neizostavne priče o usluzi u ugostiteljskim objektima i o ostavljanju napojnica odnosno bakšiša. U mnogim je zemljama uvriježena napojnica od pet do deset posto, no nije svugdje tako. Mala napojnica ponekad može biti čak i uvredljiva.
U Austriji je uobičajeno dati napojnicu koja je od oko deset posto ukupnog računa . “U mnogim je zemljama također uobičajena napojnica od pet do deset posto, no napojnica se ne očekuje svugdje”, kaže stručnjakinja za putovanja ÖAMTC Yvette Polašek.
Italija i Hrvatska
U omiljenim zemljama za odmor Austrijanaca primjerenom napojnicom smatra se napojnica od oko pet do deset posto.
Španjolska i Portugal
Jednako kao i u Italiji i Hrvatskoj napojnica je od oko pet do deset posto, ponegdje čak i do 15 posto računa. Za taxi je normalna najpojnica od oko 10 posto. Španjolci baš ne vole kad napojnicu ostavljate u previše sitnim novčićima.
Francuska
I u Francuskoj ljudi prvo plate, a zatim ostave napojnicu na stolu. Napojnica se daje grupno, a ne pojedinačno od svakog gosta za stolom. Obično se ukupni iznos podijeli s brojem ljudi kako bi se izračunalo koliki dio napojnice pripada svakom pojedincu. Prikladno je oko deset posto. Davanje napojnica također je uobičajeno za taksiste.
Grčka
Ovisno o vrsti restorana, ili zaokružite (npr. u konobama) ili dajte napojnicu od pet do deset posto ako napojnica već nije uključena u račun. Zaokruživanje se također vrši u taksiju.
Turska
“Ovdje se smatra vrlo nepristojnim ne dati napojnicu”, upozorava stručnjakinja ÖAMTC-a. U restoranima je uobičajeno pet do deset posto iznosa računa, u taksijima se također zaokružuje. Naknade za usluge već su uključene u hotelske račune. Sobarice i nosači, međutim, očekuju napojnicu.
Zabrana bikinija i alkohola – hrvatsko ljetovalište ima nova pravila
Skandinavija
U Finskoj i Danskoj konobari ne očekuju napojnicu, a u Finskoj je to već uključeno u račun. U Norveškoj su usluga i PDV već uključeni u hotelske, restoranske i barske račune, ali možete dati dodatnu napojnicu od oko pet posto ako ste zadovoljni uslugom. U Švedskoj ljudi obično zaokružuju.
Beneluks
U restoranima, taksijima i hotelima napojnice su obično uključene u cijenu. Dobru uslugu još uvijek možete nagraditi s pet do deset posto iznosa računa, preporučuje Polašek.
Azija
“Napojnice su prilično neobične u Aziji”, kaže Polašek. “U Kini se čak i napojnica može shvatiti kao uvreda.” Tajland je pak iznimka u Aziji jer se ondje već ustalila novčana zahvala. U turističkim središtima daje se maksimalno deset posto ili se iznos zaokružuje.
Ujedinjeni Arapski Emirati
Iako je naknada za uslugu obično već uključena u hotelski ili restoranski račun, konobari za dobru uslugu očekuju napojnicu od deset do 15 posto.
SAD i Kanada
U SAD-u i Kanadi postoji velika kultura davanja napojnice, obično je to 10 posto minimalno, a ponegdje se očekuje i od 15 do 20 posto. Čak i ako račun uključuje naknadu za uslugu, očekuje se napojnica.
Australija, Novi Zeland
Davanje napojnica nije uobičajeno na Novom Zelandu. “U Australiji dobru uslugu nagrađujete po vlastitom nahođenju”, objašnjava stručnjak ÖAMTC-a.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
