Svijet
Mama curice ubijene u školi u Beogradu objavila potresan status upućen roditeljima ubojice
Srbija se još uvijek oporavlja od beogradskom masakra kojeg je u školi počinio 13-godišnji Kosta K. On je početkom svibnja ubio svojih 10 kolega te zaštitara u školi. Sada se putem Facebooku obratila i majka jedne od ubijenih curica, Nina Kobiljski.
Njeno potresno pismo prenosimo u cijelosti.
“Roditeljima neliječenog dječaka
….ako nas ikada tražite i želite reći: “Molim vas, oprostite nam, nismo znali bolje i jako nam je žao…”
Znate, mi više ne vjerujemo u zemaljsku pravdu… ali pokušavamo nastaviti vjerovati u ljudskost i istinu…
Vjerujem da vam je dobro poznato da je naš razred bio izuzetan, ne zato što su ga činili odlični učenici već zato što su bili dobra djeca i dobri prijatelji jedni drugima. U školu su odlazili nasmijani i vraćali se zadovoljni.
Sjećate se da su naša djeca išla zajedno u jezični kamp u Francuskoj… pa smo dobili videozapise kako pjevaju uz kamin, igraju se na tematskim večerima i idu na izlete… znate da su svi kartali i smijali se zajedno u sobama do kasno noću.
Kako i ne biste znali kada ste sa zahvalnošću pozvali razrednika i zahvalili što su vašeg sina tako dobro prihvatili njegovi prijatelji u novom razredu u koji ste ga odlučili prebaciti.
Bilo im je lijepo, ali im je istovremeno bilo čudno zašto jedno dijete 7 dana spava sklupčano u fotelji umjesto u krevetu iako na raspolaganju ima cijelu dvokrevetnu sobu?!
Znate li da je to dijete trebalo pomoć vaših roditelja i stručnjaka?
Tragedija koja nas je zadesila toliko je strašna, bolna i nepojmljiva da svaki dan teško dišemo.
Misli koje će nas pratiti do kraja života su: Zašto mu niste pomogli? Zašto ste ga trenirali u streljani i kod njega razvijali i njegovali tako jezive vještine pucanja i ubijanja, a mi smo djecu vodili na sate umjetnosti i sport?!
Ako niste bili svjesni svoje uloge u neviđenoj tragediji 3. svibnja 2023., onda biste se trebali probuditi i shvatiti da nažalost ovdje imamo posla s tragedijom nakon tragedije svjetskih razmjera.
Jasno nam je da javno mnijenje traži neki smisao – razlog s ciljem da se ovakav zločin na neki način objasni i shvati kako se dogodio.
Da se razumijemo, vršnjačko nasilje je krucijalna tema današnjeg doba kojoj se mora posvetiti najveća pažnja i briga kako bi joj se stalo na kraj.
Ali to se u ovoj tragediji nije dogodilo i ne treba se ponovno zavaravati i skrivati iza neistina.
Žao mi je, dogodilo se na najrazorniji mogući način, ali od vašeg djeteta prema našoj djeci.
Jeste li svjesni da preživjelima i ranjenima iz cijeloga svijeta stižu prijetnje životom jer će “netko dovršiti započeto”, u bolesnom uvjerenju pravde za “zlostavljanog” dječaka.
Vi dobro znate da su ga djeca ovog razreda naivno prihvatila, pružila mu ruku prijateljstva i to je sve što su njihova zlatna srca mogla… sve ostalo je na vama koji ste odgovorni za njega i stručnim službama koje su morale zadržavati objektivnost onda kada se pojavi roditeljska slabost.
Znate, 21. stoljeće je nažalost stoljeće bez srama… u ovom stoljeću ne bi trebalo biti sramota tražiti svu stručnu pomoć koja je danas dostupna.
Kad vas opet pitaju, razmislite hoćete li ponoviti: “Nisam kriv” ili ćeš barem reći: pogriješili smo, nismo znali bolje…
Možda tada niste znali, ali sada je bolna istina iza svih nas i trebali biste moći bolje… čak i ako kažete: “Žao mi je, jako nam je žao, vaša djeca nisu kriva ni za što.”
Ovo nije samo osobna tragedija, već kolektivna tragedija jednog društva jer su stradala izuzetna djeca koja su bila na pravom putu da postanu veliki ljudi i koja su sa svojim nesuđenim vlastitim obiteljima trebala biti zalog ovog društva.
Još uvijek molimo za spas vaših duša, ali bez priznanja nema pokajanja.”
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
You must be logged in to post a comment Login