Hrvatska
Hrvati drugačije gledaju na budućnost od ostatka Europske unije
U prosjeku više od polovice ispitanika u zemljama Europske unije (52 %) kaže da pesimistično gleda na budućnost svijeta, 39% pesimistično gleda na budućnost EU-a, a 41% pesimistično gleda na budućnost svoje zemlje. Nijemci se tradicionalno više boje od drugih. To se ogleda u većini kategorija koje su bile ispitivane: uvijek je 6-7 posto Nijemaca pesimističnije od europskog prosjeka.
Drugačijeg su, pak raspoloženja ispitanici u Hrvatskoj: tu se općenito s manje zabrinutosti i više optimizma gleda na budućnost, u svim kategorijama, uključujući i budućnost Hrvatske, 67 posto anketiranih je “ukupno optimistično” kada se radi o budućnosti zemlje.
S druge strane su na europskoj razini, pomalo iznenađujuće i u proturječju s tim općim negativnim raspoloženjem, prilično pozitivni rezultati na individualnoj razini. Tako više od tri četvrtine građana i Europske unije i Njemačke (76 %) optimistično gleda na svoju vlastitu budućnost i budućnost svojih obitelji, dok je u Hrvatskoj i taj postotak viši – makar za samo jedan posto.
Čega se ljudi boje?
Strahovi koje su ispitanici izrazili su raznoliki, ali mnogi od njih imaju veze s osjećajem ugrožene sigurnosti i zaštite – i tu nema velikih razlika između europskog prosjeka i primjerice Hrvatske. Ispitanici najčešće kao izvor opasnosti navode sukobe u neposrednom okruženju EU-a (72 % EU, 71 % Hrvatska), terorizam ili kibernetičke napade iz trećih zemalja.
No, osjetna se razlika vidi kada je riječ o prirodnim katastrofama pogoršanima klimatskim promjenama. Dok to kao veliku ugrozu vidi 66% ispitanika na razini EU-a, u Hrvatskoj to kao veliku opasnost detektira čak 73% građana. U Njemačkoj, za usporedbu, toga se boji samo 55 posto ljudi.
Kada je riječ o temi koju uvelike pokušavaju iskoristiti desni populisti širom Europe – nekontroliranim migracijskim tokovima – tu se također vide razlike unutar EU-a. Dok se na razini Unije toga boji 65 posto ispitanika, u Njemačkoj je taj postotak manji (60%) – a u Hrvatskoj viši: tu 68 posto anketiranih smatra da je to razlog za zabrinutost.
Mnogi su osim toga zabrinuti zbog rizika u području komunikacija, kao što su dezinformacije, govor mržnje koji se širi online, generirani lažni sadržaji sačinjeni uz pomoć umjetne inteligencije (UI) i prijetnje slobodi izražavanja.
Veće jedinstvo
S obzirom na te opasnosti, građani EU-a žele da Unija preuzme veću odgovornost i odlučnije nastupa na svjetskoj političkoj sceni. Tako primjerice dvije trećine ispitanika želi da se EU snažnije uključi i angažira oko pitanja obrane i sigurnosti, a čak 89 % smatra da države članice trebaju nastupati složnije. Slično je i u Hrvatskoj (88%) te Njemačkoj (90%).
Zanimljiva je, međutim razlika u stavovima kada se radi o izdacima za oružje i vojsku. Na pitanje na koje bi se aspekte EU trebao usredotočiti kako bi ojačao svoj položaj u svijetu, 40 posto ispitanika na razini Unije je odgovorilo da bi to trebali biti izdaci za obranu. To je porast od 3 posto u odnosu na ranije istraživanje iz svibnja prošle godine.
U Njemačkoj je to uvjerenje još raširenije: tu 43 posto smatra da obranu treba jačati na europskoj razini. No sasvim je drugačije raspoloženje u Hrvatskoj: samo 28 posto anketiranih tu temi vidi kao prioritet.
Ekonomija kao prioritet
Kada se radi o tome koje bi teme Europski parlament trebao prioritetno rješavati, na vrhu prioriteta su ekonomske teme. To je s jedne strane pitanje inflacije, rasta cijena i općenito troškova života, sa 41 %, dok odmah iza toga slijedi zahtjev da se EP više bavi pitanjima ekonomije i otvaranja radnih mjesta.
U Hrvatskoj su te teme jasno izražene kao prioritetne. Tu se kao najvažnija zadaća EU-a vidi potreba jačanja konkurentnosti i gospodarstva te jačanje energetske neovisnosti i infrastrukture – u svim tim kategorijama ispitanici iz Hrvatske su iznad europskog prosjeka.
A značajna razlika postoji i kod još jedne teme: dok samo 17 posto Europljana vidi pitanje demografije, starenja i migracija kao prioritet, kod ispitanika u Hrvatskoj je to jedna od ključnih tema za njih čak 28 posto. U Njemačkoj to kao posebno zabrinjavajuću temu vidi samo 13 posto ispitanih.
