Austrija
IZBORI U ŠTAJERSKOJ: ÖVP izraziti pobjednik izbora
Austrijska narodna stranka (ÖVP) pobjednik je pokrajinskih izbora u Štajerskoj. Bili su to prvi izbori održani u vrijeme corona virusa u Austriji, a s 47,20 posto Narodna stranka Austrije (ÖVP) apsolutni je pobjednik izbora u Štajerskoj. Drugo mjesto je osvojila Socijaldemokratska stranka Austrije sa 31,9 posto glasova, a treće mjesto je s 8,2 posto glasova osvojila je Slobodarska stranka Austrije (FPÖ). Stranka Zelenih osvojila je 4,7 posto glasova.
Prvi izbori u vrijeme corona virusa održani su u austrijskoj saveznoj pokrajini Štajerskoj, a izlaznost je bila 62,6 posto, što je manje za oko 10 posto u odnosu na iste izbore održane 2015. godine. Rezultati sugeriraju da je Narodna stranke Austrije (ÖVP) apsolutni pobjednik izbora, a u odnosu na prethodne izbore oni su svoju prednost dodatno povećali (2015. godine osvojili su 42,72 posto, 2020. – 47,20 posto). Ako je ÖVP pobjednik izbora onda je gubitnik izbora definitivno Slobodarska stranka Austrije koja je ostvarila za oko šest posto slabiji rezultat u odnosu na 2015. godinu. Činjenica je da Slobodarska stranka u “slobodnom padu” i na državnoj razini, ali je pad zato zaustavljen u Socijaldemokratskoj stranci Austriji (SPÖ) koja je u odnosu na 2015. ostvarila neznatno bolji rezultat. To su dobre vijesti za SPÖ ususret izborima u Beču koji se održavaju u listopadu ove godine. Zeleni su ostvarili rast od 1,8 posto, a neznatno su rasli i Neos i Komunistička partija Austrije.
Rezultati u Štajerskoj veliko su ohrabrenje Kurzovim Narodnjacima koji su u posljednje vrijeme sve izloženiji kritikama zbog vladanja tijekom krize izazvane corona virusom. Činjenica je da dobar rezultat na izborima u Štajerskoj, ali i konstantno dobri rezultati u anketama na državnoj razini idu na ruku aktualnom austrijskom kancelaru i lideru ÖVP-a Sebastianu Kurzu.
Zanimljivo, ÖVP je ostvario sjajne rezultate u nekim štajerskim općinama u kojima je vladao SPÖ. Vrijedi istaknuti i pobjede Narodnjaka u Mariazellu ili Selztalu što je zapravo na razini izborne senzacije. Rast ÖVP-a iznenadio je i pokrajinskog predsjednika Hermanna Schützenhöfera koji je nakon pobjede istaknuo kako su rezultati “pozitivno iznenađujući” te da su pobjede u nekim općinama i gradovima senzacionalne.
Izbori u Štajerskoj još jednom su potvrdili snagu Kurzovih Narodnjaka ili Tirkiznih kako ih u posljednje vrijeme mediji nazivaju. Ono što im ide na ruku je sve veće slabljenje Slobodarske stranke (FPÖ), koja bez izrazito “desnih” tema u javnosti (migranti etc…) sve više gubi na podršci. Nesumnjivo je da dio njihovih birača preuzima ÖVP koji očito privlači sve veći broj birača desno od centra. Izbori u Štajerskoj pokazali su da bez obzira na sve, ÖVP i dalje uživa strahovito visoku potporu birača u Austriji, bez obzira na povremene kritike koje se prije svega odnose na upravljanje krizom. Izbori u Štajerskoj pokazali su i da su izbori mogući i u vrijeme corona virusa. ÖVP je rezultatima u Štajerskoj, a pogotovo u nekim tradicionalnim uporištima crvenih, poslao i jasnu poruku da ozbiljno računaju i na dobar rezultat u Beču. Održe li trend rasta odnosno stabilnosti do listopada, na izborima u Beču bi osim glasova s centra mogli dobiti i potporu birača koji su dosad bili naklonjeniji desnije orijentiranom FPÖ-u što će u konačnici izbore u Beču učiniti neizvjesnijim nego ikad prije. Crveni (SPÖ) po anketama stoje dobro, no do listopada bi se štošta toga moglo promijeniti. Činjenica je da Narodna stranka od izbora u Beču očekuje više nego ikad prije, a u prilog tome govori i činjenica da je njihov istaknuti kandidat, ministar financija Gernot Blümel, čovjek od najvećeg povjerenja austrijskog kancelara Sebastiana Kurza.
R.P
Foto: steirischeovp / facebook / APA
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
You must be logged in to post a comment Login