Austrija
Ministar panike Rudolf Anschober
„Sljedeća dva tjedna su ključna“, „Situacija je ozbiljna“, „Uskoro očekujemo nove mjere“ – ove rečenice ste posljednjih mjeseci čuli češće nego što bi trebali. U svom posljednjem nastupu u dnevniku ORF-a „ZiB2“, ministar zdravstva Rudolf Anschober (Zeleni) je izjavio kako su nove mjere protiv koronavirusa uskoro moguće. Na pitanje voditelja o tome planiraju li se […]
„Sljedeća dva tjedna su ključna“, „Situacija je ozbiljna“, „Uskoro očekujemo nove mjere“ – ove rečenice ste posljednjih mjeseci čuli češće nego što bi trebali. U svom posljednjem nastupu u dnevniku ORF-a „ZiB2“, ministar zdravstva Rudolf Anschober (Zeleni) je izjavio kako su nove mjere protiv koronavirusa uskoro moguće.
Na pitanje voditelja o tome planiraju li se nove mjere na državnom nivou, Anschober je izjavio da „ne bi isključio tu mogućnost narednih dana“. Posljednje odluke na pokrajinskom nivou u Salzburgu i Tirolu smatra „na vrijeme“ i „točnima“, a odluke na državnom nivou se trenutno evaluiraju.
„30 posto manje kontakta znači 50 posto manje infekcija“, rekao je u dnevniku i izjavio kako lokalne mjere imaju trenutno prioritet, ali „će nam mjere na državnom nivou biti potrebne, za zaštitu od pandemije – na tome radimo trenutno (…) kako bi izbjegli drugi ‘lockdown’“. Upitan eksplicitno oko mogućih mjera u ugostiteljstvu, Anschober je izjavio kako su sve mjere „trenutno na ispitivanju“. Skraćivanje radnog vremena je jedna „legitimna metoda“ za smanjivanje kontakata: „Kada se više konzumira alkohol, onda je povećan rizik“.
Prijeti li potpuni krah ugostiteljstvu?
Ugostiteljstvo je posljednjih nekoliko mjeseci i godina na velikom udaru u Austriji. Prije skoro godinu dana sve je krenulo zabranom pušenja, gdje su mnogi lokali bili primorani promijeniti svoj koncept rada ili čak zatvoriti. Ugostiteljstvo je dotukla zabrana rada od sredine ožujka do sredine svibnja ove godine.
Nakon te zabrane, koja je u tom trenutku izgledala opravdano, država nije odlučila sufinancirati redovne troškove ugostiteljskih objekata kojima je promet za razliku od prošle godine opao za 61 posto. Ova brojka Gospodarske komore (WKÖ) izgleda visoka, no kada pitate zaposlenike i vlasnike ugostiteljskih objekata, bit ćete svjesni kako je ova brojka još manja nego što je realnost.
Razmak između stolova, obavezna maska za zaposlenike i goste (osim za stolom), obavezna registracija gostiju – sve su to stvari koje ‘tjeraju’ goste od lokala, jer se kava i pivo mogu popiti kod kuće, hrana naručiti i preko jeftine radne snage koja radi za razne dostavljače, a utakmica se također može pogledati iz udobne sofe.
Mnogi gosti nisu pročitali pravilnike ili prate pogrešne medije, pa misle da su maske obavezne i tijekom konzumacije hrane i pića, što naravno nije ni točno ni logično. Skraćeno radno vrijeme do jedan sat, zabrana pušenja i posljednjih dana tmurna jesenska kiša odvojili su goste od lokala, a kroz prozore ugostiteljskih objekata možete vidjeti tužne konobarice i konobare čija su lica osvijetljena svjetlom mobitela i koji očajnički čekaju da im netko pokuca na vrata.
Gospodarska egzistencija ugostiteljstva je pod velikim upitnikom, a od Vlade je potrebna pomoć ili barem jasna komunikacija kako ne bi svakih nekoliko dana iznenadno mijenjali odluke. Nejasno je koji je cilj ministru Anschoberu i kancelaru Sebastianu Kurzu (ÖVP) koji samo najavljuju razgovore, ‘prijete’ novim mjerama, stavljaju u svaku treću rečenicu riječ ‘lockdown’ i uporno ne razgovaraju s pogođenim poduzećima.
Anschober je dodao kako se uskoro sprema kraj zaštitnim vizirima umjesto zaštitnih maski za nos i usta, budući da se iz mnogih istraživanja saznalo kako viziri nemaju veliku zaštitu od virusa. To je udar i na obične konobarice i konobare koji s vizirima lakše dišu, a s maskama se više znoje i teže je disati. Postoje zemlje gdje je u ugostiteljstvu za vrijeme pandemije osigurana plaćena pauza od nošenja maske.
Kako se mogu i mjere lako ‘oboriti’ na sudu, pokazuje slučaj iz Berlina u Njemačkoj, gdje je Gradsko vijeće (Senat) odlučilo skratiti radno vrijeme ugostitelja do 23 sata. Upravni sud u Berlinu je odlučio kako je zabrana rada poslije 23 sata „epidemiološki neshvatljiva“.
Upravo onako kako je i opozicija kritizirala – Kurz i Anschober trebaju prestati širiti paniku te povratiti povjerenje običnog puka u njihove riječi. Prisluškujući mišljenja stanovništva, povjerenje u njih je niže od nivoa mora.
Antonio Šećerović
Foto: Arhiva – Rudolf Anschober | Facebook
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
You must be logged in to post a comment Login