Ekonomija
I dok Hrvatska ne zna i još čeka, pogledajte kakve su Austrija, Njemačka, Irska… načinili mjere u pomoći građanima zbog velikih cijena energenata

Cijene energenata nema koga nisu pogodile ove sezone, a pravi udar u Hrvatskoj s novim cijenama plina i struje za kućanstva tek slijedi od 1. travnja. Paralelno s tim rastu cijene svega ostalog, najviše hrane, i po svoj prilici inflaciji tu nije kraj.
Dok se čeka kakav će to sveobuhvatan paket mjera za pomoć građanima i gospodarstvu donijeti Vlada RH, Tportal navodi što su neke od europskih zemalja već poduzele.
Austrija
Austrijska vlada najavila je krajem siječnja novčanu pomoć kućanstvima i suspendirala paušal za zelenu struju u ovoj godini, procijenivši vrijednost mjera na 1,7 milijardi eura. Mjere uključuju udvostručenje planirane jednokratne isplate od 150 eura za nezaposlene na 300 eura i uvođenje jednokratne isplate od 150 eura kućanstvima koja plaćaju do maksimalnog iznosa obveznih doprinosa za socijalno osiguranje.
Bugarska
Bugarski parlament zamrznuo je 16. prosinca cijene struje, grijanja i vode za kućanstva do kraja ožujka 2022. godine s obzirom na to da je prijetilo povećanje cijene struje za 11,5 posto i grijanja za oko 30 posto na početku 2022.
Belgija
Belgijski premijer Alexander De Croo najavio je da će od početka ožujka do početka srpnja PDV na struju umjesto 21 posto iznositi šest posto. Uz to, vlada će ugroženim građanima podijeliti vaučere od sto eura i proširiti program socijalnih cijena. Cijeli paket pomoći vladu bi trebao stajati oko milijardu i sto milijuna eura, a prema riječima ministrice energetike Tinne Van der Straeten, riječ je o prosječnom smanjenju za kućanstva od 165 eura.
Cipar
Ciparski parlament početkom prosinca odobrio je prijedlog zakona o smanjenju PDV-a na električnu energiju s 19 posto na devet posto za kućanstva i tvrtke na neodređeno vrijeme.
Češka
Češka vlada, koja je tada bila na odlasku, u listopadu je za studeni i prosinac obustavila naplatu PDV-a na električnu energiju i plin kako bi građanima olakšala teret visokih računa. Sada se razmatra produljenje te mjere. Uz spomenuto, Donji dom češkog parlamenta usvojio je prijedlog zakona kojim se kućanstvima olakšava stjecanje prava na socijalnu pomoć za stanovanje, što bi trebalo pomoći najranjivijima na skok cijena energije.
Danska
Danska vlada izdvojila je 13,4 milijuna eura kao pomoć ugroženim kućanstvima i osmišljava neoporezivi vaučer kako bi pomogla u plaćanju računa za energiju oko 400.000 kućanstava. Međutim još uvijek nije dogovoreno koliko bi on iznosio i tko bi sve imao pravo na njega. Očekuje se da će iznositi 134 eura i da će pravo na njega imati oni s primanjima ispod određenog praga, a gotovina će se automatski uplaćivati na bankovne račune ljudi, tako da se neće morati prijavljivati.
Estonija
Mrežna naknada za sve potrošače električne energije (i poduzeća i kućanstva) prepolovljena je od listopada 2021. godine do ožujka 2022. godine. Trenutno se razmatra smanjenje PDV-a na plin, struju i grijanje s 20 na devet posto.
Francuska
Francuska je ograničila poskupljenje električne energije u nadolazećem mjesecu na četiri posto i dat će energetski vaučer od 100 eura za 5,8 milijuna obitelji s nižim primanjima. Nakon poskupljenja plina u listopadu prošle godine od 12,6 posto francuska vlada zamrznula je cijenu do kraja travnja. Da to nisu učinili, tvrde, cijena bi porasla za 45 posto.
