Hrvatska
Hrvatska planira uvođenje vojnog roka od 1. siječnja
Od 1. siječnja sljedeće godine Hrvatska će ponovo uvesti služenje vojnog roka. Za to postoji politička odluka, a Ministarstvo obrane (MORH) radi na izmjenama Zakona o obrani i zakona o službi u Oružanim snagama te pratećim pravilnicima koji će biti temelj za to da već od početka sljedeće godine prvi ročnici koji će morati obvezno služiti vojni rok krenu na obuku, piše Novi list.
Hrvatska vojni rok nije ukinula već ga je 2008. godine samo zamrznula tako da se cijela stvar neće pokrenuti iz nule jer već postoji i zakonodavstvo, ali i praksa po kojoj se obuka odvijala do prije 16 godina. To će se trebati prilagoditi novim zahtjevima i okolnostima.
Dvije varijante
Još uvijek nije odlučeno hoće li vojni rok trajati dva ili tri mjeseca. Ako bi se išlo na prvu varijantu onda bi ročnici dobili samo temeljnu pješadijsku obuku, a ako bi vojni rok trajao tri mjeseca onda bi se tijekom trećeg mjeseca ročnici slali na neki oblik specijalističke obuke u kopnenoj vojsci, zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani ili mornarici.
Nakon što bi odslužili vojni rok, ročnici koji su prošli obuku mogli bi birati hoće li se nakon toga vratiti u civilstvo, nastaviti se baviti svojim uobičajenim poslovima i biti dio vojne pričuve ili će ostati u Oružanim snagama i u njima tražiti svoju profesionalnu karijeru.
Prema dosadašnjim saznanjima, obuka ročnika odvijat će se u vojarnama u Požegi, Sinju i Kninu.
Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale MORH-a, rekao je prošlog tjedna za HRT da vojni rok neće biti kraći od dva mjeseca ni dulji od tri. “Dva mjeseca je trenutno dragovoljno vojno osposobljavanje i to je gotov model koji možemo samo preslikati na neku novu situaciju, a jedan od prijedloga je i da to bude do tri mjeseca”, kazao je.
Prve godine između 4000 i 4500 ročnika
Svake godine između 17.000 i 18.000 muškaraca postaju punoljetni. I oni će biti obveznici služenja vojnog roka. Naravno, neće svi oni ići na obuku. Jedan manji dio njih neće proći liječnički pregled. Drugi dio, očekuje se puno veći, pozvat će se na priziv savjesti i neće služiti vojni rok, odnosno neće imati vojnu obuku. U Ministarstvu obrane procjenjuju da će u prvoj godini, odnosno u 2025., kroz obveznu obuku proći između 4000 i 4500 ročnika i to u četiri ili pet poziva, svakih nekoliko mjeseci.
U ovom trenutku u Hrvatskoj postoji dragovoljno služenje vojnog roka. Oni koji se na njega jave imaju pravo na naknadu od 900 eura mjesečno. Ministarstvo predviđa da će i oni koji će obvezno služiti vojni rok dobivati naknadu, ali ona će najvjerojatnije ipak biti nešto manja.
Civilno služenje
Što se tiče vojnih obveznika koji će se pozvati na priziv savjesti, morat će služiti civilni vojni rok. On će biti duži od vojnog, moguće i dvostruko. Njihove dužnosti i obveze Ministarstvo će koordinirati s Civilnom zaštitom, jedinicama lokalne samouprave i sustavom socijalne zaštite. Kroz sustav Civilne zaštite oni će dobiti obuku kako postupati u slučaju prirodnih katastrofa kao što su požari ili poplave, ili naučiti osnove pružanja prve pomoći.
U općinama i gradovima mogli bi pomagati u nekim važnim infrastrukturnim projektima, a u sustavu socijalne zaštite sudjelovali bi u pomoći potrebitima. Još uvijek nije poznato koliku će naknadu dobivati za ovu svoju aktivnost.
Pravo na odgodu služenja
Iz Ministarstva poručuju da će svakako pokušati kroz razne promidžbene akcije postići da se što veći broj obveznika ipak odluči za klasičnu vojnu obuku. Bit će moguće i odgoditi služenje vojnog roka. Na primjer, oni koji nakon srednje škole upišu fakultet imat će pravo zatražiti odgađanje služenja vojnog roka dok ne završe visoko obrazovanje.
