Austrija
Koliko je građana Austrije preboljelo koronavirus?
Koliko je građana Austrije do sada preboljelo koronavirus još je nejasno. Od posljednje reprezentativne studije koja je provedena prošle jeseni pojavilo se mnoštvo upitnika. Trenutne procjene o tome koliko je građana Austrije preboljelo koronavirus kreću se od sedam pa sve do 30 posto.
Ono što sigurno znamo je da je broj ljudi koji su službeno preboljeli koronavirus 425.786 što odgovara oko 4,88 posto stanovništva. Ono što stručnjacima predstavlja problem je broj ljudi koji su imali asimptomatsku zarazu pa oni službeno nisu ni evidentirani jer velika većina njih nije ni znala da ima koronavirus.
Jedan od vodećih austrijskih stručnjaka za koronavirus, dr. Franz Allerberger iz Austrijske agencije za zdravlje i sigurnost namirnica (AGES) govorio je o studiji provedenoj u Ischglu koji je u centru pažnje bio još početkom prošle godine. Studija provedena u tom malom austrijskog gradiću pokazala je da je 30 posto građana preboljelo koronavirus. Smrtnost u Ischglu je iznosila 0,26 posto što u priliku odgovara smrtnosti na razini Austrije. Allerberger naglašava da bi ekstrapolirano istraživanje iz Ischgla značilo da je koronavirus preboljelo oko 30 posto građana Austrije odnosno oko 3 milijuna građana Austrije. Istraživanje iz Ischgla se mora uzeti s dozom opreza jer je Ischgl bio specifičan slučaj, ali nema sumnje da je broj ljudi koji su preboljeli koronavirus veći od 4,8 posto.
Krajem prošlog tjedna znanstvenik koji se bavi simulacijama Niki Popper s bečkog Tehničkog sveučilišta (TU) pretpostavio je da je oko 15 posto Austrijanaca imalo koronavirus, uključujući i neprijavljene slučajeve. Prema Popperovim procjenama to je između 1,3 do 1,5 milijuna ljudi koji su barem privremeno imuni na koronavirus. Svoju studiju je predstavio na konferenciji za novinare s ministrom zdravstva Rudolfom Anschoberom (Zeleni).
Svi gore navedeni podaci jako su važni u stjecanju kolektivnog imuniteta (imunitet krda) koji je jako važan u borbi protiv koronavirusa. Prema stručnjacima potrebno je da bar 50 ili 60 posto stanovništva ima imunitet kako bi se život mogao vratiti u normalu. Osim prirodnim putem do imuniteta krda stiže se cijepljenjem, a u tom je slučaju važno procijepiti najosjetljivije slojeve društva. Tu se prije svega misli na starije osobe te osobe koje spadaju u rizične skupine. Cijepljenje u Austriji ne napreduje željenom brzinom, ali ministar zdravstva vjeruje kako će se situacija značajno ubrzati u ožujku. Prije nekoliko dana kancelar Sebastian Kurz naglasio je kako povratak u normalu očekuje s krajem proljeća/početkom ljeta.
Broj građana Hrvatske koji su preboljeli koronavirus iznad 30 posto?
Prema rezultatima prve faze studije „Procjena serološkog odgovora populacije Grada Zagreba na kontakt sa SARS-CoV-2“, koja je obuhvatila 1005 osoba, potvrdili su da je 26 posto ispitanika razvilo protutijela nakon kontakta s virusom SARS-CoV-2 (koronavirus) Istraživanje su provela dva uvažena hrvatska znanstvenika – Gordan Lauc i Dragan Primorac.
“Interes za cijepljenje je velik, posebno među rizičnim skupinama. Kada uz 40 posto onih koji su preboljeli covid, cijepimo još 20 posto populacije, ova epidemija je sigurno gotova i da na nju možemo polako početi zaboravljati i razmišljati kako se vratiti u normalan život i izvući se iz globalne krize. Očekujem da ćemo ovog ljeta imati bolju situaciju nego prošlog. Hrvatska će na kraju biti među zemljama s najmanjim brojem umrlih u Europi uz najblaže mjere”, rekao je u Briefing u Studiju Hanza Medije molekularni biolog i član Vladinog Savjeta za borbu protiv korona virusa prof. dr. sc. Gordan Lauc.
- Bh. državljanin završio na sudu u Austriji zbog navodne eskplicitne video snimke
- Uhićen muškarac koji je upucao čovjeka u Linzu
- Poljoprivrednici blokirali središte Beča svojim traktorima
- U Austriji i ove godine dostupan bonus do 200 eura za sve građane
- Čovjek u Austriji za otvaranje vrata platio 1400 eura, posao trajao pet minuta
Austrija
Poljoprivrednici blokirali središte Beča svojim traktorima
Demonstracije poljoprivrednika održane su u četvrtak u središtu Beča. Poljoprivrednici su se traktorima dovezli pred Parlament.
Nezavisna udruga poljoprivrednika unaprijed je pozvala na traktorski skup u Beč. Prosvjedna akcija bila je posvećena neuspjehu koalicijskih pregovora između ÖVP-a i SPÖ-a. Odraz je to stanja poljoprivredne politike u Austriji i Europi, kažu organizatori seljačkih skupova.
Poljoprivrednici iz alpskih krajeva imaju dojam da kao poljoprivrednici više nisu poželjni. Sve stroži propisi onemogućju im konkurentnost.
Poljoprivrednici su se traktorima provozali po cijelom Beču da bi prosvjed zaključili skupom ispred parlamenta. Zbog toga je bečka policija čak morala privremeno zatvoriti Ringstrasse u području Državne opere.
