Znanost
Jutarnji sport smanjuje rizik od raka
Bečki znanstvenici došli su do saznanja kako redovno jutarnje kretanje i sport može smanjiti rizik od raka. Učinak je kod žena mnogo veći nego kod muškaraca.
Poremećaj cirkadijskog ritma može biti uzrok raka, a riječ je o ritmu koji predstavlja izmjenu budnosti i sna, gdje naš unutarnji sat regulira biološki ritam. Istraživanja pokazuju da postoji veza između remetilačkih čimbenika za naše cirkadijske ritmove, poput izloženosti svjetlosti noću ili konzumiranje hrane kasno navečer.
Epidemiolog Jakob Weitzer, koji je proveo istraživanje za Medicinskog sveučilište u Beču, izjavio je kako su istraživanja više puta dokazala da redovita umjerena tjelesna aktivnost može značajno smanjiti rizik od raka. Tjelovježba je zdrava i smanjuje rizik od raka za deset do dvadeset posto. Jedan čimbenik je reguliranje naše tjelesne težine, a drugi da vježbanje jača naš imunološki sustav, što znači da se rak može spriječiti u ranoj fazi.
Istraživanje Odjela za epidemiologiju pri Centru za javno zdravstvu Medicinskog sveučilišta u Beču u suradnji s Institutom za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal) je završilo u znanstvenom časopisu „International Journal of Cancer“.
Weitzer je izjavio da vježbanje može utjecati na naš unutarnji sat, a on zauzvrat utječe na hormonalni ritam u našem tijelu i ti ritmovi utječu na rizik od raka. Vježbanje i kretanje u periodu od 8 do 10 sati može značajno smanjiti rizik od razvoja raka prostate i dojke. Učinak se više vidi kod žena, dok je kod muškaraca učinak u jutarnjim satima bio isti kao i kod tjelesnih aktivnosti u periodu od 19 do 23 sata.
- Ako u Austriji zarađujete manje od ovog iznosa u opasnosti ste od siromaštva
- Austrija: Ako zarađujete više od ovog iznosa spadate u one s najboljim primanjima
- Povrat troškova električne energije od 90 eura u Austriji
- Austrija: Radnici u ovoj branši zarađivat će minimalno 2620 eura
- Jedan od najprometnijih mostova u Beču zatvara se na pet godina
Vijesti
Austrijski studenti medu najstarijima u Europi
Studenti u Austriji u prosjeku su stariji i više rade. Pokazuje to aktualna studija Eurostudenta koja uspoređuje društvene i ekonomske uvjete studiranja u 25 zemalja.
Studenti u ovoj zemlji moraju raditi posebno često. Među onima koji rade više od 20 sati, tri četvrtine ne bi si moglo priuštiti studij bez rada. Jedna od osam osoba ozbiljno razmišlja o prekidu studija.
Austrijski studenti u prosjeku imaju 27,1 godinu, polovica ih je starija od 25 godina. Prosječna dob u usporednim zemljama je 25,9 godina, odnosno trećina je starija od 25 godina. Međutim, raspon je širok i kreće se od prosječne dobi od 20,9 godina u Azerbajdžanu do 31,4 godine na Islandu.
Općenito, prema studiji, studenti koji ne dolaze iz akademskih obitelji i koji započinju sveučilišni studij nakon profesionalnog iskustva ili na alternativne načine stariji su na početku studija. Isto vrijedi i za studente koji rade više od 20 sati tjedno. U pravilu su više ovisni o vlastitim prihodima, a manje se mogu osloniti na potporu roditelja ili države.
U Austriji je skupina studenata koji rade relativno velika: 56 posto radi tijekom cijelog semestra, a još 13 posto radi dio vremena. Žene rade u prosjeku 20 sati tjedno, muškarci 23. Za najmanje 55 posto, posao je (vrlo) snažno povezan s njihovim studijem.
Vijesti
Pojavila se nova varijanta omikrona, najotpornija dosad. Što se o njoj zna?
Otkako je počela pandemija covida-19, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da je glavni problem u kontroliranju virusa njegova sposobnost mutiranja u zaraznije i opasnije varijante.
Najnovija podvarijanta omikrona, BA.2.75.2 sada izaziva uzbunu. Već je uspjela izbjeći imunološki odgovor nastao cjepivom i ne može je se neutralizirati trenutno dostupnim lijekovima. Dosad je prijavljena u 47 zemalja u svijetu.
Evo što se dosad zna o varijanti BA.2.75.2:
Odakle je nastala?
Kako joj i samo ime govori, BA.2.75.2 nastala je iz podvarijante BA.2.75. Širi se brzo, posebice u Indiji, a s obzirom na to da ima mnogo sličnosti s postojećom podvarijantom, Svjetska zdravstvena organizacija nije je prozvala novom varijantom, nego podvarijantom omikrona koja je trenutno pod nadzorom. To znači da bi zdravstveni dužnosnici trebali prioritizirati praćenje slučajeva zaraze ovom podvarijantom, ne bi li se na taj način spriječilo širenje zaraze.
