Austrija
Gdje otići na skijanje u Austriji: Najbolje destinacije
Austrija je jedno od najpopularnijih odredišta za skijaše i ljubitelje zimskih sportova, zahvaljujući prekrasnim Alpama, modernoj infrastrukturi i bogatoj tradiciji zimskog turizma. Bez obzira jeste li početnik, iskusni skijaš ili jednostavno želite uživati u zimskom krajoliku, Austrija nudi brojne skijaške regije koje vrijedi posjetiti.
1. Tirol – Arlberg (St. Anton, Lech, Zürs)
Zašto odabrati Tirol?
Tirol je središte austrijskog skijanja, a regija Arlberg posebno se ističe kao jedna od najboljih skijaških destinacija u svijetu.
- St. Anton am Arlberg poznat je kao kolijevka modernog alpskog skijanja. Nudi izazovne staze, fantastične freeride mogućnosti i živahan après-ski.
- Lech i Zürs su luksuzna odredišta s ekskluzivnim hotelima, ali i savršenim uvjetima za obitelji i početnike.
Posebnost: Ski Arlberg skijaška karta pokriva cijelu regiju, što znači više od 300 km povezanih staza.
2. Salzburgerland – Zell am See/Kaprun
Zašto posjetiti ovu regiju?
- Zell am See je savršena kombinacija skijanja i prekrasnog krajolika. Skijanje na planini Schmittenhöhe nudi spektakularan pogled na jezero i dolinu.
- Kaprun je poznat po ledenjaku Kitzsteinhorn, gdje je moguće skijati tijekom cijele godine.
Posebnost: Ova regija pruža mogućnost kombinacije zimskih sportova i opuštanja u termalnim kupkama, poput Tauern Spa Kaprun.
3. Kitzbühel – Tirol
Zašto odabrati Kitzbühel?
Kitzbühel je legendarna skijaška destinacija poznata po utrci Hahnenkamm, jednoj od najizazovnijih staza u Svjetskom kupu.
- Skijaško područje nudi staze za sve razine skijaša, od početnika do profesionalaca.
- Grad Kitzbühel odiše šarmom srednjovjekovne arhitekture i luksuzom.
Posebnost: Kitzbühel ima dugu tradiciju i jedno je od najstarijih skijaških mjesta u Austriji.
4. Ischgl – Tirol
Zašto je Ischgl popularan?
Poznat kao destinacija za ljubitelje zabave i vrhunskog skijanja, Ischgl nudi:
- Više od 200 km staza povezanih sa švicarskim Samnaunom.
- Svjetski poznate koncerte na otvorenom u sklopu Top of the Mountain festivala.
Posebnost: Ischgl kombinira vrhunsko skijanje s bogatim noćnim životom.
5. Saalbach-Hinterglemm – Salzburgerland
Što nudi Saalbach?
- Saalbach-Hinterglemm je dio Skicircusa, jednog od najvećih skijaških područja u Austriji s preko 270 km staza.
- Ova regija je savršena za obitelji, ali i one koji traže izazovne staze i freeride zone.
Posebnost: Regija nudi i brojne dodatne aktivnosti poput sanjkanja, klizanja i zimskog planinarenja.
6. Schladming-Dachstein – Štajerska
Zašto posjetiti Schladming?
Ova regija dio je poznatog skijaškog saveza Ski amadé, najvećeg u Austriji, koji povezuje 760 km skijaških staza.
- Planai i Hochwurzen su najpoznatiji vrhovi za skijanje.
- Idealno je za obitelji i one koji žele uživati u autentičnom austrijskom alpskom ambijentu.
Posebnost: Schladming je domaćin mnogih međunarodnih skijaških natjecanja, uključujući utrke Svjetskog kupa.
7. Bad Gastein i Bad Hofgastein – Salzburgerland
Što ih čini posebnima?
- Ova regija kombinira skijanje s termalnim wellnessom.
- Staze su pogodne za srednje iskusne i napredne skijaše, a ledenjak Stubnerkogel pruža dodatnu avanturu.
Posebnost: Nakon dana provedenog na stazi, opustite se u termama Felsentherme ili Alpentherme Gastein.
Savjeti za organizaciju skijanja u Austriji
- Rana rezervacija: Popularne destinacije brzo se pune, posebno tijekom božićnih praznika i školskih ferija.
