Austrija
Kreme za zaštitu od sunca: važnost i pravilna uUpotreba
Sunce je neizostavan dio naših života, ali isto tako može biti izvor ozbiljnih zdravstvenih problema. Kreme za zaštitu od sunca igraju ključnu ulogu u zaštiti kože od štetnog UV zračenja, koje može uzrokovati opekline, prerano starenje kože i čak rak kože.
Kako djeluju?
Kreme za zaštitu od sunca sadrže aktivne sastojke koji apsorbiraju ili odbijaju UV zrake. Dvije glavne vrste zračenja koja nas pogađaju su UVA i UVB zraci. UVA zraci prodru duboko u kožu i mogu prouzrokovati dugoročna oštećenja kao što je prerano starenje kože. UVB zraci su glavni krivci za opekline od sunca. Kreme za sunčanje sa širokim spektrom zaštite pružaju obranu od oba tipa zračenja.
Kako pravilno koristiti kreme za sunčanje?
Pravilna upotreba krema za sunčanje ključna je za njihovu učinkovitost. Evo nekoliko savjeta:
Nanesite dovoljnu količinu: Preporučuje se da nanesete količinu kreme koja pokriva cijelo tijelo (oko 30 ml za odraslu osobu) i da je ponovite svaka dva sata ili češće ako ste u vodi ili se znojite.
Nanesite je 30 minuta prije izlaska na sunce: Kreme za sunčanje treba nanositi prije izlaganja suncu kako bi koža imala vremena da ih upije.
Izbjegavajte sunce u najjačem periodu: Sunce je najjače između 10 ujutro i 4 popodne, pa je preporučljivo izbjegavati direktno izlaganje tijekom tih sati, čak i ako koristite kremu za sunčanje.
Zaštita za sve sezone
Kreme za zaštitu od sunca nisu rezervirane samo za ljetne dane na plaži. One su važne tijekom cijele godine, jer UV zraci djeluju i kroz oblačne dane i tijekom zime. Redovita upotreba kreme za sunčanje pomaže u očuvanju zdravlja kože i sprječava dugoročna oštećenja.
Kreme za zaštitu od sunca nisu luksuz, već neophodan dio svakodnevne rutine za njegu kože. Pravilno korištenje kreme za sunčanje može značajno smanjiti rizik od oštećenja kože i pomoći vam da uživate u sunčanim danima bez brige o negativnim posljedicama.
Zapamtite, vaša koža je vrijedna zaštite. Redovito koristite kreme za zaštitu od sunca kako biste sačuvali njen zdrav i blistav izgled.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
Austrija
Potres jučer pogodio Tirol: “Bilo je tutnjave”
U ponedjeljak ujutro, 20. siječnja 2025., u tirolskoj nizini dogodio se lagani potres. Potres, magnitude 1,9, osjetio se u općini Terfens istočno od Wattensa.
Tirolsku nizinu u ponedjeljak ujutro zatresao je slabiji potres. Epicentar potresa bio je u općini Terfens, koja se nalazi istočno od Wattensa u okrugu Schwaz. Prema podacima austrijske seizmološke službe, potres je bio jačine 1,9 stupnjeva po Richteru i bio je osjetan, ali nije imao ozbiljnijih posljedica. U 9:12 ujutro stanovnici su osjetili “jasan udar” popraćen “grmljavinom i tutnjavom sa zemlje”. Srećom, nije bilo štete na objektima, pa stanovništvo više nije bilo zabrinuto za sigurnost.
Austrija
Na operaciju koljena u Beču se čeka i više od 230 dana
Kako bi skratili ponekad iznimno duga čekanja na operacije, sve više bečkih bolnica odbija pacijente iz susjednih saveznih pokrajina.
Vrijeme čekanja na operacije u bečkim bolnicama ponekad je vrlo dugo. Na primjer, pacijenti u Ortopedskoj bolnici u Speisingu (Hietzing) čekaju u prosjeku 152 dana na operaciju kuka i 234 dana na operaciju koljena, kako bolnica, koja pripada grupi Vinzenz, objavljuje na svojoj početnoj stranici.
Na bolničkoj listi čekanja za operaciju kuka trenutačno je 1310 pacijenata, a za operaciju koljena 2511 pacijenata. Međutim, više od 40 posto njih ne dolazi iz Beča. To je problem i u drugim velikim bečkim bolnicama. Stoga postoje gornje granice za takozvane “gost pacijente”.
No, regulacija gostujućih pacijenata kod mnogih izaziva nezadovoljstvo, ali i pritužbe bečkog branitelja pacijenata Gerharda Jelineka (68). U posljednje vrijeme bilo je pet ili šest slučajeva, objasnila je Jelinek za ORF Radio, od kojih je većina pogodila Ortopedsku bolnicu u Speisingu (OSS). Međutim, zastupnica pacijenata pretpostavlja da je slučajeva puno više.
Iako je OSS vjerska bolnica, sufinancira je Grad Beč. Stoga, kao iu općinskim klinikama, također vrijedi zahtjev za smanjenjem broja posjeta pacijenata za planirane zahvate. „Grad Beč ima zadaću i odgovornost osigurati zdravstvenu zaštitu bečkog stanovništva te stoga propisuje da se pacijenti koji nemaju glavno prebivalište u Beču, ako je moguće, trebaju liječiti u matičnoj pokrajini“, kažu u Vinzenz grupi. na ORF.
Za Jelinek je taj strogi pristup neshvatljiv. Mogući razlog dosljednog odbijanja također bi mogao biti taj što obostrano naplaćivanje vjerojatno neće funkcionirati za pacijente koji dolaze u posjetu. Za bečkog zagovornika pacijenata, nadregionalno planiranje potražnje bilo bi rješenje: “Ja bih željela da su ove tri savezne pokrajine (Beč, Donja Austrija, Gradišće) jedan planski bazen i da moraju planirati i financirati njihovu zajedničku brigu.”
