Ekonomija
Mađarska i Poljska blokirale novi proračun EU
Mađarska i Poljska blokirale su jučer usvajanje novog sedmogodišnjeg proračuna Europske unije i plan za oporavak od pandemije koronavirusa. Ove dvije države ne slažu se s mehanizmom kojim se europska sredstva uvjetuju vladavinom prava, doznaje se od njemačkog predsjedništva.
Mađarska i Poljska zasad blokiraju financijski paket EU-a koji predviđa proračun od oko 1,8 bilijuna eura do 2027. godine. Na sastanku veleposlanika EU u ponedjeljak, predstavnici vlada Mađarske i Poljske rekli su “ne” proračunu. O proračunu se može odlučiti samo jednoglasno.
Uoči sastanka veleposlanika, mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da će Mađarska staviti veto na odluku o proračunu. Pismo koje je prije Summita poslao njegov poljski kolega Mateusz Morawiecki institucijama EU nije sadržavalo otvorenu prijetnju, ali je iz njega sve bilo jasno. Obje države opiru se mehanizmu koji povezuje plaćanje sredstava EU-a s poštivanjem vladavine zakona. Vlade su se s ovom opcijom složile u ljeto nakon višednevnih pregovora na summitu EU.
Međutim, u razgovorima između institucija EU-a mehanizam je pooštren – i to je naišlo na odbijanje Mađarske i Poljske. Vladavina zakona pod nadzorom je u obje zemlje i postoji zabrinutost zbog neovisnosti pravosuđa i medija.
Orban je više puta optužio Bruxelles za dvostruke kriterije. Poljski ministar pravosuđa Zbigniew Ziobro izjavio je: “Europa je u važnoj fazi i Poljska može iskoristiti veto kako bi pokazala da ne želi izgubiti svoj suverenitet.”
Čeka se pomoć za borbu s koronavirusom
Spor bi također mogao dovesti do kašnjenja u plaćanju hitno potrebne pomoći za borbu s koronavirusom. Fond za obnovu trebao bi iznositi oko 750 milijardi eura.
Vrijeme je ovdje najvažnije. Početkom 2021. godine zemlje koje su teško pogođene pandemijom, poput Italije, Španjolske i Francuske, trebale bi dobiti potpore i zajmove iz ovog paketa pomoći. Time se želi ubrzati gospodarski oporavak u Europi. Njemačka, koja trenutno predsjedava EU, stoga poziva na brzo djelovanje. Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert rekao je da je velika odgovornost na EU da sredstva koja čitave države čekaju na vrijeme stignu do ljudi i tih država.
Pero Bačić
Foto: Orban Viktor / facebook.com
Ekonomija
Svaki četvrti radnik ima problem neisplaćenih prekovremenih sati u Austriji
Prema podacima iz 2024. godine, 42,3 milijuna prekovremenih i dodatnih radnih sati u Austriji nije bilo plaćeno niti kompenzirano na neki drugi način, što čini oko četvrtine svih odrađenih prekovremenih sati. Predsjednica Austrijske radničke komore (AK) Renate Anderl istaknula je ovu zabrinjavajuću pojavu na konferenciji za novinare, pozivajući na strože sankcije za poslodavce koji ne ispunjavaju svoje obveze prema radnicima.
Anderl je naglasila da neplaćeni prekovremeni rad ne šteti samo radnicima, već također negativno utječe na privatnu potrošnju, što dodatno pogoršava trenutnu ekonomsku situaciju. Zbog “krađe plaća” država gubi dodatne prihode, što je osobito važno u kontekstu trenutnog proračunskog deficita. Prema njezinim procjenama, gubitak poreza na dohodak zbog neplaćenih prekovremenih sati iznosi oko 960 milijuna eura, dok gubitak za socijalno osiguranje iznosi približno 330 milijuna eura.
Također, primijećeno je opadanje moralnih standarda među poslodavcima, dok je spremnost radnika za rad na vrlo visokom nivou. Iako je broj odrađenih prekovremenih sati u 2024. godini smanjen za 7 posto u odnosu na prethodnu godinu, udio neplaćenih prekovremenih sati se povećao. Dok je 2020. godine oko 14 posto odrađenih prekovremenih sati bilo neplaćeno, danas taj postotak iznosi oko 25 posto. Žene su, kako se navodi, češće pogođene neplaćenim prekovremenim radom – gotovo svaka treća prekovremena satnica koju odrade žene nije plaćena, dok je među muškarcima taj postotak 23 posto.
