Hrvatska
Hrvatska planira uvođenje vojnog roka od 1. siječnja
Od 1. siječnja sljedeće godine Hrvatska će ponovo uvesti služenje vojnog roka. Za to postoji politička odluka, a Ministarstvo obrane (MORH) radi na izmjenama Zakona o obrani i zakona o službi u Oružanim snagama te pratećim pravilnicima koji će biti temelj za to da već od početka sljedeće godine prvi ročnici koji će morati obvezno služiti vojni rok krenu na obuku, piše Novi list.
Hrvatska vojni rok nije ukinula već ga je 2008. godine samo zamrznula tako da se cijela stvar neće pokrenuti iz nule jer već postoji i zakonodavstvo, ali i praksa po kojoj se obuka odvijala do prije 16 godina. To će se trebati prilagoditi novim zahtjevima i okolnostima.
Dvije varijante
Još uvijek nije odlučeno hoće li vojni rok trajati dva ili tri mjeseca. Ako bi se išlo na prvu varijantu onda bi ročnici dobili samo temeljnu pješadijsku obuku, a ako bi vojni rok trajao tri mjeseca onda bi se tijekom trećeg mjeseca ročnici slali na neki oblik specijalističke obuke u kopnenoj vojsci, zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani ili mornarici.
Nakon što bi odslužili vojni rok, ročnici koji su prošli obuku mogli bi birati hoće li se nakon toga vratiti u civilstvo, nastaviti se baviti svojim uobičajenim poslovima i biti dio vojne pričuve ili će ostati u Oružanim snagama i u njima tražiti svoju profesionalnu karijeru.
Prema dosadašnjim saznanjima, obuka ročnika odvijat će se u vojarnama u Požegi, Sinju i Kninu.
Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale MORH-a, rekao je prošlog tjedna za HRT da vojni rok neće biti kraći od dva mjeseca ni dulji od tri. “Dva mjeseca je trenutno dragovoljno vojno osposobljavanje i to je gotov model koji možemo samo preslikati na neku novu situaciju, a jedan od prijedloga je i da to bude do tri mjeseca”, kazao je.
Prve godine između 4000 i 4500 ročnika
Svake godine između 17.000 i 18.000 muškaraca postaju punoljetni. I oni će biti obveznici služenja vojnog roka. Naravno, neće svi oni ići na obuku. Jedan manji dio njih neće proći liječnički pregled. Drugi dio, očekuje se puno veći, pozvat će se na priziv savjesti i neće služiti vojni rok, odnosno neće imati vojnu obuku. U Ministarstvu obrane procjenjuju da će u prvoj godini, odnosno u 2025., kroz obveznu obuku proći između 4000 i 4500 ročnika i to u četiri ili pet poziva, svakih nekoliko mjeseci.
U ovom trenutku u Hrvatskoj postoji dragovoljno služenje vojnog roka. Oni koji se na njega jave imaju pravo na naknadu od 900 eura mjesečno. Ministarstvo predviđa da će i oni koji će obvezno služiti vojni rok dobivati naknadu, ali ona će najvjerojatnije ipak biti nešto manja.
Civilno služenje
Što se tiče vojnih obveznika koji će se pozvati na priziv savjesti, morat će služiti civilni vojni rok. On će biti duži od vojnog, moguće i dvostruko. Njihove dužnosti i obveze Ministarstvo će koordinirati s Civilnom zaštitom, jedinicama lokalne samouprave i sustavom socijalne zaštite. Kroz sustav Civilne zaštite oni će dobiti obuku kako postupati u slučaju prirodnih katastrofa kao što su požari ili poplave, ili naučiti osnove pružanja prve pomoći.
U općinama i gradovima mogli bi pomagati u nekim važnim infrastrukturnim projektima, a u sustavu socijalne zaštite sudjelovali bi u pomoći potrebitima. Još uvijek nije poznato koliku će naknadu dobivati za ovu svoju aktivnost.
Pravo na odgodu služenja
Iz Ministarstva poručuju da će svakako pokušati kroz razne promidžbene akcije postići da se što veći broj obveznika ipak odluči za klasičnu vojnu obuku. Bit će moguće i odgoditi služenje vojnog roka. Na primjer, oni koji nakon srednje škole upišu fakultet imat će pravo zatražiti odgađanje služenja vojnog roka dok ne završe visoko obrazovanje.
Još uvijek se rade projekcije koliko će se iz proračuna morati izdvojiti za uvođenje obveznog vojnog roka. To ponajprije ovisi o modelu koji će biti izabran, odnosno o trajanju, hoće li obuka trajati dva ili tri mjeseca. Prije nekoliko godina u optjecaju je bila svota od 67 milijuna eura godišnje, ali tek treba vidjeti koliko bi to sve moglo koštati. Od 2008. kada je zamrznuto služenje obveznog vojnog roka, pa do kraja 2022., dragovoljno ga je služilo ukupno 10.327 ročnika.
Hrvatska
U Hrvatskoj uhićen ministar Beroš
U novoj akciji PNUSKOK-a rano jutros službenici su s nalozima za premetačinu upali u kuću ministra zdravstva Vilija Beroša, doznaje se. Minstar Beroš naknadno je i uhićen.
Prema prvim informacijama, piše Jutarnji, na meti istražitelja je, uz ministra, i nekolicina visokopozicioniranih liječnika, među kojima su i ravnatelji nekih bolnica.
Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić izjavio je u emisiji Hrvatskog radija “Poligraf” kako ne zna zašto je policija upala u kuću ministra Beroša. Kaže da je informaciju o tome vidio na portalu Jutarnjeg lista neposredno prije emisije koja je počela u 8.05, piše HRT.
”Kada dođem u Ministarstvo vjerojatno ću imati neke druge informacije. Mogu reći za pacijente i građane da će sve dalje funkcionirati normalno”, kazao je Dulibić.
Prema informaciji Jutarnjeg lista riječ je o slučaju Europskog tužiteljstva koje se navodno tiče javne nabave u nekim bolnicama. Još se čeka priopćenje, kazao je urednik i voditelj emisije Mislav Togonal.
O čemu bi se eventualno moglo raditi, Dulibić je kazao da ne zna.
”Europski tužitelj nije od nas tražio, koliko ja znam, nikakve podatke”, rekao je i potvrdio da nije bilo nikakve istrage.
Zamjenik ravnatelja KBC-a Sestre milosrdnice Neven Tučkar kazao je da nema nikakva saznanja o današnjem slučaju.
Plenković razriješio Beroša
Premijer Andrej Plenković smijenio je ministra zdravstva Vilija Beroša koji je jutros uhićen.
– Premijer je razriješio Vilija Beroša s ministarske dužnosti. Odredio je dr. Irenu Hrstić kao državnu tajnicu koja upravlja Ministarstvom zdravstva do stupanja na dužnost novog ministra, priopćili su iz Vlade.
Sastanak koalicije bit će u 10 sati, a iza u 11 sati je konferencija za novinare predsjednika Vlade u Banskim dvorima.
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
