Ekonomija
Lidl uvodi veliku promjenu u susjednoj državi
Kupci Lidla u Njemačkoj koji koriste Lidl aplikaciju od sada više ne trebaju papirnati ispis za povrat ili obračun pologa na ambalažu. Od 4. kolovoza, diskontni lanac uveo je digitalni povratni bon u svim svojim prodavaonicama diljem zemlje.
Putem aplikacije korisnici mogu spremiti iznos povrata i iskoristiti ga prilikom sljedeće kupnje. Nakon što se prazne boce predaju na automatu, digitalni bon automatski se pojavljuje u aplikaciji. Na blagajni je dovoljno skenirati digitalnu korisničku karticu, a iznos povrata se odmah oduzima od računa — bez dodatnih koraka. Time nestaje rizik od gubitka ili zaboravljanja papirnatih potvrda, a svi izdani i još neiskorišteni bonovi vidljivi su u svakom trenutku unutar aplikacije.
Ekološka i praktična prednost
Prema navodima Lidla, prelazak na digitalno rješenje donosi i značajne ekološke koristi, smanjujući potrošnju papira i doprinosi održivijim poslovnim procesima. Ipak, kupcima ostaje mogućnost korištenja klasičnog papirnatog bona, ovisno o vlastitim željama.
Korak prema digitalnoj budućnosti
Lidl ističe da je ovim potezom postao prvi maloprodajni lanac prehrambenih proizvoda u Njemačkoj koji je digitalizirao povratne bonove u cijeloj mreži trgovina. Nakon uspješnog pilot-projekta u odabranim prodavaonicama, digitalni povratni bon sada je dostupan svima. Već od 2019. godine Lidl nudi opciju digitalnog računa putem svoje aplikacije.
„Usmjereni smo na korisnički prijateljsku digitalizaciju i preuzimamo ekološku odgovornost,“ izjavio je Florian Späth, član uprave Lidla. „Digitalni povratni bon još je jedan korak u našem nastojanju da kupovinu učinimo jednostavnijom, učinkovitijom i održivijom.“
Ekonomija
Hrana sve skuplja, a mjera nema: Vlada priznaje – brzo rješenje ne postoji
U Austriji cijene hrane i dalje neprestano rastu, a iako se o mogućim mjerama govori već mjesecima – konkretnih rezultata gotovo da nema. Najavljeno je sve – od snižavanja PDV-a do javne baze cijena, ali dosad je provedena samo jedna mjera: pooštrene kontrole u trgovinama zbog krivo označenih popusta.
“Nećemo spustiti cijene u dva dana”
Državna tajnica za zaštitu potrošača Ulrike Königsberger-Ludwig (SPÖ) gostovala je u emisiji ZiB 2, gdje je priznala da rezultati izostaju, ali tvrdi da su mjere već usvojene na sjednici Vlade. Ipak, otvoreno kaže:
“Ne postoji čarobna mjera koja će u dva dana spustiti cijene.”
Posebno se želi obračunati s tzv. “Austrija-dodatkom” – situacijom u kojoj su isti proizvodi u Austriji skuplji nego u susjednim zemljama.
Problem: Lažni popusti u trgovinama
Kontrole su pokazale da trgovci često ne označavaju ispravno svoje popuste – odnosno, popusti se prikazuju, ali stvarne cijene ne odgovaraju obećanjima.
“To nije u redu. Ako trgovina nudi popust, onda ga mora i ispoštovati. I trgovci moraju snositi odgovornost,” poručila je Königsberger-Ludwig.
Također je naglasila da bi i trgovcima trebalo biti u interesu da hrana ostane pristupačna, jer trenutačne cijene za mnoge predstavljaju ogroman izazov.
Ekonomija
Inflacija u Austriji usporava, ali cijene i dalje divljaju – struja skuplja 36%, kava čak 23%
Inflacija u Austriji u rujnu 2025. godine smanjila se na 4,0 %, pokazuju podaci Statistik Austria. Iako je došlo do blagog usporavanja, inflacija je i dalje znatno viša nego u prosjeku Europske unije. Cijene najviše rastu u sektorima stanovanja, energije i usluga, dok se rast cijena hrane polako usporava.
