Connect with us

Svijet

Leipzig: Žestoki sukobi s policijom nakon demonstracija protiv korona mjera

Nakon pravne rasprave o tome trebaju li demonstracije protiv korona mjera biti dozvoljene u centru Leipziga ili se trebaju premjestiti na neku drugu lokaciju u gradu, lokalni Sud je dozvolio demonstracije nekoliko udruga pod nazivom „Querdenken“ („Drugačije razmišljati“). Unatoč jasno definiranim mjerama poput održavanja distance i obaveznog nošenja zaštitne maske, više od 20.000 ljudi se […]

Objavljeno

na

Nakon pravne rasprave o tome trebaju li demonstracije protiv korona mjera biti dozvoljene u centru Leipziga ili se trebaju premjestiti na neku drugu lokaciju u gradu, lokalni Sud je dozvolio demonstracije nekoliko udruga pod nazivom „Querdenken“ („Drugačije razmišljati“).

Unatoč jasno definiranim mjerama poput održavanja distance i obaveznog nošenja zaštitne maske, više od 20.000 ljudi se okupilo na prostoru između Gewandhausa i Opere u Leipzigu. Inicijativa „Durchgezählt“ („Prebrojano“) tvrdi kako se na Augustusplatzu nalazilo oko 45.000 ljudi.

Leipziška policija je izjavila kako su policajci na licu mjesta signalizirali trenutne mjere, no bilo je nemoguće „toliku masu ljudi u potpunosti kontrolirati“. Zbog toga je Grad Leipzig oko 15.40 sati prekinuo demonstraciju „zbog kršenja mjera“.

Organizator Querdenker pokreta Michael Ballweg se u prošlosti više puta distancirao od ekstremističkih skupina koji iskorištavaju ove demonstracije. Ipak u Leipzigu su dopustili da se među demonstrantima nalaze mnogi desničarski ekstremisti poput članova Mladih Nacionaldemokratske stranke Njemačke (NPD, op.a. desničarsko-ekstremistička stranka osnovana 1964. godine) te bivši čelnik NPD-a Udo Voigt i članovi desničarskog pokreta „Pro Chemnitz“. Na protestu su bili i ostali članovi NPD-a, AfD-a, Desnih (Die Rechte) i Trećeg puta (Dritte Weg). Nekoliko grupa nasilnih neonacista sukobili s policijom.

Među govornicima je bio i luteranski pastor Christoph Wonneberger, koji je u Leipzigu 1989. i 1990. godine vodio molitve mira u Crkvi sv. Nikolaija u Leipzigu, a danas je među poznatim protivnicima korona mjera. Smatra kako „trenutno ne postoji koronakriza“ nego „odgoda bankrota kapitalizma“. Jedan od govornika je bio i veganski kuhar te teoretičar zavjera Attila Hildmann, koji je ‘zaštitno lice’ ovogodišnjih protesta protiv korona mjera i kancelarke Angele Merkel (CDU).

Rijetko tko je nosio zaštitne maske, a ako su ih nosili, to je bilo s natpisima „Prinuda“ ili „Njuška“, a bili su i natpisi „Mir, sloboda, ne diktaturi“ ili „Merkel mora otići“. Demonstranti su puštali glazbu poznatog njemačkog pjevača Xavier Naidooa, koji je i prije pandemije bio teoretičar zavjera vezanih za postojanje njemačkog naroda i države.

Centar grada je bio potpuno blokiran, budući da su se uz ove demonstracije odvijale i ostale, manje demonstracije koji se bore protiv onih koji ne vjeruju u postojanje koronavirusa.

Leipzig, koji je često mjesto sukoba između demonstranata i policije, doživio je u subotu navečer žestoke sukobe ljevičarskih i desničarskih ekstremista s policijom u predgrađu Connewitz. Policija je koristila čak četiri vodena topa i probojni oklop. Oštećeno je nekoliko automobila, a podmetnuto je i nekoliko požara, između ostalog i jedan na građevinskoj dizalici.

Udruženje novinara Njemačke (DJU) je objavila informaciju kako je zabilježeno „najmanje 32 napada“ na novinare, većinom od demonstranata Querdenkena. Šef policije u Leipzigu Torsten Schultze je za dnevni list “BILD” izjavio kako je nastao „veliki pritisak na policijske snage“, iako nasilno ponašanje nije bilo u planu: „Ne borite se protiv pandemije policijskim sredstvima, već samo zdravim razumom“. Ukupno je u subotu zabilježeno 27 demonstracija u Leipzigu.

Antonio Šećerović
Foto: Dok_Wu | Twitter

Advertisement
Blagdani kroativ

Svijet

Muškarac se autom zabio u ljude na božićnom sajmu u Njemačkoj. 2 mrtvih, 70 ranjenih

Objavljeno

na

By

U Magdeburgu u središnjoj Njemačkoj došlo je do napada na božićni sajam u kojem ima poginulih i ranjenih. Kako javljaju njemački mediji, vozač se automobilom namjerno velikom brzinom zabio u posjetitelje na božićnom sajmu.

