Hrvatska
ISTRAŽIVANJE: Ceste u Hrvatskoj među najopasnijim
Istraživanje „Eurostata“ pokazalo je kako vozači u zemljama južne Europe imaju manjak prometne kulture u odnosu na vozače drugih država našeg kontinenta. Prema podacima ovog instituta, Hrvatska ima najopasnije ceste na svijetu.
Oko 70 posto ispitanih vozača iz Francuske i Grčke priznalo je da psuju drugim sudionicima u saobraćaju tijekom vožnje, što je znatno više od prosjeka koji iznosi 55 posto. Grčki vozači uz vozače iz Španjolske i Italije najviše koriste sirenu tj. zvučno upozorenje.
Poljaci su oni koji se nerijetko zaustave i izađu iz svojih automobila kako bi razgovarali s drugim vozačima, a Španjolci su skloni da pogrešno pretiču druga vozila na autoputu. Isto tako vrijedi i za Nizozemce i Britance.
Većina vozača u Europi smatra da su dobri vozači, a njih 97 posto je izjavilo kako njihovu sposobnost vožnje opisuje riječ „budnost“ zajedno uz „smirenost“ (76 posto). Najmanje su koristili riječi „agresivnost“ i „neodgovornost“. S druge strane, čak 83 posto ispitanika ima negativno mišljenje o drugim sudionicima na cestama širom Europe.
U posljednjih deset godina broj poginulih osoba u prometu se smanjio za trećinu. 2018. godine je poginulo skoro 23.340 osoba, a deset godina ranije taj broj je iznosio preko 37.000. 45 smrtno stradalih su bili vozači osobnih automobila ili putnici, a 21 posto su bili pješaci.
Prema statistici, 52 osobe poginu u prometu na milijun stanovnika Europske unije. Ista statistika govori kako su najsigurnije ceste u Irskoj, Danskoj i Švedskoj. U prosjeku 29 osoba na milijun stanovnika pogine na irskim cestama. Najnesigurnije su ceste u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj, gdje pogine 96 osoba na milijun stanovnika.
2018. godine najveću stopu smrtno stradalih u prometnim nesrećama je imala Bugarska – 48 na milijun stanovnika, dok je Rumunjska imala najviše poginulih pješaka – 35 na milijun stanovnika.
Antonio Šećerović
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
You must be logged in to post a comment Login