Hrvatska
Hrvatska vlada pola novca od donacija dala policiji
Snažan potres pogodio je Zagreb 22. ožujka, a u potresu je načinjena značajna materijalna šteta. Hrvatska vlada tada je otvorila poseban račun za prikupljanje novca za pomoć najpogođenijima, a istoga dana otvoren je i račun “”Hrvatska protiv koronavirusa” na kojem se prikupljao novac za borbu protiv pandemije. Građani i tvrtke pozvani su da pomognu i uplate novac.
Prema pisanju hrvatskog portala index.hr, na račun hrvatske vlade “Hrvatska protiv koronavirusa” uplaćeno je ukupno 26.126.918,35 kuna, a dio novca je izravno namijenjen hrvatskim bolnicama. Najviše je priloga uplaćeno za KBC Split – 1.5 milijuna kuna, KB Dubrava dobila je 680 tisuća kuna, Klinika za infektivne bolest dr. Fran Mihaljević 18.8 tisuća kuna, a Klinika za dječje bolesti 11.4 tisuće kuna.
Ostatak novca, koji nije bio direktno namijenjen raspodijelila je hrvatska vlada. Tako je kliničkoj bolnici Dubrava pripalo 6.9 milijuna kuna, Ministarstvu zdravstvu je za hitne intervencije na zgradama i opremi pripalo 2.1 milijun kuna, a Klinika za infektivne bolesti dobila je 2.2 milijuna kuna. Neočekivano, najveći iznos novca u borbi protiv koronavirusa od vlade je dobila policija – čak 11.65 milijuna kuna. Tako je policija od donacija građana preko vlade dobila novca gotovo kao sve bolnice zajedno.
Velika većina donatora vjerojatno nije ni sanjala da će njihov novac završiti na računu Ministarstva unutarnjih poslova. Hrvatska vlada po tko zna koji put još jednom pokazuje da neodgovorno upravlja novcem. Slučaj s donacijama samo je potvrda mnogobrojnih primjera da hrvatske vlade krajnje neodgovorno upravljaju javnim novcem. U nekim drugim državama ovo bi možda bio i prvorazredan skandal, u Hrvatskoj o tome neće biti puno riječi.
Zagreb prikupio više od 16 milijuna kuna, polovina novca iz – gradskih tvrtki
Grad Zagreb je za sanaciju štete od potresa prikupio malo manje od 16 milijuna kuna, 200 tisuća eura, 5 tisuća čeških kruna, 20 tisuća japanskih jena i 188 tisuća švicarskih franaka.Zanimljivo gotovo polovina novca na račun je uplaćena iz tvrtki čiji je vlasnik Grad Zagreb – čak 7.2 milijuna kuna. Najviše je uplatio Zagrebački Holding – 3,2 milijuna kuna, a nisu štedjele ni ostale gradske tvrtke poput ZET-a, GSKG, Plinare itd. Treba li uopće dodati da se te tvrtke dijelom financiraju i od novca poreznih obveznika.
Ako se izuzmu donacije gradskih tvrtki, na donatorski račun najviše je uplatila – Ljubljana 100 tisuća eura, St. Petersburg 50 tisuća eura, Hercegovačka-neretvanska županija 50 tisuća eura, Podgorica 10 tisuća eura, Kotor 5 tisuća eura, Rijeka i Primorsko-goranska županija ukupno 150 tisuća kuna, a Vukovar je dao 200 tisuća kuna.
R.P
Foto: SlavenStrgar / pixabay.com / Zagreb – ilustracija
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
