Connect with us

Hrvatska

IZ TISKA IZAŠLA ODLIČNA KNJIGA: Povijest Dalmacije za vrijeme prve austrijske vladavine 1797. – 1806.

Objavljeno

na

Iz tiska je ovih dana izišla Knjiga „Povijest Dalmacije za vrijeme prve austrijske vladavine 1797. – 1806.“, autora fra Ante Matijevića, koji je za svećenika zaređen u Dubrovniku gdje je tijekom svoje službe predavao na franjevačkim gimnazijama, a jedno vrijeme je bio i ravnatelj državne Glazbene škole u Dubrovniku.

Knjiga je prijevod njegove doktorske disertacije koju je on napisao i obranio u Beču 1926. godine. Knjigu je preveo i uvodnu studiju napisao prof. dr. sc. Marko Trogrlić. Nakladnik je Leykam international, a suizdavač je Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri, piše portal Dubrovačke biskupije.

Disertacija Ante Matijevića na njemačkom jeziku dostupna je u Sveučilišnoj knjižnici u Beču (Universitätsbibliothek Wien), pod signaturom D 964. Tako je registrira stari katalog ove Knjižnice, sada lako dostupan i za elektroničko pretraživanje internetom. Uvezana je u tvrdi uvez i broji ukupno 294 stranice.

Djelo obiluje čvrstom argumentacijom koja se temelji na prvorazrednim izvornim arhivskim vrelima. Riječ je naime o vrelima, kako to Matijević u svoj disertaciji navodi, iz Državnog arhiva u Beču (Staatsarchiv in Wien), iz Arhiva unutarnjih poslova (Archiv des Inneren), iz Ratnog arhiva (Kriegsarchiv) te iz Prosvjetnog arhiva (Unterrichtsarchiv). Neka od njih, koje on u ovome svom radu navodi i njima se ovdje služi, nama su danas, zbog požara bečke Palače pravde (Wiener Justizpalastbrand), 15. srpnja 1927., ili u potpunosti nedostupna jer su ili nepovratno uništena u tom ognju ili je pak ono što je od njih ostalo u takvu stanju da su gotovo neuporabljiva (tzv. Brandakten). Na temelju tih izvora Matijević je pokazao i dokazao svoju temeljnu tezu, a ta je da su upravo u ovom razdoblju nastali brojni planovi za modernizaciju Dalmacije, koji su temeljito razrađeni, ali su nažalost ostali na papiru zbog kratkoće austrijske vladavine i ondašnjih općih geopolitičkih uvjeta. Francuska vlast, koja je nakon 1806. godine uslijedila u Dalmaciji, pronašla je u Zadru ove planove i provela ih. Ante Matijević dokazao je da kamen međaš između srednjega i novog vijeka u hrvatskoj povijesti ne stoji u godini 1806., nego u godini 1797. kad je u Dalmaciji počeo strujati nov duh, koji je nadahnuo i vodio brojne reformske projekte za Dalmaciju te kad su se rađali i poticaji i ideje za njihova ostvarenja.

Fra Ante Matijević je dalmatinski franjevac (Zablaće kraj Šibenika, 11. XI. 1895. – Zadar, 10. XI. 1956.). Stupio 1912. u Franjevački red u Zadru. Teološki studij započeo je u Centralnoj nadbiskupskoj teologiji u Zadru, a završio na Franjevačkoj teologiji u Dubrovniku gdje je 1920. zaređen za svećenika. Od 1922. studirao je povijest u Beogradu, a od 1923. u Beču gdje je je pohađao trogodišnji tečaj iz paleografije i diplomatike te dvogodišnji tečaj crkv. glazbe. Godine 1926. u Beču je doktorirao upravo u naslovu navedenom temom: „Die Geschichte Dalmatiens zur Zeit der ersten österreichischen Besitznahme“. 

T.N.
Foto: Kroativ I Ilustracija

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Hrvatska

Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija

Objavljeno

na

Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.

Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.

Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.

Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.

Nastavi čitati

Hrvatska

Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar

Objavljeno

na

U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.

1. Kroz sustav e-Građani

Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.

2. Poštanske obavijesti

Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.

3. Izravni upit u policijskoj postaji

Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.

4. Mobilne aplikacije

Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.

5. Društvene mreže i forumi

Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.

6. Provjera statusa vozačke dozvole

Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.

Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.

Nastavi čitati

Hrvatska

Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.

Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.

Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.

Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.

Nastavi čitati
LM