Austrija
Koje su tvrtke u Austriji dobile korona pomoć?
Na stranici EU komisije moguće je saznati koje su tvrtke dobile korona pomoć od Austrije, što bi trebalo dovesti do više transparentnosti, no stranica stalno pada i nije u funkciji. Ipak smo saznali koje su velike i zanimljive tvrtke dobile pomoć.
Mnoge tvrtke su dobile pomoć iz sektora koji su teško pogođeni korona krizom, ali i neki čije tvrtke su radile jako dobro u posljednjih 14 mjeseci.
Najviše pomoći je dobila grupacija Falkensteiner hotela, koja je u prošloj godini dobila 7,4 milijuna eura državne pomoći. Mnogi hoteli ove grupacije posluju kao posebne tvrtke, zbog čega su mogli za svaku od tvrtki dobiti pomoć. Švedska tvrtka H&M je od državne agencije Cofag (koja radi za Ministarstvo financija) dobila 4,8 milijuna eura.
Sestrinska tvrtka Novomatica, koja je posljednjih mjeseci uključena u mnoge političke skandale, dobila je također pomoć od države. Po 800.000 eura su dobile tvrtke Admiral Casinos & Entertainment AG te Admiral Sportwetten GmbH.
Kancelarov prijatelj i poznati bečki ugostitelj Martin Ho dobio je za svoja dva poduzeća iz Dots grupacije (Dots City i Dots Prater) oko 855.000 eura. Još jedan poznati ugostitelj Fabio Giacobello je za svoju tvrtku Fabio Restaurationsbeteiligungs und -betriebs GmbH dobio 920.000 eura iako je jako dobro poslovao. Hotel Sacher je dobio 860.000 eura za hotel u Beču i Salzburg, dok su za Cafe Sacher dobili 413.000 eura.
Da su se novci dijelili ‘šakom i kapom’ pokazuje i pomoć od 1,8 milijuna eura subvencija za fiksne troškove trgovini za vrt i cvijeće Bellaflora. Za razliku od njih draguljarnica Wagner dobila je samo 270.000 eura subvencije.
Zračna luka Beč dobila je 800.000 eura, koja je bila teško pogođena krizom, dok je Casinos Austria dobio 30.000 eura više.
U bazi podataka Europske komisije se nalaze i potpore koje tvrtke ne moraju vraćati nazad, poput odštete za izgubljeni promet, bonus za propušteni profit i subvenciju s fiksnim troškovima. Podatci se mogu još mijenjati, zbog čega se stranica stalno aktualizira i pada. Novac za model skraćenog radnog vremena (Kurzarbeit) nije upisan u bazu podataka. U bazi podataka su prijavljene pomoći veće od 100.000 eura za različite vrste tvrtki, dok za poljoprivredne tvrtke pomoći veće od 10.000 eura.
Očekujemo da će stranica EU komisije uskoro proraditi pa će biti dostupno i više informacija. Gore spomenute brojke su bile upisane do petka, 15 sati.
- Heroina dana: Medicinska sestra spasila 92-godišnjakinju iz zapaljene kuće
- Jedanaestogodišnjakinja nestala u Beču: Ujak ju je od policije sakrio u ladicu kreveta
- Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
- Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
- Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
You must be logged in to post a comment Login