Anderl poziva na hitne mjere, uključujući uvođenje “kaznenih naknada od 100 posto” za poslodavce koji ne kompenziraju zaslužene prekovremene sate te potrebu za povećanjem broja inspektora rada i zakonskom zabranom isteka roka za isplatu naknada za prekovremeni rad. Sindikalna organizacija (ÖGB) također podržava zahtjev za strože sankcije prema poslodavcima koji ne poštuju prava radnika.
Ekonomija
Novi problemi u građevini: Još jedna firma pred stečajem, u opasnosti više radnih mjesta
Tvrtka RMB-Bau GmbH iz Tullna podnijela je zahtjev za pokretanje postupka sanacije na Okružnom sudu u St. Pöltenu. Tvrtka, osnovana 2017. godine, suočava se s milijunskim dugovanjima, a 35 zaposlenika sada strahuje za svoja radna mjesta.
U sklopu sanacije bez vlastite uprave, planira se ukidanje dijela poslovanja i smanjenje broja zaposlenih. Iako tvrtka ima imovinu u vrijednosti od 860.000 eura, njezini dugovi iznose oko 5,24 milijuna eura.
Problemi su nastali zbog nepravovremenog reagiranja na ekonomske poteškoće, povećanih troškova materijala i plaća, te kupovine skupih mašina koje nisu mogle biti korištene jer su se otkazali prethodno dogovoreni poslovi. Također, neke dovršene usluge nisu bile na vrijeme preuzete od klijenata, što je dovelo do neplaćenih iznosa za izvršene radove.
Ekonomija
KTM: Indijski suvlasnik Bajaj osigurava 100 milijuna eura za nastavak poslovanja
Austrijski proizvođač motocikala KTM, koji se nalazi u stečajnom postupku, do kraja ožujka mora osigurati dodatna financijska sredstva kako bi mogao nastaviti s poslovanjem u travnju i svibnju. Ukupno je potrebno 100 milijuna eura, a očekuje se da će ih osigurati indijski suvlasnik Bajaj.
Financijska injekcija u dvije rate
Iako novac još nije stigao, optimizam među upravom KTM-a je prisutan. Prema izvješću austrijskog lista Oberösterreichische Nachrichten (OÖN), isplata bi mogla biti realizirana u dvije rate.
Bajaj je već početkom godine osigurao 50 milijuna eura kako bi omogućio ponovno pokretanje proizvodnje u Mattighofenu (okrug Braunau). Proizvodnja je nastavljena 17. ožujka, no sada je potrebno dodatnih 100 milijuna eura za daljnje poslovanje. Prema informacijama OÖN-a, formalna pisana potvrda još ne postoji, ali postoji usmeno obećanje.
Još u veljači, Bajaj je upravnom odlukom odobrio ukupno 150 milijuna eura – prvih 50 milijuna za pokretanje proizvodnje te dodatnih 100 milijuna za rad u sljedećim mjesecima.
Sanacijski upravitelj vjeruje u uplatu
Sanacijski upravitelj Peter Vogl izjavio je kako očekuje uplatu te naglasio da su se indijski partneri do sada pridržavali svojih obveza. Nije neuobičajeno da novac bude prebačen posljednjeg dana roka, a postoji mogućnost da će se isplata izvršiti u dvije etape – 50 milijuna eura u ponedjeljak, a ostatak nekoliko dana kasnije, zbog završetka fiskalne godine Bajaj grupe (31. ožujka).
KTM traži investitore za dugoročni opstanak
KTM se planira ponovno oglasiti 23. svibnja, kada će biti poznati daljnji koraci. Do tada, tvrtka mora isplatiti 30 posto svojih dugova vjerovnicima, što ukupno iznosi 600 milijuna eura. Za prikupljanje tih sredstava aktivno se traže investitori.
Prema informacijama OÖN-a, među potencijalnim ulagačima spominju se kanadski koncern BRP te austrijski poduzetnik Siegfried Wolf, no službene potvrde još nema, a detalji su povjerljivi. Uz to, moguće su regulatorne prepreke u vezi s preuzimanjem.
Ponovno pokretanje proizvodnje nakon stečaja
KTM AG i njegove podružnice KTM Components GmbH i KTM Forschungs- und Entwicklungs GmbH proglasile su insolventnost 29. studenoga prošle godine, nakon čega je proizvodnja zaustavljena 13. prosinca.
Uslijedila je pauza od gotovo tri mjeseca, uz smanjenje plaća zaposlenicima, kako bi se smanjile zalihe motocikala na skladištu. Nakon što je krajem veljače odobren sanacijski plan s 30-postotnom isplatom vjerovnicima i prvom financijskom pomoći Bajaja od 50 milijuna eura, proizvodnja je ponovno pokrenuta u jednoj smjeni.
Plan KTM-a je dostići puni kapacitet proizvodnje u roku od tri mjeseca.