Njemačka
Njemačka vlada smanjila je naknadu za obnovljive izvore energije sa 6,50 na 3,72 centa po kilovat-satu električne energije. Mjera koja košta 3,3 milijarde eura stupila je na snagu 1. siječnja 2022. i financirat će se iz saveznog proračuna. Država je također ponudila paket jednokratnih potpora u iznosu od 130 milijuna eura kućanstvima s niskim primanjima, a bit će isplaćeni tijekom ljeta, kada kućanstva zaprime račune za energiju. Početkom veljače 2022. više političara, unutar i izvan koalicijske vlade, počelo je pozivati na daljnje smanjenje naknade za obnovljive izvore energije prije 2023., čime bi se kućanstva rasteretila u prosjeku za 300 eura. Cijene električne energije za njemačka kućanstva najviše su u Europskoj uniji. Reuters navodi da će oko 4,2 milijuna njemačkih kućanstava u 2022. godini povećati svoje račune za struju u prosjeku za 63,7 posto dok će za 3,6 milijuna njih računi za plin biti 62,3 posto viši nego 2021.
Irska
Irska vlada odobrila je program od 210 milijuna eura za kreditiranje svih domaćih kupaca električne energije sa 100 eura u 2022. Otprilike 2,1 milijun vlasnika računa za električnu energiju imat će koristi od programa za jednokratnu, izvanrednu uplatu na svoje račune za električnu energiju.
Italija
Talijanska vlada potrošila je od srpnja više od osam milijardi eura kako bi obuzdala poskupljenje struje za kućanstva. PDV na plin za kućanstva i industriju smanjen je na pet posto do kraja ožujka.
Latvija
U Latviji oko 150.000 najugroženijih kućanstava od studenog prošle godine do kraja 2022. prima između 15 i 20 eura mjesečno za plaćanje računa za struju ili plin.
Litva
Litavska vlada pristala je smanjiti stopu PDV-a za grijanje s devet posto na nulu. Sniženje stope, koje treba odobriti parlament, primjenjivat će se između 1. siječnja i 30. travnja 2022. Raspravlja se i o smanjenju PDV-a na hranu, ali za sada još nema prijedloga koliko bi iznosio.
Mađarska
Mađarska vlada odlučila je zbog inflacije povezane s ratom cijene energenta zamrznuti cijene šest osnovnih prehrambenih proizvoda od 1. veljače, objavio je polovicom siječnja premijer Viktor Orban na Facebooku. Cijene šećera, pšeničnog brašna, suncokretovog ulja, svinjskog buta, pilećih prsa i mlijeka s 2,8 posto masti bit će zbog poskupljenja hrane zamrznute na razini koju su dosegnule sredinom listopada prošle godine. Vladina odluka o zamrzavanju cijena bit će na snazi tri mjeseca, a po potrebi i dulje.
Nizozemska
Nizozemska je smanjila poreze na energiju za osam milijuna kućanstava prosječno 400 eura po kućanstvu godišnje kako bi kompenzirala nagli porast računa za energiju. Osim toga, oko 150 milijuna eura izdvajat će se za jačanje izolacije stanova i kuća, a dodatnih 500 milijuna eura koristit će se za kompenzaciju malim tvrtkama u obliku nižih poreza na energiju. Ukupno će mjere koštati oko 3,2 milijarde eura. Smanjenje poreza trajat će godinu dana.
Norveška
Norveška je u prosincu subvencionirala račune za struju kućanstvima, pokrivši nešto više od polovine iznosa iznad određenog praga. Potom je povećala taj udio na 80 posto u razdoblju od siječnja do ožujka.
Poljska
Poljski je parlament izglasao smanjenje stope PDV-a s 23 na osam posto od 1. veljače do 31. srpnja za ugljen, lož-ulje i LPG plin za grijanje. Smanjenje PDV-a uslijedilo je nakon što je postignut dogovor o smanjenju PDV-a na osnovne živežne namirnice, poput kruha, mesa i mliječnih proizvoda, što će biti na snazi u istom periodu.
