Ekonomija
Hrvatska vlada predstavila plan za uvođenje eura
Vlada Republike Hrvatske je na stranici e-savjetovanje objavila sve detalje koji se vežu za prelazak s kune na euro.
Kao što je već od prije poznato Republika Hrvatska 1. siječnja 2023. mijenja kune u eure. Tako da će od toga datuma platežno sredstvo u Republici Hrvatskoj biti euro. Vlada je danas objavila i da će se prva dva tjedna moći plaćati i u eurima i u kunama. Još ranije je objavljeno da će se euro mijenjati po tečaju od 7,5345 kuna.
U nastavku teksta prenosimo ključne dokumente koje je objavila Vlada, a cijeli dokument možete pogledati na e-savjetovanja.hr.
Na dan svoga uvođenja euro će postati zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Zamjena hrvatske kune eurom iznimno je složen proces u koji će biti uključen velik broj dionika, a zasnivat će se na načelima učinkovitosti i informiranosti svih sudionika procesa, a posebice građana.
Glavnina zamjene novčanica i kovanica kune u eure provest će se 2 tjedna od uvođenja, a HNB će novčanice mijenjati bez vremenskog ograničenja. Banke će pružati uslugu zamjene novčanica i kovanog novca kuna u eure godinu dana od dana uvođenja eura.
HNB će bez vremenskog ograničenja mijenjati novčanice kuna u eure, a kovani novac do isteka tri godine od dana uvođenja eura. Nakon što istekne rok u kojemu zamjenu gotovog novca obavljaju banke, Fina i Hrvatska pošta d.d., građani će gotov novac moći mijenjati isključivo kod HNB-a.
Konverzija u euro kunskih sredstava na računima u bankama provest će se trenutačno na dan uvođenja eura. Sva kunska sredstva na tekućim, žiroračunima i štednim računima kod domaćih banaka bit će pretvorena u eure bez naknade na sam dan uvođenja eura. Upravo zato, u mjesecima uoči uvođenja eura građane će se pozivati da što više novčanica i kovanog novca kuna pohrane na račune kod banaka.
Prva dva tjedna od uvođenja eura će u optjecaju biti i kune i euri, a nakon dva tjedna će se plaćati samo eurima
Tijekom prva dva tjedna od dana uvođenja eura u optjecaju će se istodobno nalaziti kune i euri, a nakon isteka tog razdoblja euro će biti jedino zakonsko sredstvo plaćanja.
U svrhu osiguranja nesmetanog prelaska na novu valutu, u kratkom prijelaznom razdoblju kuna i euro istodobno će imati status zakonskog sredstva plaćanja. Po isteku dva tjedna od dana uvođenja eura euro će biti jedino zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj.
Obveza isticanja cijena i u kunama i u eurima
Obveza dvojnog iskazivanja cijena ključna je mjera za sprječavanje neopravdanog povećanja i neispravnog preračunavanja cijena. Uvođenje nove valute može privremeno otežati usporedbu cijena, što bi neki trgovci mogli pokušati iskoristiti da povećaju svoju dobit na teret potrošača. S ciljem sprječavanja takve prakse, Vlada Republike Hrvatske donošenjem zakona o euru i izmjenama relevantnih propisa uvest će obvezu dvojnog iskazivanja cijena koja će biti na snazi u razdoblju od 30 dana od odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura u Hrvatskoj do 12 mjeseci nakon dana uvođenja eura.
Obveza dvojnog iskazivanja cijena omogućit će lakše identificiranje trgovaca i pružatelja usluga koji su neopravdano povećali ili neispravno preračunali cijene u euro. Prijave s osnove neopravdanog povećanja ili neispravnog preračunavanja cijena bit će omogućene putem službene internetske stranice uvođenja eura (www.euro.hr) i putem drugih kanala, o čemu će opća javnost biti na vrijeme obaviještena, navodi se u dokumentu vlade i Hrvatske narodne banke.
Pero Bačić / e-savjetovanja.hr
Foto: Vlada RH
Ekonomija
Svaki četvrti radnik ima problem neisplaćenih prekovremenih sati u Austriji
Prema podacima iz 2024. godine, 42,3 milijuna prekovremenih i dodatnih radnih sati u Austriji nije bilo plaćeno niti kompenzirano na neki drugi način, što čini oko četvrtine svih odrađenih prekovremenih sati. Predsjednica Austrijske radničke komore (AK) Renate Anderl istaknula je ovu zabrinjavajuću pojavu na konferenciji za novinare, pozivajući na strože sankcije za poslodavce koji ne ispunjavaju svoje obveze prema radnicima.
Anderl je naglasila da neplaćeni prekovremeni rad ne šteti samo radnicima, već također negativno utječe na privatnu potrošnju, što dodatno pogoršava trenutnu ekonomsku situaciju. Zbog “krađe plaća” država gubi dodatne prihode, što je osobito važno u kontekstu trenutnog proračunskog deficita. Prema njezinim procjenama, gubitak poreza na dohodak zbog neplaćenih prekovremenih sati iznosi oko 960 milijuna eura, dok gubitak za socijalno osiguranje iznosi približno 330 milijuna eura.
