Zanimljivosti
HRVATSKI SHERLOCK HOLMES: Ivan Vučetić s Hvara
Svi volimo detektive, zar ne? Bili oni fiktivni iz različitih kriminalističkih romana i serija poput Herculea Poirota, Jane Marple, Sherlocka Holmesa, Philipa Marlowea, Adriana Monka ili pravi policijski istražitelji, obožavamo te hladnokrvne, briljantne analitičke umove koji su u stanju riješiti i najzamršenije policijske slučajeve. Dok tragaju za počiniteljima koriste se raznim metodama: ispitivanjem svjedoka, pronalaskom dokaza, laboratorijskim nalazima, ali i metodom identifikacije s pomoću otiska prsta – daktiloskopijom, za koju je zaslužan jedan Hrvat.
Ivan Vučetić rođen je 20. srpnja 1858. na prekrasnom Hvaru, gdje je i živio do 26 godine, kada je emigrirao u Argentinu zbog loše ekonomske situacije na otoku i u cijeloj zemlji. Dolaskom u Južnu Ameriku promijenio je ime u Juan Vucetich Kovacevich i nakon četiri godine počeo raditi u Centralnom uredu policije u La Plati, gdje je prekršitelje zakona identificirao po metodi proporcija njihovih tijela, tzv. Bertionovu postupku.
Uočivši neke nedostatke ove policijske metode, Vučetić se bavio i proučavanjima radova britanskog antropologa sir Francisa Galtona, koji je otkrio kako na svijetu ne postoje dva ista otiska prsta. Zainteresiravši se za Galtonove eksperimente, Ivan Vučetić 1891. godine preuzeo je ured za identifikaciju u kojem je izumio opremu za uzimanje i arhiviranje otisaka prstiju te drvenu spravu, tzv. daktilonom s deset otvora za prste lijeve i desne ruke, u koji se umetao osobni karton zvan ficha.
Već iduće godine rođeni Hvaranin riješio je uz pomoć nove metode jedan težak i kompliciran slučaj. Na poprištu ubojstva pronađeno je dvoje mrtve djece, a Franciska Rojas za ubojstvo je optužila ljubavnika. Vučetić je uzeo otiske od majke, a istraživanjem je utvrđeno kako se poklapaju s krvavim otiscima prstiju pronađenima na drvenim okvirima vrata. Slučaj završen.
Nakon Vučetićeva uspjeha argentinska je policija postala slavna zbog inovativne metode otkrivanja prekršitelja, a ubrzo se daktiloskopija počela primjenjivati diljem svijeta, a tako je ostalo do danas. Vučetić je samo jednom prije svoje smrti 1925. godine posjetio rodni Hvar. Bilo je to 1913., kada je cijeli grad dočekao svojeg slavnog sugrađanina. Danas je u znak zahvalnosti za njegov doprinos znanosti i kriminalistici u Hvaru postavljen spomenik, a Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja u Zagrebu te policijska akademija u La Plati nose njegovo ime.
R.P / izvor: HTZ
Foto: Police Museum
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
Zanimljivosti
Vienna Drive: U Beču traje sajam automobila
Jučer je počeo sajam automobila u Beču. Tijekom četiri dana posjetitelji će na 15.000 četvornih metara Bečkog izložbenog centra doznati sve o automobilima, dvokotačima i mikromobilnosti. Trgovci nude nove modele svih marki, alternativne pogone i motore, opcije financiranja, dodatke, klubove mobilnosti, testne vožnje, pa čak i mogućnost kupnje vozila na licu mjesta.
Novi sajam mobilnosti smatra se neslužbenim nasljednikom “Vienna Auto Showa” koji već dugi niz godina privlači veliki broj posjetitelja. “Imamo na umu cjelokupni portret urbane mobilnosti”, kaže inicijatorica Stephanie Ernst. Ponudu zaokružuju informativni štandovi o vozačkim dozvolama i osiguranjima, nastupi uživo i food court.
Budućnost je električna, zbog čega je fokus sajma mobilnosti također na e-mobilnosti, koja će biti najsnažniji pokretač rasta u budućnosti – ne samo u pogledu ciljeva EU-a za CO2.
You must be logged in to post a comment Login