Ako prosvjedi ostanu neuspješni, udruga poljoprivrednika namjerava pozvati na nove prosvjede u glavnim gradovima saveznih država. U krajnjem slučaju žele čak blokirati dostavu hrane trgovcima hranom.
Austrija
U Austriji i ove godine dostupan bonus do 200 eura za sve građane
Za jedan od najpopularnijih bonusa možete se prijaviti i ove godine. Nedavno je čak i proširen. Konkretno, radi se o bonusu za popravak do 200 eura.
Ove godine ponovno se može prijaviti i isplatiti bonus za popravak do 200 eura. Budžet mu i dalje neistrošen. Uz 130 milijuna eura iz programa financiranja iz EU-a, savezna je vlada dosad povećala sredstva za 124 milijuna eura. To znači da se subvencija od 200 eura za održavanje ili popravak električnih i elektroničkih uređaja u privatnim kućanstvima i bicikala može nastaviti i u 2025. godini.
Popravci pametnih telefona i dalje su posebno popularni – dosad je za to odobreno 210.000 vaučera. Iza njih su kućanski aparati poput perilica posuđa (60.000 bonova) i perilica rublja (58.000 bonova).
Bonus je proširen tek u rujnu 2024. Do sada su se mogli subvencionirati samo popravci e-bicikala ili električnih bicikala. Sada se mogu subvencionirati i popravci normalnih bicikala – također s 50 posto troškova ili do 200 eura. Zbog velike potražnje u jesen su se čekanja u biciklističkim servisima produžila.
Postupak ostaje isti ove godine: vaučer se traži online i šalje na popravak putem partnerske tvrtke. Novac se zatim prenosi izravno na račun podnositelja zahtjeva.
Bonus uključuje 50 posto ukupnih troškova za svaki predani vaučer, do maksimalnog iznosa od 200 eura. Bonus se dodjeljuje po vaučeru. Nakon razdoblja od tri tjedna, novi vaučer možete predati pomoću QR koda na web stranici reparaturbonus.at. To znači da se bonus za popravak može zatražiti više puta po osobi. Iznos će biti prenesen izravno na bankovni račun korisnika putem prijenosa bonusa za popravak.
Beč
Podzemne vode u Beču postaju sve toplije, temparatura porasla za 1.4 stupna
Od 2001. do 2010. temperatura podzemnih voda u Beču porasla je u prosjeku za 0,9 stupnjeva. Od 2011. do 2020. iznosila je 1,4 stupnja. Glavni razlozi su povišena temperatura zraka i progresivno brtvljenje, pokazalo je istraživanje GeoSphere Austria.
To je provedeno u sklopu projekta “Toplina ispod grada” kojim je utvrđeno i kemijsko i biološko stanje podzemnih voda. Fokus projekta bio je na temperaturnoj analizi podzemnih voda i njihovom dugoročnom razvoju, navodi se u srijedu u priopćenju, za što su obrađeni mjerni podaci u proteklih 20 godina s 87 mjernih postaja.
“Osim toga, mjerili smo temperaturne profile u podzemnim vodama na 800 mjernih točaka u travnju i listopadu, od nekoliko metara do dubine od oko 40 do 50 metara”, rekla je Cornelia Steiner, stručnjakinja GeoSpherea za geotermalnu energiju. Voda je bila najhladnija u travnju, a najtoplija u listopadu, nakon što zimskim i ljetnim temperaturama treba neko vrijeme da počnu djelovati.
Podzemne vode u mnogim regijama Beča nekoliko su stupnjeva toplije nego u okolnim područjima. Prema Steiner, dva su razloga za “efekt urbanog toplinskog otoka”: prvo, viša temperatura zraka, jer se ulice i zgrade više zagrijavaju, i “drugo, opsežna podzemna infrastruktura zagrijava podzemnu vodu, na primjer podzemna željeznica i cestovni tuneli , Parkirne garaže, kanalizacijski sustavi, vodovi daljinskog grijanja i čiste primjene geotermalne energije za hlađenje”.
Prosječna vrijednost na svih 800 mjernih točaka bila je 13 stupnjeva Celzijevih u travnju i 15 stupnjeva Celzijevih u listopadu. Prosječna godišnja razlika temperature podzemne vode između zatvorenih i nezatvorenih područja je otprilike četiri do šest stupnjeva.
S jedne strane, zagrijavanje mijenja biološku i kemijsku kvalitetu podzemnih voda, a s druge strane utječe na primjene poput geotermalne energije, koja je trenutno dopuštena samo u Beču u rasponu od pet do 18 Celzijevih stupnjeva. Daljnje zagrijavanje bi stoga ovdje moglo dovesti do ograničenja. U Beču sada nisu odobreni sustavi koji služe samo za hlađenje kako bi se izbjeglo prekomjerno zagrijavanje podzemne vode.
katalog mjera s preporukama
Na temelju znanstvenih rezultata sada se razvija katalog mjera koji će vlastima i političarima dati preporuke za integrativno upravljanje za održivo i učinkovito termalno korištenje podzemnih voda.
Projekt, financiran od strane Bečkog fonda za znanost, istraživanje i tehnologiju (WWTF), proveden je u suradnji sa Sveučilištem u Beču (upravljanje projektom), Sveučilištem prirodnih resursa i znanosti o životu u Beču, GeoSphere Austria i Gradom Bečom ( M45, Bečke vode). Podaci iz Beča dostupni su u Geotermalnom atlasu. Između ostalog, omogućuje početnu procjenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i topline podzemne vode za svaku lokaciju te će se postupno proširiti i na druge savezne države, priopćio je GeoSphere.
