Connect with us

Svijet

IZBORI U CRNOJ GORI: Đukanović izgubio, Hrvati bez mjesta u parlamentu

Objavljeno

na

Nakon obrađenih 95 posto glasačkih listića, crnogorski Centar za monitoring izbora potvrdio je u ponedjeljak rano ujutro da oporbene stranke imaju većinu mandata u crnogorskom parlamentu, te da Đukanovićeva Demokratska partija socijalista nakon 30 godina prelazi u oporbu. Prema podacima Centra za monitoring izbora, DPS ima 30 mandata, koalicija “Za budućnost Crne Gore” 27, “Mir je naša nacija” 10 mandata, “Crno na bijelo” četiri mandata. Po tri mandata imali bi Socijaldemokrati i Bošnjačka stranka, dva SDP i dva mandata dvije liste albanskih partija.

Kada se pogledaju rezultati onda se može zaključiti da tri oporbene koalicije imaju 41 mandat, a ako bi se tome pridodaju i dva mandata SDP-a Ranka Krivokapića, koji je posljednje četiri godine proveo u oporbi, nakon što se 2016. godine sukobio s Đukanovićem ispada da oporba ima jako snažnu većinu.

Čelnik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović u svom prvom obraćanju nakon parlamentarnih izbora rekao je da poštuje rezultat koji je postigla oporba, te je priznao da za sada, njegova strana, s koalicijskim partnerima, nema većinu u skupštini. Naglasio je i da će sačekati konačne rezultate Državne izborne komisije te da će poštovati konačne rezultate izbora.

Čelnik oporbene prosrpske koalicije “Za budućnost Crne Gore”, Zdravko Krivokapić naglasio je da je zadovoljan pobjedom te je pozvao sve stranke, pa i one nacionalne, da krenu u građenje neke nove, drugačije Crne Gore.

Hrvati bez mjesta u parlamentu

Hrvatska građanska inicijativa je osvojila 0,27 (1.101 glasova), a Hrvatska reformska stranka 0,13 posto odnosno 525 glasova, i one po ovim rezultatima DIK-a nisu prešle prag. Za manjinski mandat vrijedio je poseban, smanjeni cenzus od 0,3 posto od broja birača izašlih na izbore.

Glasovalo je 76,68 posto upisanih birača, od čega je bilo 403.642 važećih glasačkih listića.

R.P
Foto: Milo Đukanović – Twitter

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet

U Federaciji BiH zabranjeno pušenje

Objavljeno

na

By

Na polovici teritorija Bosne i Hercegovine danas je stupila na snagu striktna zabrana pušenja u javnim objektima, uključujući tu restorane i kavane, no ta će se mjera provoditi samo u Federaciji BiH, dok u Republici Srpskoj pušači mogu i dalje nesmetano pušiti uz hranu i piće.

Kao i obično, dva entiteta u BiH potpuno neovisno i bez koordinacije regulirali su uporabu duhana i duhanskih proizvoda pa je u Federaciji BiH zakon o zabrani pušenja u zatvorenim javnim prostorima donesen još 2022., no još dvije godine je trebalo da bi bio donesen pravilnik koji je precizirao kako će se provoditi, odnosno gdje su i pod kojim uvjetima dopuštene iznimke.

Prema podacima kojima raspolažu u Ministarstvu zdravstva Federacije BiH, oko 44 posto stanovnika tog entiteta su pušači, a čak 10 tisuća smrtnih slučajeva na godišnjoj razini povezano je s bolestima srca i krvožilnog sustava prouzročenih pušenjem.
Ako objekt poslužuje hranu, vrijedi potpuna zabrana pušenja

Zakon je stoga propisao kako će se oni koji, unatoč tim činjenicama, i dalje žele pušiti, ubuduće morati namučiti kako bi pronašli kakav skriveni kutak u kojemu bi mogli u tome uživati, no i to će moći samo u nekim kafićima, dok za sve objekte u kojima se poslužuje hrana vrijedi striktna zabrana pušenja.

Zakon je slobodu izbora između pušačkog i nepušačkog objekta ostavio samo kafićima čija je površina do 50 četvornih metara. Svi drugi morat će imati odvojene prostore za pušače, uz prikladnu ventilaciju.

Svima koje inspekcija zatekne kako puše u objektima koji za to nisu predviđeni slijedi kazna u protuvrijednosti od 50 eura, dok će ugostiteljskim objektima kazna biti između tisuće i dvije i pol tisuće eura.

Zabrana pušenja odnosi se na sve duhanske proizvode osim onih bezdimnih, poput IQOS naprava u kojima se duhan samo zagrijava. Pušenje je zabranjeno i na radnim mjestima, u sredstvima javnog prijevoza, ali i u osobnim automobilima ukoliko se u njima prevoze djeca odnosno malodobne osobe.

U Republici Srpskoj od 2004. na snazi je zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima koji je podrazumijevao da su to i objekti u kojima se poslužuje hrana, no taj se zakon u praksi uopće ne provodi. Prije četiri godine također su razmatrali rigorozniju zabranu pušenja u zatvorenim prostorima, no nacrt zakona koji se pojavio u optjecaju vlada je bez objašnjenja povukla iz rasprave.

Procjena je vlasti kako je u tom entitetu oko 30 posto stanovnika u kategoriji pušača. Distrikt Brčko od 2017. ima zakon gotovo identičan onome koji je od petka na snazi u Federaciji BiH.