Zašto BA.2.75.2 zabrinjava zdravstvene stručnjake?
BA.2.75.2 je pokupio tri dodatne mutacije iz BA.2.75, od kojih su dvije gdje se virus veže na ljudske stanice kako bi ih zarazio. Prema studiji švedskih istraživača objavljenoj 16. rujna, ova odstupanja pomažu novoj varijanti da izbjegne sve trenutno dostupne i odobrene lijekove, osim jednog – bebtelovimaba. Taj se lijek daje putem infuzije osobama koje imaju blage i umjerene simptome covida-19, koji imaju veliki rizik od razvoja teže bolesti. Ali budući da lijek cilja samo na određeni dio proteina šiljaka virusa, nema jamstva da virus neće razviti mutacije kako bi ga izbjegao.
Japanski znanstvenici su u radu objavljenom 7. rujna u časopisu New England Journal of Medicine, donijeli ohrabrujuće nalaze u svojim testiranjima varijante BA.2.75 na dostupne tretmane liječenja. I oni su otkrili da bebtelovimab može neutralizirati varijantu, a također su izvijestili da su neki od prvih razvijenih antivirusnih tretmana, remdesivir i molnupiravir, kao i najnoviji, Paxlovid, također i dalje učinkoviti.
Ali otpornost je značajka varijante BA.2.75.2, zbog čega su zdravstveni dužnosnici zabrinuti. Švedski znanstvenici također su izvijestili da su razine protutijela koja se bore protiv virusa kod darivatelja krvi, od kojih su neki bili cijepljeni ili nedavno zaraženi virusom SARS-CoV-2, bile pet puta niže protiv varijante BA.2.75.2 nego protiv trenutno dominantne varijante omikrona – BA.5. Također su otkrili da je varijanta BA.2.75.2 otporna na antivirusnu kombiniranu terapiju Evusheld. Znanstvenici su zaključili da ova varijanta “efikasno izbjegava trenutni imunitet [protutijela] u populaciji” i “predstavlja(ju) najotporniju varijantu karakteriziranu do danas.”
Koliko dobro cjepiva djeluju protiv varijante BA.2.75.2?
Slika je trenutno nepotpuna. Studije na ljudima najnovijeg dopunskog cjepiva protiv covida, koje cilja na dvije druge podvarijante omikrona, BA.4 i BA.5, još nisu dovršene, a nije jasno ni koliko će biti učinkovite protiv varijante BA.2.75.2. Ali iz studija se naziru naznake koje uključuju originalno cjepivo o tome kakvu bi zaštitu ljudi mogli očekivati ako se varijanta proširi, piše Time.
David Montefiori, virusni imunolog u Medicinskom centru Sveučilišta Duke koji nadzire testiranje učinkovitosti Moderninog cjepiva mRNA protiv novih varijanti, sada proučava kako uzorci krvi ljudi imuniziranih Moderninim cjepivom podnose varijantu BA.2.75.2. U ranijim studijama varijante BA.2.75 rezultati su bili ohrabrujući.
U prepisci objavljenoj 9. rujna u New England Journal of Medicine, Montefiori i njegov tim izvijestili su da su razine protutijela koja se bore protiv varijante BA.2.75 više od četiri puta niže od razina protutijela koja se bore protiv izvornog virusa među ljudima cijepljenim Moderninim cjepivom, ali da su i dalje učinkovite.
Međutim, tri dodatne mutacije varijante BA.2.75.2 “mogle bi virus potencijalno učiniti manje osjetljivim na neutralizaciju”, kaže on, “ali moramo ga testirati i saznati.” Rezultati tih studija koje su u tijeku, a financiraju ih i Moderna i Nacionalni instituti za zdravlje, očekuju se u listopadu, piše N1.
Vijesti
WhatsApp uskoro prestaje raditi na nekim pametnim telefonima
WhatsApp uskoro neće raditi na nekim starijim iPhoneima. Točnije, kako piše WABetaInfo, WhatsApp planira “ukinuti podršku za neke iOS verzije u sljedećih nekoliko mjeseci: riječ je o verzijama iOS 10 i iOS 11”, a dodali su i da je točan datum 24. listopada.
Korisnici ovih verzija iOS operativnog sustava morat će se prebaciti na iOS 12, a isto će morati napraviti i vlasnici iPhonea 5S, iPhonea 6 i iPhonea 6S, piše Index.hr.
Međutim, modeli iPhone 5 i iPhone 5C nisu kompatibilni sa sustavom iOS 12, što znači da nakon 24. listopada njihovi vlasnici uopće neće moći koristiti WhatsApp.
You must be logged in to post a comment Login