Ekonomija
Građani Austrije više nisu među najbogatijim u EU
Prosječni Amerikanac ima financijsku imovinu od nešto manje od 260.000 eura nakon odbitka dugova. To odgovara više od tri puta većoj financijskoj imovini prosječnog Austrijanca (70.410 eura).
To pokazuje aktualna financijska studija Allianza; podaci dolaze iz Eurostata i drugih reprezentativnih izvora. Naravno, gledajući SAD kao primjer, treba imati na umu da one nemaju dobro razvijen državni mirovinski sustav kao Austrija. Zato Amerikanci više ulažu u dionice. Austrijanci su također niže rangirani na ljestvici kada je riječ o financijskoj imovini.
Najbogatiji građani EU su Danci. Slijede Nizozemci i Belgijanci, svaki s više od 100.000 eura po stanovniku. Austrijanci su tek na jednom od središnjih mjesta u EU nakon Talijana, Francuza i Iraca.
Grčka je na posljednjem mjestu među ispitanim zemljama EU s financijskom imovinom po stanovniku od 21.140 eura. Međutim, iz tablice se jasno vidi da Austrijanci nisu pri vrhu ljestvice kada je riječ o financijskoj imovini po glavi stanovnika.
U Austriji, uz socijalnu državu, gdje se već poziva na rezove, velik je kapital pohranjen u nekretninama. Ovdje je došlo do velikih povećanja vrijednosti. Prema Remaxu, prosječna obiteljska kuća trenutačno stoji oko 330.000 eura.
Ekonomija
Audi navodno manipulirao dizelskim motorima – Bečanka dobila odštetu od 19.400 eura
Prije deset godina otkriven je skandal vezan uz dizelske motore, koji i dalje ima posljedice. Volkswagen je u motorima svojih dizelskih vozila instalirao ilegalni uređaj za gašenje emisije plinova – u normalnim uvjetima veliki dio sustava za čišćenje ispušnih plinova bio je isključen. Globalno je oko 11 milijuna vozila pogođeno, uključujući i Audi A4 Quattro Turbodiesel žene iz Beča, Rose K. (ime promijenjeno).
Kada je saznala za skandal, Rosa K. bila je ljutita: “Pogodio me hladan izračun ovog koncerna, koji je manipulirao dizelskim automobilima isključivo zbog profita”, izjavila je danas 66-godišnja žena.
Pomoć potrošačkog saveza za tužbu
Zbog svog Audija iz 2009. godine, Rosa K. odlučila je tužiti Volkswagen za odštetu. Put do toga nije bio jednostavan i uključivao je Njemačku. Kada joj je osiguranje za pravnu zaštitu odbilo pokriti troškove nakon promjene, Rosa K. se isprva bojala poduzeti korake na vlastiti rizik.
Međutim, putem dobre prijateljice saznala je za kolektivnu akciju potrošačkog saveza (VSV), koja je nudila financijsku pomoć u slučaju uspjeha, uz proviziju. “To me motiviralo da pokušam”, objašnjava Rosa K.
Pobjeda na sudu
U lipnju 2022. godine podnesena je tužba na Okružni sud u Braunschweigu, a u listopadu 2023. presuda je bila u njezinu korist. Međutim, Volkswagen je uložio žalbu i ponudio joj u srpnju 2024. nagodbu – vratiti auto i dobiti 2.900 eura. Rosa K. odbija ponudu: “Rekla sam si, sada ću to iskoristiti. Želim ih kazniti zbog njihove obmane.”
U konačnici, odšteta od 19.400 eura
U rujnu 2024. godine Volkswagen je povukao žalbu, a prvostupanjska presuda postala je pravomoćna. Nakon što su oduzeti troškovi za financijsku pomoć i naknada za korištenje automobila, Rosa K. je dobila ukupno 19.400 eura. “Osjećam zadovoljstvo jer su morali platiti”, izjavila je.
Da je svoj Audi prodala na tržištu rabljenih vozila, možda bi za njega dobila samo oko 10.000 eura. Sada razmišlja o kupnji električnog automobila, ali Audi ili bilo koji drugi automobil iz VW grupacije više joj nisu opcija.
Prijava za kolektivnu tužbu do travnja
Svi vozači dizelskih vozila koji su pogođeni skandalom mogu se još do travnja 2025. prijaviti za kolektivnu akciju VSV-a. Prema objašnjenju VSV-a, odštete mogu iznositi od 5 do 15 posto kupovne cijene, što može biti nekoliko tisuća eura. Nakon travnja neće biti moguće prijaviti se, osim ako osoba nije spremna snositi visoke troškove sudskih postupaka.
Također, moguće je ostvariti odštetu i za već prodana vozila, uz dokazivanje dokumentacije o prodaji i tadašnjem broju prijeđenih kilometara.
Ekonomija
Direktor IHS-a Bonin traži doprinos privatnih kućanstava za sanaciju austrijskog proračuna
Holger Bonin, direktor Instituta za ekonomska istraživanja (IHS), predložio je da se privatna kućanstva uključe u sanaciju austrijskih državnih financija. Prema njegovim riječima, ljudi sada imaju više novca, dok je ekonomska aktivnost opala. Bonin smatra da bi, uz države i općine, i kućanstva trebala doprinijeti smanjenju proračunskog deficita.
Bonin također ističe da su troškovi za javni sektor porasli, dok su i poduzeća zbog visokih plaća imala manji prostor za ulaganja.
Iako IHS predviđa umjereni rast gospodarstva od oko 1% godišnje od 2026., Bonin napominje da srednjoročne prognoze nisu povoljne i da se treba ozbiljno zabrinuti zbog budućih izazova.
U vezi s proračunskim deficitima, Bonin očekuje da bi deficiti u općinama mogli biti veći nego što se očekivalo.
On također ističe važnost provedbe održivih mjera za smanjenje deficita, uključujući ukidanje subvencija koje štete okolišu, te poziva na financijsku autonomiju u određenim područjima.
Ekonomija
Zalando uvodi novo pravilo: Blokiranje računa zbog previše povrata
Njemački internetski trgovac Zalando počeo je blokirati korisničke račune onih koji prečesto vraćaju proizvode. Nova pravila, koja su na snazi od ožujka, već su primijenjena i na austrijske korisnike, što je izazvalo nezadovoljstvo među potrošačima.
Stručnjaci ističu da je blokiranje računa, kao odluka trgovca, zakonski prihvatljivo, ali se smatra nezakonitim ako trgovci pokušavaju zaobići pravo na povrat proizvoda. Potrošači imaju pravo isprobati i pregledati proizvode prije nego što donesu konačnu odluku.
Korisnici koji su suočeni s blokiranim računima zbog čestih povrata trebaju kontaktirati Zalando i objasniti razloge za takve povrate.