Rumunjska
Rumunjska je već smanjila stopu PDV-a na energiju za grijanje u kućanstvima s 19 na pet posto za period između studenog 2021. i ožujka 2022., a sada se razmatra mogućnost da se to produlji i na period od travnja do kraja srpnja. Smanjenje se također odnosi na javne ustanove, vrtiće, škole, bolnice…
Velika Britanija
Kako bi ublažila udar, vlada je paralelno predstavila paket mjera koji uključuje 200 funti popusta na račune za struju za sva kućanstva, s rokom povrata od pet godina, te 150 funti popusta na prirez za oko 80 posto kućanstava u Engleskoj. No konačna odluka još se čeka.
Španjolska
Španjolska je smanjila nekoliko poreza kako bi snizila iznose na računima do kraja 2021. godine. U prosincu je odlučila produljiti mjere do svibnja 2022. Tako će PDV na račune za grijanje ostati 10 posto nakon što je smanjen s 21 posto, a poseban porez na struju ostat će na 0,5 posto do 30. travnja. Ograničen je i rast cijena plina.
Švedska
Švedska će kućanstvima najteže pogođenima rastom cijena struje isplatiti kompenzaciju. Oni koji troše više od 2000 kWh mjesečno (1,8 milijuna kućanstava) dobit će naknadu od 195 eura mjesečno za prosinac, siječanj i veljaču.

Ekonomija
Trgovina u Austriji ponovno zabilježila pad prihoda u prošloj godini

Već treću godinu zaredom trgovina se suočava s izazovnim uvjetima poslovanja. Uzimajući u obzir inflaciju, prodaja je pala za 1,6 posto, nakon pada od 1 posto u 2023. i 3,6 posto u 2022. Ukupni neto prihod u prošloj godini iznosio je 307,4 milijarde eura, pri čemu su maloprodaja i trgovina automobilima prošli znatno bolje od veleprodaje.
Posebno su trgovine namještajem, tiskovinama i nakitom pretrpjele gubitke. Ipak, trgovci u 2025. ulaze s nešto više optimizma.
„Još smo uvijek u krizi“
„Još uvijek smo u krizi, to se ne može ignorirati“, izjavio je predsjednik Udruženja trgovaca Rainer Trefelik. Ključni problem je pad profitabilnosti, a dodatni izazov predstavlja smanjenje broja zaposlenih uz porast broja stečajeva.
Broj bankrota povećao se u 2024. za 18 posto, pri čemu je insolventnost pogodila 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivna vijest dolazi iz posljednjeg kvartala 2024., čiji bi se zamah mogao prenijeti u novu godinu. „Trgovina uvelike ovisi o raspoloženju potrošača“, naglasio je Trefelik.
Najveći rast prihoda u prehrambenom sektoru
Najveći rast prihoda, uzimajući u obzir inflaciju, zabilježen je u sektoru prehrambenih proizvoda, a odmah iza njega slijedi drogerijski sektor. U segmentu odjeće i sportske opreme zabilježen je pad cijena, dok su cijene knjiga, časopisa i nakita značajno porasle. Kod zlatarnica je poskupljenje prvenstveno povezano s rastom cijene zlata.
Pad prihoda odražava se i na tržištu rada – jedino su drogerije povećale broj zaposlenih, dok su trgovine obućom i namještajem značajno smanjile radnu snagu.
„2025. mora biti godina akcije“
Trefelik smatra da je sada ključan trenutak za odlučne poteze politike: „Poruka mora biti – radimo, djelujemo!“. Trgovci su predstavili paket zahtjeva koji uključuje prilagodbu poreznog sustava za poticanje rada na puno radno vrijeme, fleksibilniji odlazak u mirovinu, poticaje za rad u mirovini te uključivanje trgovine u sezonsku regulaciju zapošljavanja.
„Trebamo 2025. kao godinu akcije“, zaključio je Trefelik.
Ekonomija
Važna obavijest za sve klijente Bank Austria i RBI u Austriji

UniCredit Bank Austria (BA) i Raiffeisen Bank International (RBI) prodale su svoje udjele u Card Complete, tvrtki za kreditne kartice. Za klijente se zasad ništa ne mijenja. Svi korisnici kreditnih kartica BA i RBI, čija se plaćanja obrađuju putem Card Completea, u narednim tjednima dobit će ponudu za novu karticu iz svoje banke.