- Stambena energija poskupjela je čak 12,8 %
- Električna energija u godinu dana skočila 35,9 %
- Stanarine su porasle 4,7 %
- Plin i kruta goriva blago su pojeftinili
- Usluge su u prosjeku poskupjele 4,7 %
- Restorani i hoteli – +6,2 %
Cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su 3,9 %, a sama hrana 3,1 %. Najviše su skočile bezalkoholne piće (+10,4 %), među njima kava čak +22,7 %.
Kod svakodnevnih troškova:
- Dnevna košarica (mikrowarenkorb): +3,8 %
- Tjedna košarica (miniwarenkorb): +3,4 %
Obje su ispod prosječne inflacije, ali još uvijek znatno skuplje nego lani.
U prometu su cijene bile 2,5 % više nego prošle godine, a gorivo je minimalno poraslo (+0,1 %). Odjeća je u rujnu poskupjela čak 12,9 %, dok su paket-putovanja pojeftinila sezonski za 15 %.
Cijene u slobodnom vremenu i kulturi porasle su 3,2 %, ali se rast usporio zbog manjih poskupljenja usluga poput putovanja i kulturnih događanja.
Ekonomija
Građani protiv otvaranja trgovina nedjeljom: “Nitko ne dobiva, a radnici najviše gube”
Iako se u austrijskoj javnosti već godinama raspravlja o uvođenju rada trgovina nedjeljom, najnovija anketa pokazuje jasan stav građana: velika većina je protiv.
75 % Austrijanaca kaže “ne”
Prema istraživanju koje je naručio GPA sindikat, čak 75 % ispitanih građana ne želi da se trgovine otvaraju nedjeljom. Samo 21 % podržava ideju, dok 4 % nije imalo stav.
“Većina želi da nedjelja ostane dan za obitelj i odmor”, poručuje Barbara Teiber, predsjednica GPA i članica SPÖ.
Mladi skloniji otvaranju – ali i dalje manjina
Podrška otvaranju nedjeljom blago raste među mlađima i stanovnicima gradova, ali ni u jednoj dobnoj ni regionalnoj skupini ne postoji većinska potpora:
- Do 25 godina: 38 % za, 57 % protiv
- 26–34 godine: 29 % za, 66 % protiv
- 65+ godina: samo 10 % za, čak 86 % protiv
- Gradovi: oko 22–24 % za
- Ruralna područja: samo 15–16 % za
“Nema ni potrebe ni koristi”
Više od 60 % ispitanika reklo je da im nije uopće važno da mogu kupovati nedjeljom. Samo 5 % smatra da je to “vrlo važno”.
“Nećemo odjednom trošiti više novca samo zato što možemo kupiti televizor i u nedjelju”, komentira Teiber.
Sindikat pokreće inicijativu
Zbog sve češćih zahtjeva iz gospodarskog sektora za otvaranjem trgovina nedjeljom, GPA kreće u novu nacionalnu anketu među zaposlenima u trgovini, kako bi prikupio njihova mišljenja i strahove.
“Nitko ne profitira od nedjeljnog rada – osim možda velikih trgovačkih lanaca. Zaposleni plaćaju cijenu. Mi ostajemo čvrsto protiv toga”, poručuje Teiber.
Trgovine već mogu raditi nedjeljom – ali samo u iznimnim slučajevima
Otvaranje trgovina nedjeljom nije nova ideja – tema se povremeno vraća u političke rasprave. Iznimke već postoje na željezničkim kolodvorima, aerodromima i u turističkim zonama.
Zagovornici tvrde da bi opće otvaranje moglo pomoći lokalnoj trgovini u borbi protiv online konkurencije, no brojke i stav javnosti za sada govore suprotno.
