Austrija
Kurz: Migracijska politika bila je pogrešna, Merkel je kriva za uspon AfD-a
Bivši kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) okrivio je politiku Angele Merkel (CDU) za uspon AfD-a. Migracijska politika od 2015. bila je pogrešna, rekao je za njemački list “Bild”.
“Provođenje pogrešne migracijske politike jamstvo je da će AfD nastaviti rasti”, rekao je. Hitno je potrebno ne samo preispitivanje u duhu i riječima, nego i u djelima. “Godine 2015. iskusio sam kako je kultura dobrodošlice izazvala negativan domino efekt i kako je sve više i više ljudi krenulo put Europe kao rezultat toga”, rekao je Kurz za “Bild”.
Bivši političar smatra da je činjenica da je njemačka vlada sada najavila strožu migracijsku politiku “ispravna” i “apsolutno neophodna”. “Ako pogledate koliko se veliki dijelovi Europe – uključujući Njemačku i Austriju – mijenjaju zbog nekontroliranih migracija, onda možete samo reći: Službeno je da ovaj razvoj nije dobar.”
Druge zemlje bi naravno slijedile ovaj primjer. Ali rekao je da poznaje “mnoge političare koji se boje učiniti nešto protiv čega su mnogi ljudi”. Ne možete namjerno učiniti nešto loše samo zato što biste se inače našli na istoj glasačkoj strani kao i AfD.
Nije skandal što je AfD odobrio Merzov prijedlog u Bundestagu. “Političar treba raditi ono što misli da je ispravno, a ne stalno brinuti tko je za, a tko protiv.”, rekao je Kurz, a prenosi Krone.
Istodobno, Kurz je u intervjuu pozvao konzervativne stranke na političku borbu protiv stranaka poput FPÖ-a i AfD-a. “Desničarske stranke uvijek postaju jake kada konzervativne stranke ne provode dosljedno svoju politiku. Natjecao sam se na dva izbora u Austriji i na oba pobijedio. Prije nego što sam preuzeo dužnost, FPÖ je vodio u anketama. Moj tim i ja smo jasno dobili oba izbora protiv njih.”
Austrija
U Austriji se prihodi djelomično poboljšali, ali zabrinutost ostaje na visokoj razini
Za četiri od deset anketiranih, financijska situacija u četvrtom kvartalu 2024. godine poboljšala se u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, 21 posto ispitanika izjavilo je da su u posljednjih 12 mjeseci doživjeli pad prihoda. Ovo je rezultat ankete koju je Ministarstvo socijalne skrbi naručilo od Statističkog ureda Austrije i Instituta za visoka društvena pitanja, a koja se provodi svaka tri mjeseca.
Deset posto ispitanika izjavilo je da su imali problema s pokrivanjem osnovnih životnih troškova u četvrtom kvartalu 2024., što odgovara približno 820.000 ljudi.
Iako je za mnoge kućanstva došlo do poboljšanja prihoda u drugoj polovici 2024. godine, gotovo 33 posto ispitanika između 18 i 74 godine izjavilo je da su u četvrtom kvartalu 2024. godine imali većih poteškoća s obiteljskim budžetom nego prethodne godine. Taj postotak raste na 52 posto među osobama s niskim primanjima. Glavni razlozi bili su povećani troškovi hrane te rastuće cijene stanovanja i energije.
Za 15 posto anketiranih, troškovi stanovanja predstavljaju veliki financijski izazov. Ovaj postotak ostao je stabilan u odnosu na prethodni kvartal, a manji je za 5 postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Unatoč kratkoročnom poboljšanju u trećem kvartalu, zabilježen je značajan porast financijskih teškoća među ranjivim skupinama. Osobito su osobe s niskim primanjima (39 posto) te osobe iz kućanstava pogođenih nezaposlenošću (38 posto) suočene s velikim financijskim opterećenjima zbog troškova stanovanja.
Svaki peti ispitanik predviđa pogoršanje obiteljskih prihoda u narednih 12 mjeseci, čime je ponovno postignut prošlogodišnji nivo (21 posto). Brige o ekonomskoj situaciji u Austriji značajno su porasle; više od dvije trećine ispitanika (68 posto) očekuju pogoršanje ekonomske situacije u Austriji u narednih 12 mjeseci. U prethodnom kvartalu taj postotak iznosio je 51 posto. Samo 7 posto anketiranih očekuje pozitivni razvoj.
Ministrica socijalne skrbi Korinna Schumann (SPÖ) smatra da dijelom rezultati ankete predstavljaju “prvi, nježni tračak nade”. Ipak, naglašava da situacija u području stanovanja pokazuje da socijalna pomoć i dalje ostaje “hitno potrebna”. “Za mene snažna država znači i socijalnu državu, u kojoj ljudi koji trebaju pomoć dobivaju adekvatnu podršku”, rekla je Schumann.