Ako klijenti prihvate ponudu, prijelaz će se dogoditi automatski. Time će njihov račun prijeći s Card Completea na Bank Austria ili RBI. “To ima prednost jer će klijenti svoju kreditnu karticu moći vidjeti i u aplikaciji za mobilno bankarstvo”, izjavio je glasnogovornik Bank Austrije. Također, klijentima će biti omogućeno korištenje Google Paya i Apple Paya.
Unatoč promjeni, sve trenutne kartice vrijede do kraja godine. Glasnogovornik Bank Austria naglašava da se zamjena kartica neće dogoditi odjednom, već postupno. Prema Raiffeisenu, zamjena će se odvijati bez prekida. Klijentima je jedino potrebno dati pristanak za prijelaz, a ostalo će obaviti banka.
Tijekom godine, korisnici će moći nastaviti koristiti svoje stare kartice sve dok im nove ne budu aktivirane. “Nova ponuda financijski neće biti nepovoljnija za naše klijente”, izjavio je glasnogovornik RBI-ja. Očekuje se da će svi pogođeni klijenti u prvoj polovici godine putem pisma biti obaviješteni o prestanku suradnje i novoj ponudi.
Card Complete dobio novog investitora
Card Complete je već pronašao novog investitora. Prodani udjeli (50,1 % od BA i 25 % od RBI) preuzima austrijsko investicijsko društvo Eavista. Osnivač Eaviste je međunarodni investitor Arif Babayev, koji tvrdi da ima više od 20 godina iskustva u industriji te planira proširenje na njemačko govorno područje. Zajedno s Nurianom Zhagiparovim, Babayev je osnovao britanskog pružatelja platnih usluga DNA Payments Limited. Preostalih 24,9 % udjela ostaje u vlasništvu AVZ privatne zaklade Grada Beča.
Card Complete je jedno od vodećih kreditnih kartičnih poduzeća na austrijskom tržištu. Poslužuje 30.000 poslovnih klijenata i otprilike milijun korisnika kartica u Austriji. Godišnji promet transakcija iznosi oko 10 milijardi eura. Osim Visa i Mastercard kartica, Card Complete ekskluzivno nudi i Diners Club kartice.
Ekonomija
Strabag ima novog prvog čovjeka tvrtke

Nadzorni odbor Strabaga, građevinskog diva kotiranog na burzi, imenovao je u srijedu 48-godišnjeg Stefana Kratochwilla novim predsjednikom uprave s trenutnim učinkom.
Prije nekoliko tjedana njegov prethodnik, Klemens Haselsteiner, iznenada je preminuo. Kratochwill je do sada bio direktor centralnog sektora i generalni direktor Strabagove podružnice za građevinske strojeve, BMTI GmbH. U toj ulozi bio je odgovoran za oko 3.000 zaposlenika na međunarodnoj razini, priopćio je Strabag u srijedu.
Kratochwill je diplomirao industrijsko inženjerstvo i strojarstvo na Tehničkom sveučilištu u Beču. U Strabagovom koncernu radi već više od 20 godina.
Klemens Haselsteiner, sin osnivača i ključne osobe tvrtke Hansa Petera Haselsteinera (81), preminuo je sredinom siječnja u dobi od 44 godine. Privremeno su ostali članovi uprave preuzeli njegove odgovornosti. Haselsteiner je pokrenuo jedan od najopsežnijih transformacijskih procesa u povijesti Strabaga kroz program “Work On Progress”, nakon što su izazovi u poslovanju s Rusijom nastali zbog rata u Ukrajini. Obitelj Haselsteiner drži 30,7 posto udjela u Strabag SE, koji je dio vodećeg indeksa Bečke burze (ATX).
Strabag je najveća građevinska tvrtka u Austriji i 2023. godine ostvarila je značajan rast dobiti. Neto dobit koncerna porasla je za trećinu na 630,5 milijuna eura, dok je dobit po dionici (EPS) skočila za 37 posto, s 4,60 na 6,30 eura. Na kraju 2023. godine Strabag je u punom radnom ekvivalentu zapošljavao 77.136 radnika diljem svijeta.
You must be logged in to post a comment Login