Svijet
Leipzig: Žestoki sukobi s policijom nakon demonstracija protiv korona mjera
Nakon pravne rasprave o tome trebaju li demonstracije protiv korona mjera biti dozvoljene u centru Leipziga ili se trebaju premjestiti na neku drugu lokaciju u gradu, lokalni Sud je dozvolio demonstracije nekoliko udruga pod nazivom „Querdenken“ („Drugačije razmišljati“). Unatoč jasno definiranim mjerama poput održavanja distance i obaveznog nošenja zaštitne maske, više od 20.000 ljudi se […]
Nakon pravne rasprave o tome trebaju li demonstracije protiv korona mjera biti dozvoljene u centru Leipziga ili se trebaju premjestiti na neku drugu lokaciju u gradu, lokalni Sud je dozvolio demonstracije nekoliko udruga pod nazivom „Querdenken“ („Drugačije razmišljati“).
Unatoč jasno definiranim mjerama poput održavanja distance i obaveznog nošenja zaštitne maske, više od 20.000 ljudi se okupilo na prostoru između Gewandhausa i Opere u Leipzigu. Inicijativa „Durchgezählt“ („Prebrojano“) tvrdi kako se na Augustusplatzu nalazilo oko 45.000 ljudi.
Leipziška policija je izjavila kako su policajci na licu mjesta signalizirali trenutne mjere, no bilo je nemoguće „toliku masu ljudi u potpunosti kontrolirati“. Zbog toga je Grad Leipzig oko 15.40 sati prekinuo demonstraciju „zbog kršenja mjera“.
Organizator Querdenker pokreta Michael Ballweg se u prošlosti više puta distancirao od ekstremističkih skupina koji iskorištavaju ove demonstracije. Ipak u Leipzigu su dopustili da se među demonstrantima nalaze mnogi desničarski ekstremisti poput članova Mladih Nacionaldemokratske stranke Njemačke (NPD, op.a. desničarsko-ekstremistička stranka osnovana 1964. godine) te bivši čelnik NPD-a Udo Voigt i članovi desničarskog pokreta „Pro Chemnitz“. Na protestu su bili i ostali članovi NPD-a, AfD-a, Desnih (Die Rechte) i Trećeg puta (Dritte Weg). Nekoliko grupa nasilnih neonacista sukobili s policijom.
Među govornicima je bio i luteranski pastor Christoph Wonneberger, koji je u Leipzigu 1989. i 1990. godine vodio molitve mira u Crkvi sv. Nikolaija u Leipzigu, a danas je među poznatim protivnicima korona mjera. Smatra kako „trenutno ne postoji koronakriza“ nego „odgoda bankrota kapitalizma“. Jedan od govornika je bio i veganski kuhar te teoretičar zavjera Attila Hildmann, koji je ‘zaštitno lice’ ovogodišnjih protesta protiv korona mjera i kancelarke Angele Merkel (CDU).
Rijetko tko je nosio zaštitne maske, a ako su ih nosili, to je bilo s natpisima „Prinuda“ ili „Njuška“, a bili su i natpisi „Mir, sloboda, ne diktaturi“ ili „Merkel mora otići“. Demonstranti su puštali glazbu poznatog njemačkog pjevača Xavier Naidooa, koji je i prije pandemije bio teoretičar zavjera vezanih za postojanje njemačkog naroda i države.
Centar grada je bio potpuno blokiran, budući da su se uz ove demonstracije odvijale i ostale, manje demonstracije koji se bore protiv onih koji ne vjeruju u postojanje koronavirusa.
Leipzig, koji je često mjesto sukoba između demonstranata i policije, doživio je u subotu navečer žestoke sukobe ljevičarskih i desničarskih ekstremista s policijom u predgrađu Connewitz. Policija je koristila čak četiri vodena topa i probojni oklop. Oštećeno je nekoliko automobila, a podmetnuto je i nekoliko požara, između ostalog i jedan na građevinskoj dizalici.
Udruženje novinara Njemačke (DJU) je objavila informaciju kako je zabilježeno „najmanje 32 napada“ na novinare, većinom od demonstranata Querdenkena. Šef policije u Leipzigu Torsten Schultze je za dnevni list “BILD” izjavio kako je nastao „veliki pritisak na policijske snage“, iako nasilno ponašanje nije bilo u planu: „Ne borite se protiv pandemije policijskim sredstvima, već samo zdravim razumom“. Ukupno je u subotu zabilježeno 27 demonstracija u Leipzigu.
