Austrija
Ministar panike Rudolf Anschober
„Sljedeća dva tjedna su ključna“, „Situacija je ozbiljna“, „Uskoro očekujemo nove mjere“ – ove rečenice ste posljednjih mjeseci čuli češće nego što bi trebali. U svom posljednjem nastupu u dnevniku ORF-a „ZiB2“, ministar zdravstva Rudolf Anschober (Zeleni) je izjavio kako su nove mjere protiv koronavirusa uskoro moguće. Na pitanje voditelja o tome planiraju li se […]
„Sljedeća dva tjedna su ključna“, „Situacija je ozbiljna“, „Uskoro očekujemo nove mjere“ – ove rečenice ste posljednjih mjeseci čuli češće nego što bi trebali. U svom posljednjem nastupu u dnevniku ORF-a „ZiB2“, ministar zdravstva Rudolf Anschober (Zeleni) je izjavio kako su nove mjere protiv koronavirusa uskoro moguće.
Na pitanje voditelja o tome planiraju li se nove mjere na državnom nivou, Anschober je izjavio da „ne bi isključio tu mogućnost narednih dana“. Posljednje odluke na pokrajinskom nivou u Salzburgu i Tirolu smatra „na vrijeme“ i „točnima“, a odluke na državnom nivou se trenutno evaluiraju.
„30 posto manje kontakta znači 50 posto manje infekcija“, rekao je u dnevniku i izjavio kako lokalne mjere imaju trenutno prioritet, ali „će nam mjere na državnom nivou biti potrebne, za zaštitu od pandemije – na tome radimo trenutno (…) kako bi izbjegli drugi ‘lockdown’“. Upitan eksplicitno oko mogućih mjera u ugostiteljstvu, Anschober je izjavio kako su sve mjere „trenutno na ispitivanju“. Skraćivanje radnog vremena je jedna „legitimna metoda“ za smanjivanje kontakata: „Kada se više konzumira alkohol, onda je povećan rizik“.
Prijeti li potpuni krah ugostiteljstvu?
Ugostiteljstvo je posljednjih nekoliko mjeseci i godina na velikom udaru u Austriji. Prije skoro godinu dana sve je krenulo zabranom pušenja, gdje su mnogi lokali bili primorani promijeniti svoj koncept rada ili čak zatvoriti. Ugostiteljstvo je dotukla zabrana rada od sredine ožujka do sredine svibnja ove godine.
Nakon te zabrane, koja je u tom trenutku izgledala opravdano, država nije odlučila sufinancirati redovne troškove ugostiteljskih objekata kojima je promet za razliku od prošle godine opao za 61 posto. Ova brojka Gospodarske komore (WKÖ) izgleda visoka, no kada pitate zaposlenike i vlasnike ugostiteljskih objekata, bit ćete svjesni kako je ova brojka još manja nego što je realnost.
Razmak između stolova, obavezna maska za zaposlenike i goste (osim za stolom), obavezna registracija gostiju – sve su to stvari koje ‘tjeraju’ goste od lokala, jer se kava i pivo mogu popiti kod kuće, hrana naručiti i preko jeftine radne snage koja radi za razne dostavljače, a utakmica se također može pogledati iz udobne sofe.
Mnogi gosti nisu pročitali pravilnike ili prate pogrešne medije, pa misle da su maske obavezne i tijekom konzumacije hrane i pića, što naravno nije ni točno ni logično. Skraćeno radno vrijeme do jedan sat, zabrana pušenja i posljednjih dana tmurna jesenska kiša odvojili su goste od lokala, a kroz prozore ugostiteljskih objekata možete vidjeti tužne konobarice i konobare čija su lica osvijetljena svjetlom mobitela i koji očajnički čekaju da im netko pokuca na vrata.
Gospodarska egzistencija ugostiteljstva je pod velikim upitnikom, a od Vlade je potrebna pomoć ili barem jasna komunikacija kako ne bi svakih nekoliko dana iznenadno mijenjali odluke. Nejasno je koji je cilj ministru Anschoberu i kancelaru Sebastianu Kurzu (ÖVP) koji samo najavljuju razgovore, ‘prijete’ novim mjerama, stavljaju u svaku treću rečenicu riječ ‘lockdown’ i uporno ne razgovaraju s pogođenim poduzećima.
Anschober je dodao kako se uskoro sprema kraj zaštitnim vizirima umjesto zaštitnih maski za nos i usta, budući da se iz mnogih istraživanja saznalo kako viziri nemaju veliku zaštitu od virusa. To je udar i na obične konobarice i konobare koji s vizirima lakše dišu, a s maskama se više znoje i teže je disati. Postoje zemlje gdje je u ugostiteljstvu za vrijeme pandemije osigurana plaćena pauza od nošenja maske.
Kako se mogu i mjere lako ‘oboriti’ na sudu, pokazuje slučaj iz Berlina u Njemačkoj, gdje je Gradsko vijeće (Senat) odlučilo skratiti radno vrijeme ugostitelja do 23 sata. Upravni sud u Berlinu je odlučio kako je zabrana rada poslije 23 sata „epidemiološki neshvatljiva“.
Upravo onako kako je i opozicija kritizirala – Kurz i Anschober trebaju prestati širiti paniku te povratiti povjerenje običnog puka u njihove riječi. Prisluškujući mišljenja stanovništva, povjerenje u njih je niže od nivoa mora.