Zanimljivo je i da samo dvadesetak posto ispitanih vidi pitanje zajedničkih europskih vrijednosti, demokracije i zaštitu ljudskih prava kao prioritetnu temu.
Članstvo u EU-u
Stav prema EU-u i njezinim institucijama ostaje pozitivan, unatoč blagim padovima u odnosu na svibanj 2025. Relativna većina ima pozitivnu sliku o EU-u i smatra da je članstvo njihove zemlje u EU-u korisno (62 %), što je porast za dva boda u odnosu na veljaču/ožujak 2024.
Izvjesne razlike se međutim vide kada se usporede pojedine zemlje. Dok tako, primjerice, 72 posto građana Njemačke – zemlje, dakle, koja je jedna od osnivačica – na članstvo u EU gleda pozitivno, u Hrvatskoj je to manje od europskog prosjeka: 57 posto.
Za Eurobarometar je istraživačka agencija Verian intervjuirala građane od 15 godina starosti u svih 27 država članica EU-a od 6. do 30. studenoga 2025. Anketa je provedena u obliku osobnih intervjua, a ukupno je intervjuirano 26.453 građana.
Hrvatska
Organizira se doček, pjevat će Thompson
Vlada će u suorganizaciji s Hrvatskim rukometnim savezom na Trgu bana Jelačića u 18 sati organizirati doček brončanih rukometaša te su pozvali sve građane da se pridruže, potvrdio je ministar Tonči Glavina. “Grad Zagreb je rekao ne dočeku, ne rukometašima, ne sportu, vlada kaže da”, rekao je Glavina.
Na pitanje hoće li nastupiti Thompson, rekao je da će se ispuniti sve želje rukometaša. Thompsonov menadžer je potvrdio da će nastupiti.
Hrvatska
Nema dočeka za Hrvatsku u Zagrebu: Vlast ne želi Thompsona
Organiziranog dočeka hrvatske rukometne reprezentacije u Zagrebu ipak neće biti, potvrdio je Hrvatski rukometni savez nakon neuspjelih dogovora s Gradom Zagrebom oko programa dočeka.
Kako je priopćeno, želja igrača, stručnog stožera i Saveza bila je da na dočeku nastupi Marko Perković Thompson, no budući da takav prijedlog nije prihvaćen, donesena je odluka kako se svečani doček na Trgu bana Josipa Jelačića neće održati.
“Želja svih igrača hrvatske rukometne reprezentacije, stručnog stožera i Hrvatskog rukometnog saveza bila je da na dočeku pjeva Marko Perković Thompson. Budući da nije postignut dogovor s Gradom Zagrebom i nije prihvaćena želja igrača, stožera i HRS-a, obavještavamo hrvatsku javnost da svečanog dočeka neće biti”, navodi se u priopćenju Saveza.
Iz HRS-a su zahvalili svim gradovima koji su ponudili organizaciju dočeka, ali istaknuli kako smatraju da bi doček hrvatske reprezentacije trebao biti organiziran u glavnom gradu i na središnjem gradskom trgu, kao što je to bio slučaj i ranije.
Hrvatska
Hrvatska u polufinalu, slavlje u svlačionici otvorilo pitanje dočeka u Zagrebu
Hrvatska rukometna reprezentacija izborila je plasman u polufinale Europskog prvenstva nakon dramatične pobjede protiv Mađarske. Dok je slavlje najprije zahvatilo tribine, ubrzo su se na društvenim mrežama pojavile i snimke iz svlačionice uz pjesmu Bijeli golubovi Marka Perkovića Thompsona, što je ponovno otvorilo pitanje mogućeg dočeka reprezentacije u Zagrebu.
Ako rukometaši i ove godine budu željeli Thompsonov nastup na dočeku, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević mogao bi se naći pred istim izazovom kao i ranije, s obzirom na gradsku odluku kojom su Thompsonovi koncerti na javnim površinama zabranjeni.
Predsjednik Gradske skupštine Matej Mišić poručio je kako fokus treba ostati na sportskom uspjehu. Istaknuo je da Zagreb tradicionalno organizira dočeke za rukometaše te da će se Grad, u suradnji s Hrvatskim rukometnim savezom, pobrinuti za organizaciju ako reprezentacija osvoji medalju.
S druge strane, HDZ-ov Mario Župan nada se da će gradonačelnik dočekati rukometaše bez obzira na okolnosti te poručio kako sportaši trebaju imati pravo na glazbu koju žele.
Tomašević zasad ne iznosi jasan stav. Na konferenciji za medije naglasio je da su u komunikaciji sa Savezom te da će se više znati kada budu poznati detalji.
Podsjetimo, Europska rukometna federacija nedavno je zabranila izvođenje Thompsonove pjesme Ako ne znaš šta je bilo na utakmicama Eura, navodeći da ne predstavlja vrijednosti natjecanja. Unatoč tome, Thompson je prošle godine nastupio na svečanom dočeku rukometaša u Zagrebu.
Za sada je, poručuju iz Grada i Saveza, u prvom planu polufinale – a pitanja oko dočeka ostaju otvorena.