Nastavi čitati

Svijet

Musk i dalje najbogatiji, bogatstvo mu procijenjeno na 400 milijardi dolara

Objavljeno

na

By

Neto bogatstvo Elona Muska dosegnulo je 400 milijardi dolara, prema Bloombergu, što ga čini prvom osobom koja je ikad prešla tu granicu.

Iza njegovog skoka bogatstva od gotovo 20 milijardi dolara stoji dogovor koji je podigao procjenu Muskove raketne tvrtke SpaceX na otprilike 350 milijardi dolara, izvijestio je u utorak Bloomberg. SpaceX i njegovi investitori dogovorili su se o kupnji insajderskih dionica u iznosu od čak 1,25 milijardi dolara.

CNN je kontaktirao SpaceX za komentar, ali tvrtka obično ne odgovara na zahtjeve medija.

Nakon američkih predsjedničkih izbora 2024. Musk je uživao u velikom porastu svog osobnog bogatstva.

Savez s novoizabranim predsjednikom Donaldom Trumpom gurnuo je njegove pothvate u prvi plan. Musk je izvršni direktor Tesle i SpaceX-a, kao i vlasnik X-a i izvršni direktor drugih pothvata, uključujući Neuralink, xAI i Boring Company. Sada će, zajedno s Vivekom Ramaswamyjem, nadgledati novi “Odjel za vladinu učinkovitost” (DOGE), nazvan po memecoinu.

Dionice Tesle su u srijedu završile na rekordno visokoj razini, dosegnuvši 424,77 dolara pri zatvaranju tržišta. Musk, koji je Teslin najveći pojedinačni dioničar, također je uživao u porastu dionica dijelom zbog šireg tržišta – NASDAQ je u srijedu po prvi put premašio 20.000. Od dana izbora, dionice proizvođača električnih vozila porasle su otprilike 65% zbog uvjerenja ulagača da će Muskov utjecaj u Trumpovoj administraciji otvoriti eru deregulacije koja će koristiti tvrtki.

Nastavi čitati

Svijet

Objavljena velika prognoza za zimu, poznato gdje se očekuje najviše snijega

Objavljeno

na

Severe Weather Europe (SWE) objavio je konačnu prognozu snježnih padalina za zimu 2024./2025., predviđajući slabiju sezonu snježnih oborina u Europi.

Prema SWE-u, prognoza za sljedećih 10 dana pokazuje da će većina snijega pasti u sjevernim i istočnim dijelovima kontinenta. U središnjoj Europi očekuju se manje snježne padaline, uglavnom u višim predjelima, dok jugoistok ima veći potencijal za snijeg.

U posljednjoj trećini prosinca predviđa se porast tlaka iznad Atlantika, što bi moglo dovesti do pada tlaka i sjevernog strujanja nad središnjom Europom, povećavajući mogućnost snježnih padalina u tom razdoblju.

Blagdani kroativ

Temperaturne prognoze ukazuju na povratak hladnijih temperatura u veći dio središnje i južne Europe, što povećava potencijal za snježne oborine.

Od sredine prosinca do ranog siječnja očekuje se trend nižih, hladnijih temperatura. SWE navodi da ovo počinje buditi nadu za hladnije vrijeme u razdoblju oko praznika, piše Index.

Prognoza snježnih oborina temelji se na sezonskim modelima ECMWF-a i UKMO-a. Prema ECMWF-u, sezonski prosjek pokazuje ispodprosječne količine snijega u većem dijelu Europe. Iznimka je Skandinavija, gdje se zbog utjecaja sustava niskog tlaka i mlazne struje očekuju povećane snježne oborine.

U usporedbi s prethodnim prognozama, najnoviji podaci pokazuju nešto više snježnih oborina u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva, jugozapadne Europe i Balkana. Najveći porast snježnih padalina predviđa se na krajnjem sjeveru zbog pojačane mlazne struje.

Prognoza za siječanj ukazuje na smanjen potencijal snježnih oborina u većem dijelu kontinenta, s mogućim dodatnim smanjenjem snijega u središnjim predjelima. U veljači se ne očekuje značajno poboljšanje, s ispodprosječnim snježnim oborinama u većem dijelu Europe, unatoč prethodnim naznakama mogućeg zahlađenja.

Prognoza za ožujak pokazuje smanjen potencijal snježnih oborina u većem dijelu kontinenta, s mogućim manjim količinama snijega u središnjim i južnim dijelovima. Iako su prognoze podložne promjenama, model EMCF sugerira da bi Europa mogla doživjeti ispodprosječnu sezonu snježnih padalina tijekom zime 2024./2025.

Prema UKMO modelu, predviđa se još jedna zima s ispodprosječnim snježnim oborinama za većinu Europe, osim za krajnje sjeverne dijelove kontinenta. Najnoviji podaci ipak ukazuju na nešto više snježnih padalina u južnim i središnjim regijama, kao i na krajnjem sjeveru Europe, dok ostatak kontinenta može očekivati manje snijega nego što je uobičajeno, prenosi index.hr.

Za siječanj UKMO predviđa količine snježnih oborina ispod prosjeka, bez značajnog poboljšanja u veljači. Prognoze za ožujak ukazuju na slab intenzitet snježnih padalina u rano proljeće, s izuzetkom sjevernih krajeva. Travanj, prema modelu, također donosi ispodprosječne količine snijega.

Nastavi čitati
LM