Još uvijek se rade projekcije koliko će se iz proračuna morati izdvojiti za uvođenje obveznog vojnog roka. To ponajprije ovisi o modelu koji će biti izabran, odnosno o trajanju, hoće li obuka trajati dva ili tri mjeseca. Prije nekoliko godina u optjecaju je bila svota od 67 milijuna eura godišnje, ali tek treba vidjeti koliko bi to sve moglo koštati. Od 2008. kada je zamrznuto služenje obveznog vojnog roka, pa do kraja 2022., dragovoljno ga je služilo ukupno 10.327 ročnika.
Hrvatska
Hrvatska danas bira novog predsjednika, Milanović ili Primorac
U Hrvatskoj se u 7 ujutro otvorilo više od 6500 biračkih mjesta na kojima u drugom krugu birači odlučuju hoće li novi mandat dati aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću, kandidatu SDP-a i partnera, ili Draganu Primorcu, kandidatu HDZ-a i partnera.
Birališta su otvorena do 19 sati, do kada je na snazi i dvodnevna izborna šutnja za koje je zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora.
Pola sata nakon zatvaranja birališta Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će prve izborne rezultate, a već oko 21 sat moglo bi se znati kome su birači poklonili svoje povjerenje.
Osim u Hrvatskoj, predsjednik Republike bira se i u inozemstvu, u 38 država, devet manje nego prije pet godina, a pravo birati ga ima ukupno 3.769.598 birača.
Hrvatska
Gužve na granicama, kolona prema Srbiji duga 18 kilometara
Hak je jutros objavio da je kolona na Bajakovu prema Srbiji duga 18 kilometara.
“Kolona osobnih i teretnih vozila kod GP Bajakovo u smjeru Republike Srbije duga je oko 18 km”, objavio je HAK.
Inače, za razliku od prethodna dva dana, jutros nema većih poteškoća u prometu.
Za sve skupine vozila otvoreni su:
- autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići;
- autocesta A6 Rijeka-Zagreb;
- Stara cesta kroz Gorski kotar (DC3);
- državna cesta DC1 Karlovac-Gračac-Knin-Split (uz obilazak zone radova kod Knina);
- Krčki most;
- Paški most;
- Most dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku.
“Zbog promjenjivih meteoroloških uvjeta prije polaska na put informirajte se o stanju u prometu na internetskim stranicama ili aplikaciji Hrvatskog autokluba (informacije se mijenjaju u realnom vremenu kada nastupe promjene u smislu zatvaranja ili otvaranja pojedinih cesta/objekata za pojedine skupine vozila o kojima odlučuju nadležne cestarske službe u RH) i provjerite meteorološke uvjete na internetskim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda”, objavili su iz HAK-a.
Hrvatska
Konbarice u kafiću u Šibeniku našle novčanik s 400 tisuća eura pa ga vratile vlasniku
Konobarice iz caffe bara F klub na autobusnom kolodvoru u Šibeniku nedavno su oduševile mnoge svojom gestom. Pronašle su novčanik s gotovo 400.000 eura i vratile ga njegovom vlasniku, koji im je zahvalio preko Radio Šibenika.
Njihova imena su Biljana Perkanovska i Mara Alić. Novčanik su pronašle na podu dok su pospremale stolove u kafiću. Bez imalo oklijevanja, kažu, spremile su ga sa strane, očekujući da bi se mogao vratiti vlasnik. “Došao je momak s parkinga i pitao jesmo li našle novčanik koji je izgubio. Zahvalio nam je i to je to”, ispričale su djevojke.
“Iskušenje je bilo veliko, ali novac je prije svega tuđi. Nismo gledale u novčanik, nismo znale koliko je novca unutra, bile smo samo sretne što nam je čovjek zahvalio. To nam je bila najveća nagrada”, složile su se Biljana i Mara. Obje su istaknule da smatraju da bi svaka normalna osoba vratila novčanik. “Ne znam sa sigurnošću reći što bi drugi napravili, ali mi bismo isto ponovile”, zaključile su.
Podsjećamo, vlasnik novčanika se ranije javio na Radio Šibenik i zahvalio konobaricama.
“Htio bih zahvaliti curama iz caffe bara F klub na autobusnom kolodvoru koje su mi vratile novčanik koji sam jutros zaboravio. Unutra je bilo dosta novaca, što s računa firme, što privatno, skoro 400.000 eura na računu! Cure su mi vratile novčanik, SVAKA VAM ČAST!” poručio je preko radija.
“Šefe, ako slušaš ovo, diži im plaću! Ja mislim da poštenije i bolje radnice nećeš nikada naći. Cure, sretan Božić i Novu godinu vam želim i vašim obiteljima te cijelom Šibeniku i dečkima iz Stila te dečku koji vozi auto Gradskog parkinga. HVALA vam svima, spasili ste me!” objavili su s radija.
