Svijet
Nakon Kurza i Spahn okrivljuje Balkance za širenje koronavirusa
Skandalozna izjava njemačkog ministra zdravstva stvorila je val kritika na njegov račun. Osim što virus dolazi automobilom, opet je kriv – Balkanac?
Početkom prošlog prosinca, austrijski kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) stvorio je veliku debatu u austrijskoj javnosti zbog izjava o tome tko je zaslužan za širenje koronavirusa među stanovništvom.
Kurz je tada izjavio kako je virus donesen u Austriju „ponajviše preko povratnika s putovanja i pogotovo preko osoba koje su u svojim matičnim zemljama provele ljeto“, a kao primjere neodgovornog putovanja spomenuo je odlazak na „proslavu Silvestrova u Pragu“ ili „posjetu obiteljima na Balkanu“. Kritizirali su ga tada mnogi političari, ali i novinari i osobe iz javnosti. Kurz se nije ispričao, ali je rekao da „svatko, tko me poznaje, zna kako sam usko vezan sa Zapadnim Balkanom“ te da „ima mnoge prijatelje s korijenima od tamo“.
Pola godine kasnije, sličnu debatu u njemačkoj javnosti stvorio je ministar zdravstva Jens Spahn (CDU), koji je izjavio kako je za prijašnju lošu situaciju s koronavirusom krivo putovanje stranaca u svoje matične zemlje, u Tursku ili Balkan:
„U to su vrijeme putovanja u inozemstvo, često posjete rodbini u Turskoj i na Balkanu, prouzrokovala oko 50 posto novozaraženih. To moramo spriječiti ove godine.“
izjavio je ministar Spahn (CDU) u intervjuu za „Bild am Sonntag“ (€)
Neposredno nakon ove izjave kritizirao ga je potpredsjednik Bundestaga Michael Theurer (FDP) koji je izjavio da je Njemačkoj potreban pametan plan otvaranja javnog života, a ne „da jedan savezni ministar zdravstva se igra s incidencijama kao poker igrač i da zbunjuje ljude i gospodarstvo svakih nekoliko mjeseci“.
Predsjedavajuća mladeži SPD-a Jessica Rosenthal je izjavila kako je Spahn prije izbora lako pronašao krivca za krizu – „osobe s migracijskom pozadinom“ te je kritizirala njegovo „paljenje populističkih svijeća kako bi skrenuo pažnju od svog neuspjeha“.
Njemačka spisateljica hrvatskih korijena Jagoda Marinić napisala je na svom Twitter profilu: „Misli li Spahn išta drugo osim sramotiti Nijemce s migracijskom pozadinom? U slučaju sumnje to je bio stranac, ili što?“.
Sličnu izjavu je prošlo ljeto dao njegov stranački kolega i kandidat CDU/CSU-a za kancelara Armin Laschet, koji je izjavio da su koronavirus u jednoj tvrtki u saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija „unijeli Rumunji i Bugari“.
- Austrijski mediji: Raiffeisen Bank International pod povećalom zbog transakcija s Rusijom
- Malo bolje prognoze: Austrijsko gospodarstvo bi se trebalo stabilizirati 2025.
- Slijede velike promjene kod vozačkih dozvola u Austriji i EU
- Velika policijska akcija! Muškarac prijetio kamionom-bombom ispred ORF-a
- Žena kupila vinjetu, pa ostala bez 48.000 eura
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
You must be logged in to post a comment Login