Panorama
Hercegovina: Katastrofalna turistička sezona
Ovosezonska bilanca turizma u Hercegovini je zbog pandemije doživjela ogromne gubitke koje je gotovo nemoguće zbrojiti, jer je promet pao za 70 posto. Jedini bh. grad na moru Neum, koji živi od ljetnog turizma, uspio je ‘spasiti’ turizam u Hercegovini. Iz Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije su potvrdili kako su Mostar i Međugorje pretrpjeli katastrofalne gubitke. […]
Ovosezonska bilanca turizma u Hercegovini je zbog pandemije doživjela ogromne gubitke koje je gotovo nemoguće zbrojiti, jer je promet pao za 70 posto.
Jedini bh. grad na moru Neum, koji živi od ljetnog turizma, uspio je ‘spasiti’ turizam u Hercegovini. Iz Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije su potvrdili kako su Mostar i Međugorje pretrpjeli katastrofalne gubitke.
TZ HNK nema jasne pokazatelje stanja i adekvatne sustave evidencije, no ipak procjenjuju kako je ostvareno tek 30 posto posjeta od onih koje su planirane. Nakon restriktivnih mjera i zatvaranja granica, u Hercegovinu su uglavnom dolazili domaći turisti, a brojni građani BiH, Srbije i Crne Gore su zbog komplikacija s prelaskom granica posjetili ovaj dio BiH tijekom srpnja i kolovoza.
Ured Turističke zajednice Međugorje je izjavio kako od postojanja svetišta nikada nije bilo manje turista, odnosno da je promet gostiju pao za 90 posto. Mostar je ove godine očekivao milijun i pol turista, ali 70 posto njih nije moglo doći. Privatnici i privrednici su na rubu propasti zbog prošlogodišnjih priprema za ovogodišnju sezonu. Voditelj Turističkog ureda u Mostaru Mensud Duraković naglasio je:
„Očekivanja su definitivno bila velika kao i ulaganja u sezonu koja je trebala biti najbolja prema svim parametrima. Najviše su pogođeni ljudi koji su u staroj gradskoj jezgri uložili ogromna sredstva u infrastrukturu koja je zaista rađena iznad prosjeka u Europi. Na kraju zbog cijele situacije nisu mogli vratiti ni uloženo.“
Nove posjete turista, uglavnom domaćih, dogodile su se u srpnju i kolovozu na području Blagaja, Bune i Kosora, gdje su smještajni kapaciteti kuća s bazenima bili popunjeni.
Antonio Šećerović
Foto: Mostar – neshom | Pixabay
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