Antonio Šećerović
Foto: Arhiva – Rudolf Anschober | Facebook
Austrija
Ptičja gripa u Austriji, ubijeno više od 200.000 životinja
Ptičja gripa se brzo širi. Od petka je za cijelu Austriju na snazi “povećani rizik”. Savezna vojska pomaže pri ograničavanju širenja zaraze.
Sablasne scene odvijaju se na farmi peradi u Biberbachu u okrugu Amstetten (Donja Austrija). Kamioni se uvelike odlaze iz takozvane “vruće zone”, odnosno zagađenog područja. Vozila su jučer natovarena ubijenim pilićima – više ih je od 100.000 samo na ovoj farmi. Brojka ubijenih jedinki je najmanje dvostruko veća, izvještavaju mediji.
Vojska pomaže u dezinficiranju i ograničavanju širenja. Postoje specijalni protokoli u kojima se nadzire prskanje eutanaziranih pilića.
Prema WHO-u, više od 860 ljudi diljem svijeta zaraženo je virusom H5N1 od 2003. godine. U oko 450 slučajeva infekcija je bila fatalna.
Simptomi ptičje gripe kod ljudi uključuju temperaturu, kašalj i otežano disanje. Također se mogu javiti proljev i povraćanje. Kako infekcija napreduje, često se razvije upala pluća.
Ptičja gripa od četvrtka nije problem samo u Donjoj i Gornjoj Austriji. Ministarstvo zdravlja odlučilo je: cijela Austrija je sada “područje s povećanim rizikom”.
To znači strože mjere za uzgoj: “Između ostalog, više nije dopušteno hraniti životinje na otvorenom. Osim toga, kontakt peradi i divljih ptica mora biti onemogućen tehničkim uređajima.” Nadalje: Ne smije se koristiti voda iz sabirnih bazena kojima imaju pristup divlje ptice. Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi.
Austrija
Ubojstvo u Beču, uhićen Afganistanac
Nakon što je umirovljenik pronađen mrtav u svom stanu u središtu Beča u četvrtak poslijepodne, osumnjičenik je identificiran i uhićen u petak. Navodni počinitelj je 26-godišnja osoba bez državljanstva rođena u Afganistanu. Kako tvrdi policija, “jako se sumnja” da je nanio nekoliko teških uboda nožem 70-godišnjoj žrtvi ubojstva. Prema preliminarnom izvješću obdukcije, to je dovelo do smrti muškarca, rekla je policija u petak navečer.
Žrtva je navodno švicarski državljanin koji je donedavno vodio mali restoran iza katedrale svetog Stjepana.
Osumnjičeni počinitelj je bivši, dugogodišnji cimer ubijenog umirovljenika. Ondje je također bio registriran, legalno boravi u Austriji i nositelj je takozvane konvencijske putovnice, rekla je za APA-u glasnogovornica policije Anna Gutt. Međutim, 26-godišnjak je od početka rujna bio odjavljen s adrese stanovanja 70-godišnjaka. Tijekom početnog ispitivanja, 26-godišnjak je u osnovi priznao policajcima, ali je dao zbunjujuće informacije, Istražitelji još nisu utvrdili motiv, a ispitivanja još traju.
Prijatelji 70-godišnjaka obavijestili su policiju nakon što danima nisu čuli s njim i bili su zabrinuti. Policajci policijske postaje Laurenzerberg otvorili su vrata stana u 1. Bezirku i pronašli su muškaraca mrtvog. Prema obdukciji, uzrok smrti je više teških uboda nožem, koje je osumnjičenik, prema tvrdnjama istražitelja, navodno zadao oštrim predmetom.
Austrija
U Austriji poskupljuje parking, smeće, kanalizacija i voda
Tko želi parkirati u Beču, od 1. siječnja plaćat će parking 5,9 posto skuplje. Prema ÖAMTC-u, pola sata parkiranja koštat će 1,30 eura umjesto 1,25 eura. Parkirna karta za jedan sat poskupljuje za 10 centi s 2,50 eura na 2,60 eura.
Za period parkiranja od 90 minuta morat ćete platiti 3,90 eura umjesto 3,75 eura, a za 120 minuta ćete morati platiti 5,20 eura umjesto sadašnjih 5 eura. Parkiranje od 15 minuta ostaje besplatno.
Poskupljuju naknade za smeće, kanalizaciju i vodu
Od 1. siječnja 2025. u glavnom gradu poskupljuju i naknade za odvoz smeća, kanalizaciju i vodu – za gotovo 6 posto. Sve u svemu, to znači povećanje naknade od 1,35 eura mjesečno za prosječno samačko kućanstvo u Beču (40 m2) i 3,11 eura za višečlano kućanstvo (90 m2). Za dvočlano kućanstvo godišnji trošak u Beču nakon usklađivanja iznosi 257 eura. Bečani će ubuduće plaćati 5,56 eura za pražnjenje spremnika za ostatak otpada od 120 litara (uključujući i kantu za organski otpad).
U drugim saveznim državama još je skuplje: u Salzburgu se pražnjenje zaostalog otpada plaća gotovo dvostruko više. U Klagenfurtu su godišnje naknade za otpadne vode gotovo 200 eura skuplje nego u Beču.
You must be logged in to post a comment Login