Austrija
KUD POSAVSKI VEZ BEČ: Svojim su projektima pokazatelj uspješnosti i sjajne integracije
KUD Posavski vez Beč utemeljen je 2017. godine. Osnovan s jedne strane zbog ljubavi prema folkloru i narodnim igrama, željom prenošenja kulture predaka na djecu, a s druge strane, da se istovremeno djeci i mladima pruži adekvatan oblik slobodne aktivnosti za njihov psiho-socijalni razvoj. U radu KUD-a sudjeluju djeca i odrasli, a težište je rada stavljeno na prenošenje znanja iz kulture, povijesti i tradicije kao i zajednička razmjena novih znanja kako bi se zadržalo jedinstvo i identitet podrijetla.
Organiziraju međunarodni plesni festival
Od prvog dana KUD Posavski vez Beč sudjeluje na amaterskoj folklornoj sceni Beča i Austrije, ne samo kao izvođač i organizatori kulturnih događaja, već i kao udruga koja ima neosporno važan utjecaj u modernoj integraciji društva u kojem djeluje. Tako je Posavski vez Beč često gost mnogih europskih amaterskih scena pa kao svojevrsan ambasador kulture promiče vrijednosti i očuvanje hrvatske kulturne baštine i svoga zavičaja.
Rad Posavskog veza Beč prepoznale su austrijske gradske i savezne institucije. Hoće li i Hrvatska?
MULTI KULTI FEST je kulturno-društveni događaj u koji su uključene kako lokalne udruge, tako i društvene institucije, a koji je Posavski vez Beč do sada organizirao dva puta uz potporu bečkih i državnih institucija. Predstavnici pojedinih kulturnih udruga u koncepciji Festivala prezentiraju autohtoni glazbeni i plesni opus, enogastronomsku ponudu , materinski jezik i ostale kulturne izričaje i tako pokazuju kako se može uspješno odvijati živa integracija.
U projekt su uključeni i predstavnici socijalnih institucija koje također predstavljaju svoje područje djelovanja u njihovu doprinosu promicanju različitosti kao pozitivnog potencijala za razvoj modernog civilnog društva.
Ove godine žele kao organizatori ovog značajnog festivala stvoriti nove, kvalitetnije preduvjete za rast i razvoj, još kvalitetnije promoviranje hrvatske kulturne baštine radom udruga na austrijskom i međunarodnom prostoru te raditi na boljoj povezanosti hrvatskih iseljenika s Republikom Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom.
Svake godine na festivalu sudjeluje sve veći broj sudionika i iskazuje se sve veće zanimanje za ovaj projekt.
– Projekt smo uz bečke, gradske kao i savezne institucije, prijavili i u Hrvatsku, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Prvenstveno bi se ovom potporom osigurala i bolja organizacija, kvalitetnija provedba kao i bolja popraćenost u medijima. To bi neosporno dovelo do popularizacije festivala, povećanja broja sudionika i posjetitelja, povećanja broja gostovanja, ali u konačnici i daljnju podršku ponuđenog koncepta od strane relevantnih gradskih i državnih institucija, kao i ostvarenje krajnjeg cilja – kvalitetne integracije, – naglašava Marijana Jerković, zamjenica predsjednika i tajnica KUD-a Posavski vez Beč.
Uzevši u obzir da na manifestaciji sudjeluju izvođači iz različitih zemalja svijeta integriranih u austrijsko društvo, Posavski vez Beč preuzevši organizaciju ovog vrijednog događaja doprinosi poticanju moderne integracije u Austriji i promociji Hrvatske kao promicateljice principa moderne integracijske politike i razvoja civilnog društva kroz rad Hrvata neovisno žive li u Hrvatskoj ili su izvan Domovine.
– Dobivenom potporom dosadašnji rad bi se svakako podigao na višu i kvalitetniju razinu, stvorili bi se uvjeti za povećanje broja aktivnosti KUD-a i privlačenjem još većeg broja članova. Samim time kao odgovor na potrebu otvorio bi se i prostor za intenzivnije djelovanje stručnog pedagoškog osoblja i proširile mogućnosti za umrežavanje resursa u smislu razmjene znanja i iskustva, što svakako za rezultat ima visoku razinu napredovanja našeg KUD-a kojemu svi težimo, zaključuje Marijana Jerković.
T.N. I M.H.
Foto: KUD Posavski vez Beč
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
You must be logged in to post a comment Login