Antonio Šećerović
Foto: Dok_Wu | Twitter
Svijet
Donald Trump je novi predsjednik SAD-a
Donald Trump je novi predsjednik SAD-a. Pobijedio je u tri ključne države, a u ostalih četiri vodi.
“Ušli smo u povijest. Izliječit ćemo našu zemlju. Jasno je da smo ostvarili nevjerojatan politički uspjeh. Ovo će biti zlatno doba za Ameriku. Učinit ćemo vas ponosnima i sretnima. Želim da se jednog dana osvrnete i budete ponosni što ste glasali za ovu skupinu ljudi iza mene”, rekao je u pobjedničkom govoru Trump.
Svijet
Donald Trump sve bliže pobjedi
Milijuni Amerikanaca izašli su na birališta kako bi glasali za svojeg budućeg predsjednika. Donald Trump niže pobjede u republikanskim, a Kamala Harris u demokratskim državama. Pobjednik ovogodišnjih američkih predsjedničkih izbora neće se znati dok se ne proglase pobjede barem u nekima od “swing” država.
Na putu do Bijele kuće ključne su tzv. “swing states” – Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, Sjeverna Karolina, Pennsylvania i Wisconsin.
Karolina Trumpu
Donald Trump odnio pobjedu u saveznoj državi Sjevernoj Karolini. Trump dobiva 16 elektorskih glasova države nakon što je porazio demokratsku kandidatkinju Kamalu Harris. Trump je ovu državu osvojio 2016. i 2020., ali demokrati su se nadali da bi mogli preokrenuti prethodne rezultate s potrošnjom u kampanji, agitiranjem i Harrisinim skupovima.
Također su pokušali povezati Trumpa s republikanskim kandidatom za guvernera Markom Robinsonom koji se ove godine našao usred velikog skandala, ali Trump i njegov potpredsjednik JD Vance često su posjećivali Sjevernu Karolinu tijekom jesenske kampanje, gurajući protekcionistički ekonomski program i obećavajući da će suzbiti ilegalnu imigraciju preko južne granice. Associated Press je Trumpa proglasio pobjednikom u 23:18 sati po lokalnom vremenu.
Ljudi u kampanji Donalda Trumpa osjećaju se sve optimističnije kako dolaze prvi rezultati, izvijestio je CNN.
Taj optimizam je potaknut rezultatima u Virginiji i Iowi, koji su pokazali da anketa koja je uzburkala duhove u subotu – nije bila točna.
U Trumpovom stožeru čuje se glasno skandiranje svaki put kada dođu novi rezultati.
Ostaje za vidjeti hoće li – i kada – Trump doći, dodaje CNN.
Svijet
U Mostaru osvanula podrška Trumpu
Na videozidu jednog kafića u Mostaru osvanuo je plakat podrške predsjedničkoj kandidaturi Donalda Trumpa.
Uz fotografiju Trumpa napravljenu neposredno nakon neuspjelog atentata na Floridi slovima u bojama američke zastave napisano je ‘TRUMP 2024’
Nije poznato tko je platio i postavio ovaj plakat podrške na videozid, no nema dvojbe da ovaj poduzetnik i bivši predsjednik SAD-a ima svoje pristaše i u gradu na Neretvi.
Ovaj plakat pojavljuje se uoči američkih predsjedničkih izbora zakazanih za 5. studenoga 2024. godine. Nakon što je aktualni predsjednik Joe Biden 21. srpnja 2024. povukao svoju kandidaturu, Demokratska stranka nominirala je potpredsjednicu Kamalu Harris kao svoju kandidatkinju za predsjednicu. Harris je odabrala guvernera Minnesote, Tima Walza, za svog potpredsjedničkog kandidata.
S druge strane, Donald Trump, bivši predsjednik, osigurao je nominaciju Republikanske stranke i kandidira se za povratak u Bijelu kuću. Njegov potpredsjednički kandidat je senator iz Ohija, J.D. Vance.
Ovi izbori odvijaju se u kontekstu dubokih političkih podjela u Sjedinjenim Američkim Državama, s ključnim pitanjima poput gospodarstva, vanjske politike i socijalnih prava u središtu kampanja oba kandidata. Nedavne ankete pokazuju tijesnu utrku između Harris i Trumpa, što dodatno povećava neizvjesnost ishoda predstojećih izbora.