U napadu su ubijene najmanje 2 osobe, a 70 ih je ranjeno, od čega 15 teško.

Vozač je odmah uhićen, a Welt je objavio da se radi o liječniku iz Saudijske Arabije koji vlastima nije od ranije poznat kao islamist. Policija je objavila da je vozio 400 metara od udara u ljude na sajmu.

Vlasti napad istražuju kao terorizam. Magdeburg, koji se nalazi zapadno od Berlina, glavni je grad pokrajine Saske-Anhalt i ima oko 240.000 stanovnika.

Nastavi čitati

Svijet

Više milijardi EU pomoći Kijevu

Objavljeno

na

By

Jučer je predsjednik Vijeća EU-a Antonio Costa najavio novu financijsku pomoć Kijevu nakon summita šefova država i vlada EU-a. Prema Costinim riječima, EU će podržati Ukrajinu s 30 milijardi eura 2025. za obranu od ruske invazije.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyj pozvao je Europu i SAD da se ujedine protiv Rusije. Postoji potreba za “planom za zaustavljanje (predsjednika Vladimira, napomena) Putina”, rekao je u Bruxellesu. On misli da su Trump i EU sposobni to učiniti. “Ne radi se o tome da nas guramo prema miru. Želimo okončati ovaj rat”, naglasio je Zelenski.

Nastavi čitati

Svijet

Ide na put i putujete kroz Sloveniju?: Ova vas greška može koštati i 300 eura

Objavljeno

na

Planirate putovanje u inozemstvo tijekom adventa ili na skijanje? Evo pregleda cijena vinjeta i cestarina u susjednim državama te gdje ih možete kupiti

Adventsko vrijeme često potiče na putovanja u obližnje gradove poput Ljubljane, Graza, Beča, Trsta ili Budimpešte, koji, baš kao i naši gradovi, u došašću sjaje blagdanskom atmosferom i nude zanimljive božićne sajmove. Osim toga, s približavanjem sezone skijanja, mnogi Hrvati planiraju provesti zimski odmor na popularnim skijalištima u Sloveniji, Austriji, Italiji, Francuskoj, Švicarskoj, Slovačkoj ili Bosni i Hercegovini. Kako biste bolje isplanirali troškove puta, istražili smo cijene cestarina u zemljama kroz koje često prolaze putnici iz Hrvatske, sustave njihovog plaćanja te posebnosti svake zemlje.

Slovenija: Obavezna e-vinjeta

Ako putujete na zapad, velika je vjerojatnost da ćete prolaziti kroz Sloveniju. U toj su zemlji 2022. godine uvedene e-vinjete, koje su zamijenile klasične naljepnice. E-vinjeta je vezana uz registracijsku oznaku vozila i može se kupiti putem interneta na stranici dars.si, na pojedinim graničnim prijelazima, poslovnicama DARS-a i benzinskim postajama. Međutim, nemojte riskirati vožnju bez vinjete, jer kazna za vožnju bez nje iznosi čak 300 eura.

Blagdani kroativ

Cijene e-vinjeta ovise o kategoriji vozila:

  • 7-dnevna vinjeta: 16 €
  • Mjesečna vinjeta: 32 €
  • Godišnja vinjeta: 117,50 €

Za vozila s više od 1,3 metra visine iznad prve osovine, cijene su dvostruko veće. Ako niste sigurni kojoj kategoriji pripada vaše vozilo, na web stranici DARS-a nalazi se detaljan popis. Zanimljivo je da određena vozila, poput starijih modela VW Multivana, plaćaju višu tarifu, dok su noviji modeli u povoljnijoj kategoriji.

Austrija: Izbor između klasične i digitalne vinjete

U Austriji se cestarine također plaćaju putem vinjeta, ali uz digitalnu varijantu, ostavljena je i mogućnost kupnje klasičnih naljepnica. Vinjete možete kupiti na benzinskim postajama, kioscima ili putem interneta na stranici shop.asfinag.at/hr. Klasične vinjete moraju biti pravilno zalijepljene na vjetrobransko staklo prije ulaska na autocestu.

Od 1. prosinca cijene vinjeta u Austriji su povećane:

  • Jednodnevna vinjeta (samo digitalna): 9,30 € (prije 8,60 €)
  • 10-dnevna vinjeta: 12,40 € (prije 11,50 €)
  • Dvomjesečna vinjeta: 31,10 € (prije 28,90 €)
  • Godišnja vinjeta: 103,80 € (prije 96,40 €)

Godišnja vinjeta za 2025. već je dostupna i vrijedi od 1. prosinca 2024. do 31. siječnja 2026.

Nastavi čitati
LM