Također, primijećeno je opadanje moralnih standarda među poslodavcima, dok je spremnost radnika za rad na vrlo visokom nivou. Iako je broj odrađenih prekovremenih sati u 2024. godini smanjen za 7 posto u odnosu na prethodnu godinu, udio neplaćenih prekovremenih sati se povećao. Dok je 2020. godine oko 14 posto odrađenih prekovremenih sati bilo neplaćeno, danas taj postotak iznosi oko 25 posto. Žene su, kako se navodi, češće pogođene neplaćenim prekovremenim radom – gotovo svaka treća prekovremena satnica koju odrade žene nije plaćena, dok je među muškarcima taj postotak 23 posto.
Anderl poziva na hitne mjere, uključujući uvođenje “kaznenih naknada od 100 posto” za poslodavce koji ne kompenziraju zaslužene prekovremene sate te potrebu za povećanjem broja inspektora rada i zakonskom zabranom isteka roka za isplatu naknada za prekovremeni rad. Sindikalna organizacija (ÖGB) također podržava zahtjev za strože sankcije prema poslodavcima koji ne poštuju prava radnika.
Ekonomija
Novi problemi u građevini: Još jedna firma pred stečajem, u opasnosti više radnih mjesta
Tvrtka RMB-Bau GmbH iz Tullna podnijela je zahtjev za pokretanje postupka sanacije na Okružnom sudu u St. Pöltenu. Tvrtka, osnovana 2017. godine, suočava se s milijunskim dugovanjima, a 35 zaposlenika sada strahuje za svoja radna mjesta.
U sklopu sanacije bez vlastite uprave, planira se ukidanje dijela poslovanja i smanjenje broja zaposlenih. Iako tvrtka ima imovinu u vrijednosti od 860.000 eura, njezini dugovi iznose oko 5,24 milijuna eura.
Problemi su nastali zbog nepravovremenog reagiranja na ekonomske poteškoće, povećanih troškova materijala i plaća, te kupovine skupih mašina koje nisu mogle biti korištene jer su se otkazali prethodno dogovoreni poslovi. Također, neke dovršene usluge nisu bile na vrijeme preuzete od klijenata, što je dovelo do neplaćenih iznosa za izvršene radove.
Ekonomija
KTM: Indijski suvlasnik Bajaj osigurava 100 milijuna eura za nastavak poslovanja
Austrijski proizvođač motocikala KTM, koji se nalazi u stečajnom postupku, do kraja ožujka mora osigurati dodatna financijska sredstva kako bi mogao nastaviti s poslovanjem u travnju i svibnju. Ukupno je potrebno 100 milijuna eura, a očekuje se da će ih osigurati indijski suvlasnik Bajaj.
Financijska injekcija u dvije rate
Iako novac još nije stigao, optimizam među upravom KTM-a je prisutan. Prema izvješću austrijskog lista Oberösterreichische Nachrichten (OÖN), isplata bi mogla biti realizirana u dvije rate.
Bajaj je već početkom godine osigurao 50 milijuna eura kako bi omogućio ponovno pokretanje proizvodnje u Mattighofenu (okrug Braunau). Proizvodnja je nastavljena 17. ožujka, no sada je potrebno dodatnih 100 milijuna eura za daljnje poslovanje. Prema informacijama OÖN-a, formalna pisana potvrda još ne postoji, ali postoji usmeno obećanje.
Još u veljači, Bajaj je upravnom odlukom odobrio ukupno 150 milijuna eura – prvih 50 milijuna za pokretanje proizvodnje te dodatnih 100 milijuna za rad u sljedećim mjesecima.
Sanacijski upravitelj vjeruje u uplatu
Sanacijski upravitelj Peter Vogl izjavio je kako očekuje uplatu te naglasio da su se indijski partneri do sada pridržavali svojih obveza. Nije neuobičajeno da novac bude prebačen posljednjeg dana roka, a postoji mogućnost da će se isplata izvršiti u dvije etape – 50 milijuna eura u ponedjeljak, a ostatak nekoliko dana kasnije, zbog završetka fiskalne godine Bajaj grupe (31. ožujka).
KTM traži investitore za dugoročni opstanak
KTM se planira ponovno oglasiti 23. svibnja, kada će biti poznati daljnji koraci. Do tada, tvrtka mora isplatiti 30 posto svojih dugova vjerovnicima, što ukupno iznosi 600 milijuna eura. Za prikupljanje tih sredstava aktivno se traže investitori.
Prema informacijama OÖN-a, među potencijalnim ulagačima spominju se kanadski koncern BRP te austrijski poduzetnik Siegfried Wolf, no službene potvrde još nema, a detalji su povjerljivi. Uz to, moguće su regulatorne prepreke u vezi s preuzimanjem.
Ponovno pokretanje proizvodnje nakon stečaja
KTM AG i njegove podružnice KTM Components GmbH i KTM Forschungs- und Entwicklungs GmbH proglasile su insolventnost 29. studenoga prošle godine, nakon čega je proizvodnja zaustavljena 13. prosinca.
Uslijedila je pauza od gotovo tri mjeseca, uz smanjenje plaća zaposlenicima, kako bi se smanjile zalihe motocikala na skladištu. Nakon što je krajem veljače odobren sanacijski plan s 30-postotnom isplatom vjerovnicima i prvom financijskom pomoći Bajaja od 50 milijuna eura, proizvodnja je ponovno pokrenuta u jednoj smjeni.
Plan KTM-a je dostići puni kapacitet proizvodnje u roku od tri mjeseca.
