Svijet
Mađarska krivi EU za oslobađanje krijumčara: Trošak zaštite granice od 2015. iznosi više od 1,5 milijardi eura
Mađarska vlada brani odluku o prijevremenom puštanju na slobodu osuđenih stranih krijumčara. Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Bence Retvari odgovornost vidi u Bruxellesu. Mađarska je morala donijeti ovu odluku jer EU ne sudjeluje u troškovima zaštite granice, ali istovremeno kažnjava Mađarsku preopterećenjem svojih zatvora.
Kako javlja mađarska novinska agencija MTI, Retvari je danas naglasio da će 808 zatvorenika, uglavnom iz susjednih zemalja, biti pogođeno novom uredbom o oslobađanju stranih kriminalaca. Trošak zaštite granice iznosio bi više od 1,5 milijardi eura koliko je Budimpešta potrošila na taj cilj od 2015. godine i koliko EU duguje zemlji. Do sada je pokriveno samo jedan posto ove svote.
Ilegalne imigrante koji teže Europi “zaustavljamo na našoj južnoj granici, zaustavljamo krijumčare i držimo ih u zatvoru”, naglasio je Retvari. Dok EU ne osigurava Mađarskoj nikakva sredstva za pokrivanje troškova zatvaranja trgovaca ljudima i izgradnju novih zatvora, također očekuje da ćemo “držati uhićene strane kriminalce u mađarskim zatvorima, financiranim novcem mađarskih poreznih obveznika”. Godišnji troškovi za jednog zatvorenika navodno iznose pet milijuna forinti (13.342 eura).
Mađarski su zatvori prenatrpani zbog više od 2000 zatvorenih trgovaca ljudima. Prethodno je pokrenut postupak protiv Mađarske, navodeći “nehumane uvjete zbog te prenapučenosti”. Pritom je državni tajnik podsjetio na “zatvorski biznis” u kojem su “odvjetnici zatvorenika tražili odštetu u milijardama forinti, navodeći prenapučenost zatvora i loše zatvorske uvjete”.
Prema dekretu, krijumčari pušteni iz zatvora moraju napustiti Mađarsku u roku od 72 sata. Prema Retvarijevim riječima, to ne bi značilo oslobađanje od kazne, jer bi oštećeni opet bili zatvoreni ako ne napuste Mađarsku, naglasio je državni tajnik.
U odgovoru na zahtjev agencije APA, Komisija EU-a rekla je da istražuje slučaj i da je “u bliskom kontaktu” s mađarskim vlastima. “EU ima pravni okvir, ali bilo bi prerano sada govoriti o posljedicama”, rekla je danas glasnogovornica u Bruxellesu. “Moramo vidjeti o čemu se točno radi.”
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
You must be logged in to post a comment Login