Panorama
Kako će izgledati polnoćke u Austriji
Donosimo što se ove godine planiraju župe u većim austrijskim gradovima te koje polnoćke i mise će se prenositi na televiziji. Ne zaboravite kako izravan prijenos mise polnoćke iz crkve Am Hof možete pratiti na našoj Facebook stranici od 23 sata.
Kao i mnoge stvari, i mise i polnoćke ove godine u izazovnom periodu izgledaju drugačije nego inače. Donosimo vam pregled kako će izgledati ovogodišnje polnoćke širom Austrije.
Na polnoćkama vrijedi držati se razmaka od jedan i pol metra, nositi zaštitnu masku te držati se higijenskih mjera. Svaka crkva je dužna ponuditi vam dezinficijens te pokazati vam vaše mjesto. U pojedinim crkvama je i potrebno unaprijed se prijaviti, što treba spriječiti veliki broj vjernika.
Poklanjanje jaslicama u poslijepodnevnim satima 24. prosinca će ove godine izgledati nešto drugačije. Tako je Bečka Nadbiskupija osmislila “jaslice bez prestanka”, gdje je moguće cijeli dan moliti se pred jaslicama. Unaprijed su snimljene desetominutne molitve kako bi se cijela obitelj mogla neprestano moliti i razmišljati pred jaslicama.
Postoji i QR kod koji se koristi s tekstom Božićnog evanđelja za čitanje i slušanje koje je govorio kardinal Christoph Schönborn, video pjesme „Tiha noć“ Katrin Targo, vokalnog ansambla Sv. Stjepan te glazbenog direktora katedrale Markusa Landerera za novim divovskim orguljama katedrale sv. Stjepana u Beču, te savjeti za slavlje kod kuće. Ove godine će u župama biti više kratkotrajnih misa te poklanjanja jaslicama uz pridržavanje epidemioloških mjera, a u pojedinima je potrebna registracija putem elektronske pošte ili telefona. Također, više nego u prošlim godinama mise će se prenositi putem društvenih mreža ili na televiziji.
Župa Lainz-Speising u Beču poziva na dječju polnoćku s jaslicama uz predregistraciju, a u Donaucitykirche obitelji mogu posjetiti jaslice od 15.30 do 17 sati.
Katedralna župa u Klagenfurtu nudi dvije dječje polnoćke u 14 i 15.30 sati, kako bi što više djece i obitelji moglo sudjelovati na misama. Obavezna je prijava na office@dom-klagenfurt.at. Ostale polnoćke se nude u 18 i 24 sata.
Online jaslice i molitve za mlade i mlađe odrasle moguće su u biskupiji u Linzu, gdje katolička mladež nudi opciju „Praytime zur Primetime“ i „Junge Kirche Salzburg“ za online proslavu jaslica, koje se mogu gledati na www.trotzdemnah.at/weihnachten/kinderkrippe.
Papinska misionarska organizacija Missio u Austriji oslanja se na proslave jaslica na YouTubeu na ovom linku.
Dječje jaslice nude i katedrala i župna crkva sv. Martina u Eisenstadtu, dok u Dornbirnu organiziraju potragu za blagom, uključujući i obiteljski blagoslov.
Prijenosi misa na televiziji
ORF i BR će prenositi nekoliko misa od 24. do 26. prosinca. Na Badnjak, u 17 sati će ORF III prenositi „Weihnachten in Salzburg – ein Fest für die Familie“. Njemački BR će od 19.30 sati uživo prenositi polnoćku iz Katedrale sv. Petra s papom Franjom iz Vatikana, a od 20.15 sati kreće prijenos i na ORF III. ORF 2 će od 23.05 sati prenositi polnoćku iz Zisterzienserabtei Rein (Cistercitski samostan u Reinu).
Na Božić, 25. prosinca, ORF 2 će od 10.45 sati prenositi Veliku božićnu misu iz najstarijeg cistercitskog samostana na svijetu u Reinu s opatom Philippom Heimom. Od 12 sati na ORF 2 možete gledati božićno obraćanje i božićni blagoslov Urbi e torbi s papom Franjom.
26. prosinca od 10.15 sati na ORF III možete gledati bogoslužje s kardinalom Christophom Schönbronom i đakonima Bečke nadbiskupije iz katedrale sv. Stjepana za svečanost Štefanja i 50. obljetnicu postojanja đakonata u Bečkoj nadbiskupiji.
Od 23 sata možete na našoj Facebook stranici pratiti izravan prijenos polnoćke iz crkve Devet korova anđeoskih Am Hof, sjedišta Hrvatske katoličke mise u suradnji s Hrvatskom katoličkom misijom Beč i Hrvatskim domom Beč.
Antonio Šećerović [Izvor: trotzdemnah.at, Netzwerk Gottesdienst, meinefamilie.at, katholisch.at]
Foto: Arhiva – erzdiozese-wien.at
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
