Od 2001. do 2010. temperatura podzemnih voda u Beču porasla je u prosjeku za 0,9 stupnjeva. Od 2011. do 2020. iznosila je 1,4 stupnja. Glavni razlozi su povišena temperatura zraka i progresivno brtvljenje, pokazalo je istraživanje GeoSphere Austria.

To je provedeno u sklopu projekta “Toplina ispod grada” kojim je utvrđeno i kemijsko i biološko stanje podzemnih voda. Fokus projekta bio je na temperaturnoj analizi podzemnih voda i njihovom dugoročnom razvoju, navodi se u srijedu u priopćenju, za što su obrađeni mjerni podaci u proteklih 20 godina s 87 mjernih postaja.

“Osim toga, mjerili smo temperaturne profile u podzemnim vodama na 800 mjernih točaka u travnju i listopadu, od nekoliko metara do dubine od oko 40 do 50 metara”, rekla je Cornelia Steiner, stručnjakinja GeoSpherea za geotermalnu energiju. Voda je bila najhladnija u travnju, a najtoplija u listopadu, nakon što zimskim i ljetnim temperaturama treba neko vrijeme da počnu djelovati.

Podzemne vode u mnogim regijama Beča nekoliko su stupnjeva toplije nego u okolnim područjima. Prema Steiner, dva su razloga za “efekt urbanog toplinskog otoka”: prvo, viša temperatura zraka, jer se ulice i zgrade više zagrijavaju, i “drugo, opsežna podzemna infrastruktura zagrijava podzemnu vodu, na primjer podzemna željeznica i cestovni tuneli , Parkirne garaže, kanalizacijski sustavi, vodovi daljinskog grijanja i čiste primjene geotermalne energije za hlađenje”.

Prosječna vrijednost na svih 800 mjernih točaka bila je 13 stupnjeva Celzijevih u travnju i 15 stupnjeva Celzijevih u listopadu. Prosječna godišnja razlika temperature podzemne vode između zatvorenih i nezatvorenih područja je otprilike četiri do šest stupnjeva.

S jedne strane, zagrijavanje mijenja biološku i kemijsku kvalitetu podzemnih voda, a s druge strane utječe na primjene poput geotermalne energije, koja je trenutno dopuštena samo u Beču u rasponu od pet do 18 Celzijevih stupnjeva. Daljnje zagrijavanje bi stoga ovdje moglo dovesti do ograničenja. U Beču sada nisu odobreni sustavi koji služe samo za hlađenje kako bi se izbjeglo prekomjerno zagrijavanje podzemne vode.
katalog mjera s preporukama

Na temelju znanstvenih rezultata sada se razvija katalog mjera koji će vlastima i političarima dati preporuke za integrativno upravljanje za održivo i učinkovito termalno korištenje podzemnih voda.

Projekt, financiran od strane Bečkog fonda za znanost, istraživanje i tehnologiju (WWTF), proveden je u suradnji sa Sveučilištem u Beču (upravljanje projektom), Sveučilištem prirodnih resursa i znanosti o životu u Beču, GeoSphere Austria i Gradom Bečom ( M45, Bečke vode). Podaci iz Beča dostupni su u Geotermalnom atlasu. Između ostalog, omogućuje početnu procjenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i topline podzemne vode za svaku lokaciju te će se postupno proširiti i na druge savezne države, priopćio je GeoSphere.

Zeleni i FPÖ oštro kritiziraju uvjete na autobusnom kolodvoru Erdberg – a putnici govore o “kaosu”.

“Ovdje je jednostavno užasno”, rekao je 26-godišnji student za “Heute”. Bez toaleta, sumorni podvožnjaci i opasni prijelazi – autobusni kolodvor Erdberg briga je mnogim putnicima. Mnogi ljudi posebno izbjegavaju podvožnjak jer se tamo osjećaju nesigurno. Kritiku putnika nedavno su ponovili Zeleni i FPÖ – “Heute” je upitao ured gradskog vijećnika Petera Hankea (SPÖ).

Gradski vijećnik za financije Hanke ističe da je izgradnja novog središnjeg međugradskog autobusnog kolodvora glavni prioritet Grada Beča. “Za mnoge putnike autobusni kolodvor je prvo što vide u Beču, tako da terminal ima reprezentativnu funkciju”, kaže Hanke.

Za aktualne izazove na autobusnom kolodvoru Erdberg grad se poziva na odgovornost prijevoznika Blaguss. “Zahodi i rasvjeta odgovornost su operatera”, objašnjavaju iz ureda gradskog vijećnika Petera Hankea. Umjesto da poduzima vlastite mjere, grad daje kontakt adresu tvrtke.