Austrija
Kancelar Stocker: Moglo bi doći još 20.000 migranata, potrebne su oštre mjere
Kancelar Christian Stocker izjavio je da ako Austrija sada ne reagira na trenutnu situaciju s migracijama, “nećemo zaštititi naš sustav od preopterećenja, nego ćemo ga svjesno prihvatiti.”
U intervjuu za “Heute”, Stocker je naglasio ozbiljnost situacije vezane uz obiteljski spajanje i migracije, upozoravajući da bi moglo doći do još 20.000 migranata. Dodao je da je nužno poduzeti mjere kako bi se spriječilo ponovno povećanje broja migranata.
Jedna od prvih mjera austrijske vlade bila je zaustavljanje obiteljskog spajanja. Stocker je istaknuo da brojke spajanja obitelji nisu stalno visoke, no cilj je spriječiti ponavljanje prošlih brojki.
Također je govorio o implementaciji mjera koje će omogućiti lakši povratak migranata u zemlje poput Sirije i Afganistana. U budućnosti, kako bi se poboljšala integracija migranata, Stocker je spomenuo nužnost jačanja obrazovnog sustava, uz obvezu roditelja da sudjeluju u obrazovanju svoje djece. Ako roditelji ne ispunjavaju ovu obvezu, bit će uvedene sankcije.
Kancelar je također naglasio važnost puno radnih mjesta za održavanje socijalnog sustava u Austriji, ističući da je cilj vlade stvoriti poticaje za rad i smanjiti ovisnost o socijalnim pomoćima.
Austrija
Hladna fronta u Austriju donosi snijeg i hladno vrijeme
Krajem tjedna Austriju je zahvatila snažna hladna fronta koja je donijela nagli pad temperatura. Nakon neuobičajeno blagih dana, sada nas ponovno očekuje pravo zimsko vrijeme – jutarnji mraz, snijeg i vjetar.
Tijekom nedjelje u zemlju prodire hladan i suh zrak arktičkog porijekla zahvaljujući sjevernoj struji, što uzrokuje osjetno zahlađenje u cijeloj zemlji. Početkom idućeg tjedna očekuje se jutarnji mraz u mnogim krajevima. Ipak, u nastavku tjedna temperature će polako početi rasti, osobito u zapadnoj polovici zemlje, gdje će se učinak snažnog anticiklona “Olivia” – koji se proteže od Sjevernog rta pa sve do Alpa – sve više osjećati. Istočni dijelovi zemlje ostaju pod utjecajem manjih poremećaja koji donose nestabilnosti.
Nedjelja: Snijeg, mraz i jak vjetar
Nedjelja donosi hladno i vjetrovito vrijeme. U sjevernim Alpama se ujutro zadržavaju oblaci uz moguće povremene pahulje snijega, dok se drugdje povremeno pokazuje sunce. Tijekom dana u južnim i zapadnim dijelovima prevladavat će sunčano vrijeme, dok će sjeveroistok biti prekriven gustim oblacima uz snažan sjeverni vjetar. U planinskim predjelima juga i na istočnim padinama Alpa mogu se pojaviti i olujni udari. Najviše dnevne temperature kretat će se između 1 i 7 °C, no zbog vjetra osjećaj hladnoće bit će znatno izraženiji.
Ponedjeljak: Maglovit početak, snijeg i kiša u nizinama
Ponedjeljak također započinje s mrazom, posebno u istočnim dijelovima zemlje. Tijekom dana oblačnost se povećava, a od Waldviertela do srednjeg Gradišća ponegdje može pasti kiša, dok će u višim predjelima (iznad 400 do 500 metara) biti i snijega. S druge strane, od Vorarlberga do Koruške očekuje se pretežno sunčano vrijeme. Vjetar će oslabjeti, ali će u istočnim nizinskim predjelima i dalje puhati umjeren do jak sjeverni vjetar. Najviše dnevne temperature bit će između 3 i 8 °C.
Utorak: Promjenjivo, povremeni pljuskovi i više snijega
U utorak će u istočnim dijelovima zemlje i dalje dominirati oblaci, a povremeno se očekuju pljuskovi, osobito na sjeveru i istoku. Granica snježnih padalina podiže se s početnih 600 na oko 1.000 metara nadmorske visine. Zapad zemlje, posebice područje od Vorarlberga do Gornje Koruške, očekuje više sunca. Vjetar slab do umjeren iz sjevernog smjera. Dnevne temperature u porastu – između 6 i 12 °C.
Srijeda: Sunce i oblaci uz osjetno toplije vrijeme
U srijedu se očekuje stabilizacija vremena – mješavina sunca i oblaka uz suhe uvjete, iako će povremeno oblaci biti izraženiji. Vjetar će uglavnom biti slab do umjeren iz sjevernog smjera, a temperature će se kretati od 10 do 15 °C.
