Kako bi skratili ponekad iznimno duga čekanja na operacije, sve više bečkih bolnica odbija pacijente iz susjednih saveznih pokrajina.

Vrijeme čekanja na operacije u bečkim bolnicama ponekad je vrlo dugo. Na primjer, pacijenti u Ortopedskoj bolnici u Speisingu (Hietzing) čekaju u prosjeku 152 dana na operaciju kuka i 234 dana na operaciju koljena, kako bolnica, koja pripada grupi Vinzenz, objavljuje na svojoj početnoj stranici.

Na bolničkoj listi čekanja za operaciju kuka trenutačno je 1310 pacijenata, a za operaciju koljena 2511 pacijenata. Međutim, više od 40 posto njih ne dolazi iz Beča. To je problem i u drugim velikim bečkim bolnicama. Stoga postoje gornje granice za takozvane “gost pacijente”.

No, regulacija gostujućih pacijenata kod mnogih izaziva nezadovoljstvo, ali i pritužbe bečkog branitelja pacijenata Gerharda Jelineka (68). U posljednje vrijeme bilo je pet ili šest slučajeva, objasnila je Jelinek za ORF Radio, od kojih je većina pogodila Ortopedsku bolnicu u Speisingu (OSS). Međutim, zastupnica pacijenata pretpostavlja da je slučajeva puno više.

Iako je OSS vjerska bolnica, sufinancira je Grad Beč. Stoga, kao iu općinskim klinikama, također vrijedi zahtjev za smanjenjem broja posjeta pacijenata za planirane zahvate. „Grad Beč ima zadaću i odgovornost osigurati zdravstvenu zaštitu bečkog stanovništva te stoga propisuje da se pacijenti koji nemaju glavno prebivalište u Beču, ako je moguće, trebaju liječiti u matičnoj pokrajini“, kažu u Vinzenz grupi. na ORF.

Za Jelinek je taj strogi pristup neshvatljiv. Mogući razlog dosljednog odbijanja također bi mogao biti taj što obostrano naplaćivanje vjerojatno neće funkcionirati za pacijente koji dolaze u posjetu. Za bečkog zagovornika pacijenata, nadregionalno planiranje potražnje bilo bi rješenje: “Ja bih željela da su ove tri savezne pokrajine (Beč, Donja Austrija, Gradišće) jedan planski bazen i da moraju planirati i financirati njihovu zajedničku brigu.”

Od 1. srpnja 2024. u Beču vrijede nova pravila za kratkoročni najam stanova. U prvih pola godine provedbe zakona bilo je 337 prijava. Iznajmljivane su i cijele kuće s vlastitim recepcijama.

Zbog izmjene građevinskog pravilnika koji je stupio na snagu 1. srpnja, Grad Beč zabranjuje kratkoročni najam stanova ako je razdoblje najma duže od 90 dana godišnje. Najviše vanjskih oglasa registrirano je u Leopoldstadtue, njih 44. Slijede Innere Stadt (33 reklame) i Landstraße (28 reklama). Građevinskoj policiji do kraja godine podneseno je ukupno 337 prijava.

“Ponekad nađemo cijele kuće koje se ilegalno iznajmljuju. Izvana ne biste posumnjali, ali iznutra često postoje vrlo jasni znakovi, poput privatnog dočeka. Također se ne smije zaboraviti da su neprikladni najmovi ovih razmjera često popraćeni bukom, prekomjernim otpadom i drugim problemima”, rekao je Günter Nast, voditelj odjela za kontrolu kratkoročnog najma građevinske policije.

Nakon prijava nadležni tim građevinske policije istražuje internetske platforme kao što su “Airbnb” ili “Booking.com”. Osim toga, obično se provodi osobni pregled stanova. Od pogođenih koji sumnjaju na nezakonite kratkoročne najamnine traži se da nadležnim tijelima za izgradnju podnesu prijave koje su što detaljnije moguće – na primjer s adresama, poveznicama na ponude na internetu ili opisima činjenica.

U 2024. godini graditeljima je pristiglo ukupno 709 zahtjeva za kratkoročni najam. Za najam duži od 90 dana godišnje, osim suglasnosti svih vlasnika nekretnine, potrebna je i izuzeća dozvola, za koju vrijede različiti kriteriji ovisno o lokaciji unutar ili izvan stambene zone.

“Uvijek je bilo jasno da želimo sačuvati izvornu ideju iznajmljivanja vlastita četiri zida – tijekom odsutnosti kao što je dugo putovanje. Međutim, ne smije se dogoditi da se u određenim četvrtima stanovi masovno povlače sa stambenog tržišta, kao što je to slučaj u drugim metropolama”, citirana je savjetnica za stambena pitanja Kathrin Gaál (SPÖ).

Wiener Linien pokreće novi projekt istraživanja ponašanja u javnom prijevozu. U tu svrhu bit će odabrano 40 kućansava.

Wiener Linien poziva sva kućanstva da daju šansu javnom prijevozu. Onaj tko ostavi auto parkiran tri mjeseca i umjesto njega koristi javni prijevoz, dobit će 500 eura mjesečno.

Iza toga stoji znanstveni projekt o ponašanju u kretanju, koji pomno prati Sveučilište prirodnih resursa i znanosti o životu u Beču. Odabrat će se 40 kućanstava koja će morati parkirati svoj automobil u garaži od svibnja do srpnja 2025. i dobit će budžet za mobilnost od 500 eura mjesečno za ponudu podzemne željeznice, tramvaja, autobusa ili e-skutera i dijeljenja automobila. Prijeđene rute precizno se prate putem aplikacije, a dodatne pojedinosti prikupljaju se pomoću upitnika.

„Ne vjerujemo da je posjedovanje automobila zapravo potrebno u gradu i to želimo dokazati“, objašnjava jedan od razloga za to Alexandra Reinagl, direktorica Wiener Liniena. Od 2015. godine u saveznoj prijestolnici ima više vlasnika godišnje karte nego automobila.

Preostali vozači mogu isprobati kako funkcionira njihovo putovanje na posao, tjednu kupovinu ili izlete u zemlju bez vlastitog automobila. “I možda će shvatiti da im više ne treba. I uštedjet će mnogo novca i u isto vrijeme stvoriti prostor – za drveće, za klupe, za vrtove”, kaže Silvia Nossek, gradonačelnica okruga partnerskog okruga Währing.

Preduvjet za sudjelovanje je primarno prebivalište u Beču, najmanje 21 godina te vozačka dozvola B kategorije i automobil u kućanstvu. Zaposlenici Wiener Stadtwerke isključeni su iz sudjelovanja. Prijave se primaju do 16. veljače, nakon čega će se izvršiti odabir kućanstava. Dodatne informacije dostupne su na wienerlinien.at/autowette.