Zeleni su optužili Hankea za loše upravljanje jer je izgradnja novog autobusnog kolodvora u Handelskaiu prvotno trebala početi 2022. godine. Iz Hankeova ureda odgovaraju: “Kašnjenje je zbog raskida ugovora s investitorskom grupom DBR 2023. godine.”

Trenutačno je u tijeku postupak posredovanja radi postizanja izvansudske nagodbe s DBR-om. Grad će u međuvremenu projekt samostalno realizirati. Međutim, konkretnog pomaka i početka gradnje još nema na vidiku. Međutim, iz gradskog ureda kažu da će novi središnji međugradski autobusni kolodvor svakako izgraditi i realizirati Grad Beč. Nastoji se djelovati što brže kako bi se putnicima na vrijeme ponudili bolji uvjeti.

Gradski vijećnik za gospodarska pitanja Peter Hanke (SPÖ) odlučno odbacuje zahtjev FPÖ-a da se novi terminal za međugradske autobuse premjesti na periferiju. “Lokacija na Handelskai u blizini Stadion Centra odabrana je između dvanaest mogućih opcija nakon opsežnog pregleda jer zadovoljava sve važne kriterije”, objašnjava Hanke.

Presudni čimbenici bili su izvrsna povezanost s mrežom javnog prijevoza, brza dostupnost gradskom središtu te blizina visokorazvijene cestovne mreže. Osim toga, nekretnina je u vlasništvu Grada Beča, što olakšava realizaciju projekta. Hanke ističe da se terminal zamišlja kao reprezentativno prometno čvorište Beča.

Dok putnici i opozicija uvjete opisuju kao nepodnošljive, voditelj Bezirka Erich Hohenberger (SPÖ) stvari vidi drugačije: “Do sada nisam čuo ni za kakve akutne pritužbe stanovništva”, rekao je. Ipak, priznaje: “Jasno je da autobusni kolodvor u sadašnjem obliku više nije suvremen.”

Prema riječima Hohenbergera, “okrugli stol” na temu autobusnog kolodvora nije održan. Tek na sastanku s MA 46 i ÖVP-om raspravljalo se o točkama vezanim uz promet, uključujući bolju rasvjetu na Erdbergstrasse.

Podaci o nezaposlenosti na kraju godine ponovno su razočaravajući. Krajem prosinca 2024. posao je tražilo 426.012 osoba, 27.007 više nego krajem 2023. Porast je osobito vidljiv kod žena, mladih i osoba iz inozemstva. Nezaposlenost postaje sve ozbiljniji problem i za akademsku zajednicu. Iz perspektive industrije, industrija je teško pogođena.

Prema podacima o nezaposlenosti i godišnjoj bilanci objavljenoj u četvrtak, krajem godine u evidenciji nezaposlenih bile su 352.873 osobe, a 73.139 osoba bilo je na školovanju u Zavodu za zapošljavanje. Stopa nezaposlenosti krajem prosinca iznosila je 8,3 posto. Prosječna stopa nezaposlenosti u 2024. iznosila je sedam posto, u usporedbi s osam posto u proteklih deset godina.

U usporedbi s 2023., snažnije je porasla nezaposlenost žena, 15.095 (plus 9,5 posto), nego muškaraca, 11.912 (pet posto). Nezaposlenost mladih iznosila je 67.658 osoba, što je porast od 9,9 posto.

I dalje je teško i starijim radnicima: krajem prosinca u evidenciji Zavoda za zapošljavanje ili na školovanju bilo je 112.528 osoba u dobi od 50 i više godina, što je porast od 5,9 posto. Stranci su više pogođeni nego domaći stanovnici. Nedavno je u evidenciji nezaposlenih bilo 206.547 domaćih (plus pet posto) i 146.328 stranaca (plus 10,3 posto).

Još jednom postaje jasno da akademski obrazovani građani više nemaju garanciju za posao. Od svih razina obrazovanja oni imaju najviše stope rasta nezaposlenosti i prijave na obuke od 16,8 posto. Međutim, obrazovanje općenito štiti od nezaposlenosti. U apsolutnim brojkama, u prosincu je bilo 28.179 nezaposlenih s visokom stručnom spremom i 134.056 nezaposlenih s maksimalnom obveznom školskom spremom.

Tržište rada posebno je teško za osobe s invaliditetom, a broj tražitelja posla povećao se za 11,5 posto.

Mnogi građani ističu kako je u zadnje vrijeme sve teže naći posao i kako je ponuda poslova sve manja. No, prema najavama 2025. godina mogla bi biti godina ekonomskog oporavka.