Austrija
Hoće li se u Austriji raditi do 67, oglasili se iz WIFO-a
WIFO predlaže podizanje dobi za odlazak u mirovinu u Austriji na 67 godina kako bi se nosilo s rastućim troškovima mirovina.
Hoćemo li uskoro svi morati duže raditi? Institut za ekonomska istraživanja sada izaziva pomutnju eksplozivnom studijom. Analiziralo se kako bi se mirovine mogle učiniti održivijima. Šef Wifo-a Gabriel Felbermayr založio se za podizanje početne dobi na 67 godina.
Kako bi se restrukturirao proračun, stručnjaci razmišljaju i o rezanju rastućih mirovinskih troškova. No, to nije tema između ÖVP-a, SPÖ-a i NEOS-a u pregovorima o Austro semaforu.
Već četvrti najveći izdatak za mirovine u Europi
Budući da ljudi stare i stoga provode više vremena u mirovini, troškovi vrtoglavo rastu. Potrošnja za mirovine već je četvrta najveća u cijeloj Europi u odnosu na austrijsku gospodarsku proizvodnju. Šef Wifo-a Felbermayr stoga vidi potrebu za akcijom: “Samo od 2024. do 2025. bit će potrebno 2,5 milijardi eura kao dodatna plaćanja, polovica onoga što hitno moramo uštedjeti”, naglasio je ekonomski stručnjak. “Ovo doseže granice proračuna.”
Analiza je objavljena u ime inicijative “Akcija generacijske pravde”. Godine 1980. na svakog umirovljenika dolazilo je 4,5 radnika, prošle godine tri, a 2050. bit će samo 1,7, računa predstavnik inicijative Georg Feith.
Zemlje EU povećavaju dob za odlazak u mirovinu na 70 i 72,5 godine
Osim povećanja početne dobi, WU profesor Felberbayr također zagovara povezivanje dobi za umirovljenje s očekivanim životnim vijekom. Za kratkoročno olakšanje Felbermayr predlaže i usklađivanje mirovina ispod inflacije.
U cijeloj EU mnoge zemlje trenutačno usklađuju dob za odlazak u mirovinu za mirovine. Očekuje se da će početna dob u Danskoj porasti na impresivne 74 godine do 2070. godine. U Grčkoj se još uvijek kaže da je 72,5 godina. Felbermayr ovdje upozorava. U Grčkoj je bio potreban državni bankrot da bi se reformirao mirovinski sustav, ali su tada morali biti poduzeti “vrlo dramatični koraci”. S druge strane, Švedska je također povezala visinu usklađivanja mirovina s demografskim kretanjima.
Austrija
Austrija prva zemlja u EU koja suspendira pravo na okupljanje obitelji migranata
Austrija je prva zemlja u Europskoj uniji koja je odlučila suspendirati pravo na okupljanje obitelji migranata, kako bi se “zaštitila” od velikog priljeva migranata posljednjih godina. Ova mjera bit će uvedena do svibnja 2025., a trajat će šest mjeseci, s mogućnošću produljenja do svibnja 2027. godine.
Ministrica za integraciju, Claudia Plakolm, objasnila je da su kapaciteti zemlje za prihvat migranata dosegnuli svoje granice te da vlada želi zaštititi austrijski zdravstveni i obrazovni sustav, kao i tržište rada, donosi Index.hr.
Također, konzervativna zastupnica naglašava da vjerojatnost uspješne integracije migranata opada s povećanjem broja dolazaka, jer mnogi migranti imaju poteškoća s učenjem njemačkog jezika, pronalaženjem posla i uklapanjem u obrazovni sustav.
Odluka dolazi u kontekstu strožih migracijskih politika u nekoliko država članica EU-a, a reakcije na ovu odluku su podijeljene. Organizacije za ljudska prava kritizirale su mjeru, tvrdeći da nije dokazano da postoji izvanredna situacija koja bi opravdala obustavu okupljanja obitelji migranata.
Austrija
Nakon intervencije AK, firma bivšem zaposleniku morala isplatiti 4.300 eura
Mladi 24-godišnjak radio je godinu i pol dana na recepciji fitness centra u okrugu Gänserndorf, a kada je odlučio napustiti posao, ostao je čekajući isplatu neisplaćenih dugova. Više od mjesec dana nakon što je prestao raditi, posljednja plaća, proporcionalni godišnji odmor i naknada za neiskorišteni odmor još uvijek nisu bili isplaćeni, iako je obračun već bio napravljen.
Radnik se obratio radničkoj komori (AK) u Donjoj Austriji koja je intervenirala kod poslodavca kako bi se iznos konačno isplatio. Iako su prvi iznos i proporcionalni godišnji odmor isplaćeni, na obračunu je nedostajao iznos za božićnicu, zbog čega je bilo potrebno ponovno intervenirati. Na kraju je mladi radnik uspio dobiti svih svojih 4.300 eura.
Predsjednik radničke komore Donje Austrije, Markus Wieser, naglasio je kako je ovaj slučaj ukazao na važnost pomoći koju radnička komora pruža radnicima u ostvarivanju njihovih prava.
Austrija
Povećanje cijena od 1. travnja: Što će sve poskupjeti u Austriji?
Od 1. travnja na snagu stupa prvi dio paketa mjera nove vlade za sanaciju državnog proračuna. Cilj je uštedjeti ili povećati prihode za 6,4 milijarde eura. Prve mjere u vrijednosti od 1,1 milijarde eura koje je parlament već usvojio počinju se primjenjivati.
Veći troškovi za električna vozila
Do sada su vozila s nultim emisijama CO2 bila izuzeta od poreza na motorna vozila. Taj izuzetak prestaje 1. travnja, što se odnosi na električna vozila, e-motocikle i e-karavane. Godišnji troškovi za vlasnike električnih automobila povećat će se od 70 do 2.000 eura, ovisno o modelu. Očekuje se da će ovaj porez donijeti 65 milijuna eura prihoda.
Veći trošak za solarnu energiju
Uvođenjem poreza na solarnu energiju za manje fotonaponske sustave, cijene panela rastu za 20%. Ova mjera treba donijeti 175 milijuna eura u državnu blagajnu.
Cijene cigareta rastu
Od 1. travnja cigarete će poskupjeti za 20 do 50 centi po pakiranju, uključujući i alternativne proizvode poput “Heetsa” tvrtke Philip Morris. Ova povećanja proizlaze iz redovitog povećanja poreza na duhan, a država očekuje dodatnih 50 milijuna eura prihoda.
Povećanje naknade za klađenje
Naknada za klađenje raste s 2% na 5% iznosa uloga, što se posebno odnosi na sportske oklade. Očekuje se da će ova mjera donijeti 50 milijuna eura dodatnih prihoda.
Povećanje cijena mobilnih usluga i interneta
Mobilni i internet tarifni paketi u mnogim slučajevima rastu prema stopi inflacije, koja za 2025. iznosi 2,9%.
Stanarine ostaju iste za starije zgrade
Iako većina cijena raste, došlo je do iznimke: stanarine za starije i stambene zgrade neće rasti ove godine, zahvaljujući zakonodavnoj mjeri koja zamrzava cijene za 2025. godinu.
