Ekonomija
Jaz između bogatih i siromašnih u svijetu sve je veći
Novi šef Svjetske banke, na sastanku ministra financija G20 u Indiji, rekao je u utorak da rastući jaz između bogatih i siromašnih nacija riskiraju produbljivanje siromaštva u zemljama u razvoju. Mnoge se zemlje još uvijek oporavljaju od dvostrukog udarca pandemije koronavirusa i posljedica ruskog rata u Ukrajini — koji je pogodio globalne cijene goriva i roba.
Klimatske promjene, u međuvremenu, najteže pogađaju neke od najsiromašnijih zemalja koje se teško mogu nositi s njima. Ajay Banga, predsjednik Svjetske banke, rekao je kako se boji da nedostatak napretka može dovesti do većeg jaza globalnog gospodarstva, na štetu najsiromašnijih na svijetu. Ono što me drži budnim noću je nepovjerenje koje tiho razdvaja globalni sjever i jug u trenutku kada se moramo ujediniti, rekao je Banga na dvodnevnom sastanku ministara financija i čelnika središnje banke u Gandhinagaru, Država Gujarat.
Frustracija globalnog juga je razumljiva. Na mnogo načina oni plaćaju cijenu za naš prosperitet, rekao je Banga rođen u Indiji, naturalizirani američki državljanin koji je prošlog mjeseca preuzeo dužnost u banci nakon što ga je nominirao američki predsjednik Joe Biden, prenosi Hina. Zabrinuti su da će obećani resursi biti preusmjereni na obnovu Ukrajine, smatraju da se energetska pravila ne primjenjuju ravnomjerno, ograničavajući ambicije, te su zabrinuti da će stisak siromaštva zahvatiti još jednu generaciju.
Svjetska banka rekla je da radi na povećanju svoje financijske sposobnosti — uključujući prikupljanje hibridnog kapitala od dioničara — kako bi potaknula rast i radna mjesta, ali je rekla da se buduće gospodarstvo ne može oslanjati na širenje po cijenu okoliša. Jednostavna istina je: ne možemo podnijeti još jedno razdoblje rasta s intenzivnim emisijama, rekao je Banga.
Indijska ministrica financija Nirmala Sitharaman, predsjedavajuća i domaćin skupa, otvorila je razgovore u ponedjeljak podsjetivši čelnike na njihovu odgovornost da usmjere globalno gospodarstvo prema snažnom, održivom, uravnoteženom i uključivom rastu. Sjedinjene Države kažu da bi napori za reformu multilateralnih zajmodavaca kao što su Svjetska banka i druge regionalne institucije mogli otključati 200 milijardi dolara u sljedećem desetljeću.
Sporazumi o restrukturiranju dugova za zemlje s niskim prihodima u središtu su pozornosti Grupe 20 velikih gospodarstava, ali dužnosnici navode da je postignut mali napredak. Kina, drugo po veličini svjetsko gospodarstvo i glavni zajmodavac nekoliko zemalja s niskim prihodima u Aziji i Africi, do sada se opirala svakoj formuli restrukturiranja duga koja bi odgovarala svima, rekli su dužnosnici.
Više od polovice svih zemalja s niskim dohotkom blizu je ili je u dužničkoj krizi, dvostruko više nego u 2015., rekla je američka ministrica financija Janet Yellen. Yellen je u nedjelju rekla da se predugo pregovaralo o zambijskom dugu, ali je dodala da se nada da će rješenje duga za Ganu i Šri Lanku biti brzo finalizirano. Ministri financija regionalnih suparnika i susjeda Indije i Kine sastali su se rano u utorak, bez komentara novinarima.
Razgovori skupine G20 također su bili usredotočeni na reformu multilateralnih razvojnih banaka, propise o kriptovalutama i lakši pristup financiranju za ublažavanje i prilagodbu utjecaju klimatskih promjena. Nedavno dogovoreni prvi korak o pravednijoj raspodjeli poreznih prihoda od multinacionalnih tvrtki — koji je prošli tjedan postiglo 138 zemalja — također će biti isporučen.
