Austrija
Kickl udara po Vladi: ‘Austrijance se maltretira dok sigurnost propada!’
Na petu godišnjicu terorističkog napada u Beču, čelnik FPÖ-a Herbert Kickl oštro je kritizirao austrijsku vladu zbog, kako kaže, neuspjeha u osiguranju građana. Kickl podsjeća da je napad bio posljedica “beispieloslös politik- und Behördenversagens” – neviđenog propusta politike i nadležnih službi.
Glavni kritičar je bivši ministar unutarnjih poslova, a sadašnji kancelar Karl Nehammer (ÖVP), koji, prema Kicklu, nije reagirao na jasna upozorenja o prijetnji. Kickl tvrdi da su vlasti ignorirale upozorenja o kontaktima napadača s međunarodnim islamistima i pokušajima nabave streljiva u Slovačkoj.
Kickl optužuje trenutnu vladu (koaliciju ÖVP, SPÖ i NEOS) da “guši poštene građane” umjesto da ciljano djeluje protiv radikalnih mreža. Prema njemu, mjere poput nadzora poruka, zabrane oružja i ograničenja društvenih mreža su simboličke i odvlače pažnju od stvarnog neuspjeha u sigurnosti.
FPÖ-ov vođa traži:
- striktne granične kontrole
- nultu toleranciju prema političkom islamu
- strožu pravosuđu
- ukidanje “lažnih zakona” koji ograničavaju slobode, a ne rješavaju sigurnosne probleme
Kickl zaključuje da današnji dan žalosti mora biti podsjetnik da vlada preuzme odgovornost za sigurnost i slobodu građana.
Austrija
Novi energetski šok u Austriji: Cijene plina idu gore i do 35 % – prosječni kućanstvo plaćat će 142 € više godišnje
Austrijske kućanstva već se suočavaju s visokim troškovima energije – struja je poskupjela za gotovo 36 % u odnosu na prošlu godinu. Ali ovo nije kraj – plin će uskoro doživjeti novi udar.
- Prosječni rast troškova plina 2026.: 18,2 % po mrežnim tarifama.
- U nekim saveznim pokrajinama, poput Koruške, mrežne naknade rastu više od trećine (35 %), što za prosječno kućanstvo znači 142 € dodatnih troškova godišnje, odnosno oko 12 € mjesečno.
- Glavni razlog: sve manje kućanstava koristi plin za grijanje, pa se mrežni troškovi raspoređuju na manji broj korisnika. Uz to, nakon ruske invazije na Ukrajinu, Austrija više nije tranzitna zemlja za plin, što povećava troškove.
Regulator E-Control planira smanjenje plinskih mreža kako bi ublažio troškove, no taj je proces dugotrajan i otežan zakonskom obavezom priključenja kućanstava na mrežu.
Glavna poruka: Austrijanci će zimi osjećati dodatni udar na kućne račune zbog rasta plinskih tarifa.
Austrija
Nova pravila u Donjoj Austriji: Tko odbije integracijske tečajeve ili laže vlastima – gubi socijalnu pomoć
Od 4. studenog 2025. u Donjoj Austriji stupaju na snagu stroža pravila za primatelje socijalne pomoći. Osobe koje odbiju pohađati tečajeve njemačkog jezika ili druge integracijske programe, ili daju lažne podatke vlastima, suočavaju se s ozbiljnim posljedicama:
- Gubitak socijalne pomoći – onaj tko ne surađuje više neće primati novac.
- Novčane kazne do 5.000 eura ili, ako kaznu nije moguće naplatiti, “do šest tjedana s „pročišćenim zrakom“” – kako je navedeno u priopćenju.
- Radna spremnost postaje ključna: tko odbije posao više neće moći koristiti socijalne naknade.
FPÖ-ov Landesrat za sigurnost i integraciju Martin Antauer naglašava da Donja Austrija postaje predvodnik u digitalnom praćenju integracije, putem nove integracijske platforme povezane s Austrijskim fondom za integraciju (ÖIF). Tako se svaki prestup – poput napuštanja tečaja ili neopravdanog izostanka – može pratiti i sankcionirati tjedno i učinkovito.
Glavna poruka: tko ne radi na svojoj integraciji, automatski gubi socijalnu pomoć.
Austrija
Djeca „uhvatila krivinu“, a otac platio cijenu – tisuću eura kazne zbog tjedan dana izostanka iz škole
U austrijskom Tirolu jedan je otac skupo platio odluku svoje djece da bez opravdanja izostanu iz škole. Njegov sin i mlađa kći preskočili su po jedan tjedan nastave u osnovnoj školi tijekom školske godine 2024./25., što je lokalne vlasti smjesta sankcionirale.
Kazna nije bila mala: Bezirkshauptmannschaft Imst izrekla je ocu dvije novčane kazne po 440 eura te dodatnih 44 eura sudskih troškova. Kada se žalio na odluku, morao je platiti još po 88 eura troškova za postupak pred Upravnim sudom Tirola. Ukupno ga je „školski izlet“ djece stajao više od 1.000 eura.
Otac se branio tvrdnjom da se kršenje obveznog pohađanja škole ne može automatski smatrati prekršajem, već tek ako postoji službena odluka koja na to upozorava. No Vrhovni upravni sud (VwGH) jasno je presudio: roditelji su zakonski obvezni osigurati redovito pohađanje škole, a ako dijete neopravdano izostane više od tri dana, to je već prekršaj, i to bez ikakvog posebnog upozorenja.
Poruka vlasti je jasna: tko produži praznike ili dopusti „slobodne dane“ bez odobrenja škole, riskira kaznu. Dovoljno je samo nekoliko dana izostanka da se pokrene postupak – i da roditeljski novčanik ozbiljno nastrada.
