Zanimljivosti
NA DANAŠNJI DAN: Potpisan Austrijski državni ugovor
Austrijski državni ugovor (njemački: Österreichischer Staatsvertrag) odnosno “Ugovor o ponovnoj uspostavi samostalne demokratske Austrije”(njemački: Staatsvertrag betreffend die Wiederherstellung eines unabhängigen und demokratischen Österreich) potpisan je u Beču 15. svibnja 1955. godine. Ovaj Ugovor je međunarodni sporazum, koji su potpisale Savezničke okupacijske snage u Austriji: Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo s jedne strane te austrijska Vlada u dvorcu Belvedere 15. svibnja 1955.. Ugovor je stupio na snagu 27. srpnja 1955.
Glavna namjera Ugovora bila je ponovna uspostava samostalne, suverene i demokratske Austrije. Osnova za Ugovor je bila moskovska deklaracija, potpisana 30. listopada 1943. Potpisnici Ugovora bili su tadašnji ministri vanjskih poslova: Vjačeslav Molotov, John Foster Dulles, Harold MacMillan i Antoine Pinay kao predstavnici četiri savezničke sile i austrijski ministar vanjskih poslova Leopold Figl; pored njih Ugovor su potpisali i Visoki vojni zapovjednici okupacijskih snaga; Ivan I. Ilitčov (Sovjetski Savez), Geoffrey Arnold Wallinger (Ujedinjeno Kraljevstvo), Llewellyn E. Thompson Jr. (SAD), Roger Lalouette (Francuska).
Kao dodatak temeljnim odredbama Ugovora o priznanju austrijske države, istaknuta su i manjinska prava Hrvata i Slovenaca. Ugovor je zabranio bilo kakvo ponovno (političko i gospodarstveno) ujedinjenje s Njemačkom, kao i ponovno osnivanje nacističkih ili drugih fašističkih stranaka i organizacija. Austrija se obvezala, na vojnu neutralnost, na čemu je posebno inzistirao tadašnji Sovjetski savez, želeći time osigurati austrijsku neutralnost, poslije odlaska sovjetskih trupa. Austrijska neutralnost nije bila dio prvotnog Ugovora, ali ju je izglasao Austrijski parlament kao dio Deklaracije o austrijskoj neovisnosti.
Nakon potpisa Ugovora Savezničke okupacijske sile ostale su na austrijskom tlu do 25. listopada 1955.. 26. listopad je bio Austrijski državni blagdan (do 1965.) koji se zvao Dan zastave. Mnogii Austrijanci i danas misle, da taj praznik slavi odlazak okupacijskih snaga, on zapravo predstavlja začetke austrijske neovisnosti i neutralnosti, koja je stupila na snagu kao Deklaracija o neutralnosti na taj dan 1955.
R.P I wikipedia.hr
Foto: wikipedia

Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura

58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi

Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
Zanimljivosti
Vienna Drive: U Beču traje sajam automobila

Jučer je počeo sajam automobila u Beču. Tijekom četiri dana posjetitelji će na 15.000 četvornih metara Bečkog izložbenog centra doznati sve o automobilima, dvokotačima i mikromobilnosti. Trgovci nude nove modele svih marki, alternativne pogone i motore, opcije financiranja, dodatke, klubove mobilnosti, testne vožnje, pa čak i mogućnost kupnje vozila na licu mjesta.
Novi sajam mobilnosti smatra se neslužbenim nasljednikom “Vienna Auto Showa” koji već dugi niz godina privlači veliki broj posjetitelja. “Imamo na umu cjelokupni portret urbane mobilnosti”, kaže inicijatorica Stephanie Ernst. Ponudu zaokružuju informativni štandovi o vozačkim dozvolama i osiguranjima, nastupi uživo i food court.
Budućnost je električna, zbog čega je fokus sajma mobilnosti također na e-mobilnosti, koja će biti najsnažniji pokretač rasta u budućnosti – ne samo u pogledu ciljeva EU-a za CO2.
You must be logged in to post a comment Login