Multinacionalne kompanije, posebno tehnološke, trenutno mogu lako prebaciti profit u zemlje s niskim poreznim stopama iako tamo obavljaju samo mali dio svojih aktivnosti.
Ekonomija
Novi problemi u građevini: Još jedna firma pred stečajem, u opasnosti više radnih mjesta
Tvrtka RMB-Bau GmbH iz Tullna podnijela je zahtjev za pokretanje postupka sanacije na Okružnom sudu u St. Pöltenu. Tvrtka, osnovana 2017. godine, suočava se s milijunskim dugovanjima, a 35 zaposlenika sada strahuje za svoja radna mjesta.
U sklopu sanacije bez vlastite uprave, planira se ukidanje dijela poslovanja i smanjenje broja zaposlenih. Iako tvrtka ima imovinu u vrijednosti od 860.000 eura, njezini dugovi iznose oko 5,24 milijuna eura.
Problemi su nastali zbog nepravovremenog reagiranja na ekonomske poteškoće, povećanih troškova materijala i plaća, te kupovine skupih mašina koje nisu mogle biti korištene jer su se otkazali prethodno dogovoreni poslovi. Također, neke dovršene usluge nisu bile na vrijeme preuzete od klijenata, što je dovelo do neplaćenih iznosa za izvršene radove.
Ekonomija
KTM: Indijski suvlasnik Bajaj osigurava 100 milijuna eura za nastavak poslovanja
Austrijski proizvođač motocikala KTM, koji se nalazi u stečajnom postupku, do kraja ožujka mora osigurati dodatna financijska sredstva kako bi mogao nastaviti s poslovanjem u travnju i svibnju. Ukupno je potrebno 100 milijuna eura, a očekuje se da će ih osigurati indijski suvlasnik Bajaj.
Financijska injekcija u dvije rate
Iako novac još nije stigao, optimizam među upravom KTM-a je prisutan. Prema izvješću austrijskog lista Oberösterreichische Nachrichten (OÖN), isplata bi mogla biti realizirana u dvije rate.
Bajaj je već početkom godine osigurao 50 milijuna eura kako bi omogućio ponovno pokretanje proizvodnje u Mattighofenu (okrug Braunau). Proizvodnja je nastavljena 17. ožujka, no sada je potrebno dodatnih 100 milijuna eura za daljnje poslovanje. Prema informacijama OÖN-a, formalna pisana potvrda još ne postoji, ali postoji usmeno obećanje.
Još u veljači, Bajaj je upravnom odlukom odobrio ukupno 150 milijuna eura – prvih 50 milijuna za pokretanje proizvodnje te dodatnih 100 milijuna za rad u sljedećim mjesecima.
Sanacijski upravitelj vjeruje u uplatu
Sanacijski upravitelj Peter Vogl izjavio je kako očekuje uplatu te naglasio da su se indijski partneri do sada pridržavali svojih obveza. Nije neuobičajeno da novac bude prebačen posljednjeg dana roka, a postoji mogućnost da će se isplata izvršiti u dvije etape – 50 milijuna eura u ponedjeljak, a ostatak nekoliko dana kasnije, zbog završetka fiskalne godine Bajaj grupe (31. ožujka).
KTM traži investitore za dugoročni opstanak
KTM se planira ponovno oglasiti 23. svibnja, kada će biti poznati daljnji koraci. Do tada, tvrtka mora isplatiti 30 posto svojih dugova vjerovnicima, što ukupno iznosi 600 milijuna eura. Za prikupljanje tih sredstava aktivno se traže investitori.
Prema informacijama OÖN-a, među potencijalnim ulagačima spominju se kanadski koncern BRP te austrijski poduzetnik Siegfried Wolf, no službene potvrde još nema, a detalji su povjerljivi. Uz to, moguće su regulatorne prepreke u vezi s preuzimanjem.
