Svijet
Leipzig: Žestoki sukobi s policijom nakon demonstracija protiv korona mjera
Nakon pravne rasprave o tome trebaju li demonstracije protiv korona mjera biti dozvoljene u centru Leipziga ili se trebaju premjestiti na neku drugu lokaciju u gradu, lokalni Sud je dozvolio demonstracije nekoliko udruga pod nazivom „Querdenken“ („Drugačije razmišljati“). Unatoč jasno definiranim mjerama poput održavanja distance i obaveznog nošenja zaštitne maske, više od 20.000 ljudi se […]
Nakon pravne rasprave o tome trebaju li demonstracije protiv korona mjera biti dozvoljene u centru Leipziga ili se trebaju premjestiti na neku drugu lokaciju u gradu, lokalni Sud je dozvolio demonstracije nekoliko udruga pod nazivom „Querdenken“ („Drugačije razmišljati“).
Unatoč jasno definiranim mjerama poput održavanja distance i obaveznog nošenja zaštitne maske, više od 20.000 ljudi se okupilo na prostoru između Gewandhausa i Opere u Leipzigu. Inicijativa „Durchgezählt“ („Prebrojano“) tvrdi kako se na Augustusplatzu nalazilo oko 45.000 ljudi.
Leipziška policija je izjavila kako su policajci na licu mjesta signalizirali trenutne mjere, no bilo je nemoguće „toliku masu ljudi u potpunosti kontrolirati“. Zbog toga je Grad Leipzig oko 15.40 sati prekinuo demonstraciju „zbog kršenja mjera“.
Organizator Querdenker pokreta Michael Ballweg se u prošlosti više puta distancirao od ekstremističkih skupina koji iskorištavaju ove demonstracije. Ipak u Leipzigu su dopustili da se među demonstrantima nalaze mnogi desničarski ekstremisti poput članova Mladih Nacionaldemokratske stranke Njemačke (NPD, op.a. desničarsko-ekstremistička stranka osnovana 1964. godine) te bivši čelnik NPD-a Udo Voigt i članovi desničarskog pokreta „Pro Chemnitz“. Na protestu su bili i ostali članovi NPD-a, AfD-a, Desnih (Die Rechte) i Trećeg puta (Dritte Weg). Nekoliko grupa nasilnih neonacista sukobili s policijom.
Među govornicima je bio i luteranski pastor Christoph Wonneberger, koji je u Leipzigu 1989. i 1990. godine vodio molitve mira u Crkvi sv. Nikolaija u Leipzigu, a danas je među poznatim protivnicima korona mjera. Smatra kako „trenutno ne postoji koronakriza“ nego „odgoda bankrota kapitalizma“. Jedan od govornika je bio i veganski kuhar te teoretičar zavjera Attila Hildmann, koji je ‘zaštitno lice’ ovogodišnjih protesta protiv korona mjera i kancelarke Angele Merkel (CDU).
Rijetko tko je nosio zaštitne maske, a ako su ih nosili, to je bilo s natpisima „Prinuda“ ili „Njuška“, a bili su i natpisi „Mir, sloboda, ne diktaturi“ ili „Merkel mora otići“. Demonstranti su puštali glazbu poznatog njemačkog pjevača Xavier Naidooa, koji je i prije pandemije bio teoretičar zavjera vezanih za postojanje njemačkog naroda i države.
Centar grada je bio potpuno blokiran, budući da su se uz ove demonstracije odvijale i ostale, manje demonstracije koji se bore protiv onih koji ne vjeruju u postojanje koronavirusa.
Leipzig, koji je često mjesto sukoba između demonstranata i policije, doživio je u subotu navečer žestoke sukobe ljevičarskih i desničarskih ekstremista s policijom u predgrađu Connewitz. Policija je koristila čak četiri vodena topa i probojni oklop. Oštećeno je nekoliko automobila, a podmetnuto je i nekoliko požara, između ostalog i jedan na građevinskoj dizalici.
Udruženje novinara Njemačke (DJU) je objavila informaciju kako je zabilježeno „najmanje 32 napada“ na novinare, većinom od demonstranata Querdenkena. Šef policije u Leipzigu Torsten Schultze je za dnevni list “BILD” izjavio kako je nastao „veliki pritisak na policijske snage“, iako nasilno ponašanje nije bilo u planu: „Ne borite se protiv pandemije policijskim sredstvima, već samo zdravim razumom“. Ukupno je u subotu zabilježeno 27 demonstracija u Leipzigu.
Antonio Šećerović
Foto: Dok_Wu | Twitter
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