Ponovno pokretanje proizvodnje nakon stečaja
KTM AG i njegove podružnice KTM Components GmbH i KTM Forschungs- und Entwicklungs GmbH proglasile su insolventnost 29. studenoga prošle godine, nakon čega je proizvodnja zaustavljena 13. prosinca.
Uslijedila je pauza od gotovo tri mjeseca, uz smanjenje plaća zaposlenicima, kako bi se smanjile zalihe motocikala na skladištu. Nakon što je krajem veljače odobren sanacijski plan s 30-postotnom isplatom vjerovnicima i prvom financijskom pomoći Bajaja od 50 milijuna eura, proizvodnja je ponovno pokrenuta u jednoj smjeni.
Plan KTM-a je dostići puni kapacitet proizvodnje u roku od tri mjeseca.
Ekonomija
Kriza drma Austriju, najveća stagnacija još od Drugog svjetskog rata
Najnovije brojke su na stolu: proračunski deficit Austrije iznosi 3,3%, unatoč vladinom paketu štednje vrijednom 6,4 milijarde eura. Zbog toga Austriji prijeti postupak EU zbog prekomjernog deficita, upozoravaju ekonomski stručnjaci iz WIFO-a i IHS-a.
Treća godina recesije
Austrijsko gospodarstvo nastavlja padati – treću godinu zaredom, što je najduže razdoblje ekonomske stagnacije od Drugog svjetskog rata. WIFO predviđa pad BDP-a od 0,3%, dok IHS očekuje -0,2% u 2025. godini. U prethodnoj prognozi iz prosinca 2024. godine ekonomisti su još očekivali blagi rast, no sada je jasno da se recesija nastavlja.
Deficit daleko iznad granice EU
Bez rasta gospodarstva, padaju i državni prihodi. Unatoč mjerama štednje, WIFO predviđa da će proračunski deficit u 2025. iznositi 3,3%, a u 2026. čak 3,5% – znatno iznad dopuštenog praga EU od 3%. Austrijska narodna banka (OeNB) prognozira još lošiju situaciju, s deficitom od 3,8% u 2025.
Da vlada nije donijela paket štednje, deficit bi prema WIFO-u dosegao čak 4,2%.
Postupak EU zbog prekomjernog deficita?
S obzirom na to da štednja nije dovoljna da spusti deficit ispod 3%, Austriji prijeti postupak EU zbog prekomjernog deficita. Trenutno se osam zemalja EU suočava s takvim postupkom, uključujući Francusku, Belgiju i Italiju.
Da bi izbjegla sankcije EU, Austrija bi trebala dodatno uštedjeti između 4 i 6 milijardi eura. No, još stroži režim štednje mogao bi dodatno oslabiti ekonomiju i smanjiti porezne prihode, stvarajući začarani krug.
Moguće izuzeće vojnih troškova
Situacija je dodatno komplicirana time što EU razmatra izuzeće vojnih troškova iz proračunskog deficita, s obzirom na geopolitičku krizu i povećanje obrambenih ulaganja u Europi.
Ako bi Austrija mogla izuzeti 0,3% BDP-a, koliko iznose troškovi obrane, njezin bi se deficit spustio na 3% – točno na granicu dopuštenu pravilima EU. Time bi se možda izbjeglo pokretanje postupka.
Političke reakcije: Je li EU postupak doista problem?
Austrijski ministar financija iz redova SPÖ-a, Markus Marterbauer, poručio je da EU postupak ne bi bio katastrofa. Slično razmišljaju i ÖVP i NEOS, iako se još nadaju njegovom izbjegavanju.
Dok se vlada suočava s teškim odlukama, jedno je sigurno – Austrija će morati pronaći nove izvore prihoda ili dodatno smanjiti rashode ako želi stabilizirati svoje javne financije.