- Skijaške karte: Kupite ih online kako biste izbjegli gužve.
- Opremite se: Većina skijališta ima moderne centre za iznajmljivanje opreme, ali ako imate vlastitu opremu, provjerite je prije polaska.
- Putovanje: Ako dolazite automobilom, obavezno ponesite zimske gume i lance. Alternativno, austrijski vlakovi nude odlične veze do glavnih skijališta.
Zaključak
Austrija je raj za skijaše, a svaka regija nudi jedinstveno iskustvo – od adrenalina u St. Antonu do opuštanja u termama Kapruna. Bez obzira na vaše vještine i želje, austrijska skijališta pružit će vam nezaboravan zimski odmor. Pripremite opremu i uživajte u čaroliji Alpa!
Austrija
Zlato probilo granicu od 3.200 dolara
Zbog trgovinskog sukoba koji je potaknuo američki predsjednik Donald Trump, sve više ulagača traži sigurnost u zlatu kao „sigurnoj luci“.
Plemenita kovina danas je prvi put premašila psihološki važnu granicu od 3.200 dolara po unci, porasla je za 1,4 posto i dosegnula rekordnu vrijednost od 3.219,84 dolara (2.905,5 eura).
Austrija
Neos predlaže spajanje bečkih kotara kako bi se smanjili troškovi
Bečki Neos ulazi u predizbornu kampanju za gradsko vijeće s dvjema vodećim figurama – Bettinom Emmerling, koja je preuzela ulogu zamjenice gradonačelnika nakon što je Christoph Wiederkehr postao ministar obrazovanja, i Selmom Arapović, šeficom kluba vijećnika.
U intervjuu za Standard, Arapović je iznijela prijedlog koji je izazvao pažnju: broj bečkih okruga bi se mogao smanjiti. “Ne trebamo 23 okružna predstojnika s njihovim zamjenicima. To je previše”, izjavila je, aludirajući na visoke troškove administracije. Dodala je kako je to područje gdje se jasno može uštedjeti – “u politici”.
List Standard pritom je spomenuo mogućnost spajanja pojedinih okruga, na što je Arapović odgovorila afirmativno: “Da. To je sloboda koju imamo.”
Osim smanjenja broja okruga, Neos vidi dodatni prostor za štednju u ukidanju funkcija gradskih vijećnika bez resora, smanjenju stranačkog financiranja te racionalizaciji ulaganja u biciklističku infrastrukturu. Trenutni dug glavnog grada Austrije iznosi oko 15 milijardi eura, pa je, prema Neosu, vrijeme za ozbiljne mjere štednje.
Austrija
Nova pravila AMS-a: Stroža pravila za nezaposlene u Austriji
Austrijska vlada je tijekom drugog dana svoje klauzure predstavila paket mjera za tržište rada, koji donosi značajne promjene za primatelje naknade za nezaposlene. Nova pravila najavljuju ograničenja i strože uvjete za dodatne prihode te naglasak na obrazovanje.
Zabrana dodatne zarade uz naknadu za nezaposlene
Jedna od ključnih promjena odnosi se na zabranu dodatne, tzv. “gijeringfügig” (manje opterećene) zaposlenosti uz primanje naknade od AMS-a (austrijske službe za zapošljavanje). Osobe koje primaju naknadu za nezaposlene više neće smjeti dodatno zarađivati kroz takve poslove, osim u iznimnim slučajevima koji će biti posebno regulirani.
Problem motivacije za rad
Vlada smatra da trenutačni sustav ne pruža dovoljno poticaja za povratak na tržište rada. Prema riječima ministra gospodarstva Hattmannsdorfera, prosječna dnevna naknada za nezaposlene iznosi oko 41,40 eura, dok je granica za dodatne zarade u okviru manje zaposlenosti otprilike 550 eura mjesečno. U prosjeku, nezaposlena osoba mogla bi tako imati ukupno i do 1.800 eura neto, što prema mišljenju vlade smanjuje motivaciju za traženje stalnog zaposlenja.
Fokus na obrazovanje i prekvalifikaciju
Kako bi se povećala zapošljivost osoba s niskom razinom obrazovanja (čak 45 % nezaposlenih ima samo osnovnu školu), vlada planira pojačati obrazovne mjere. Poseban naglasak bit će na osposobljavanju za rad u sektoru njege i tzv. “zelenim poslovima” (Green Jobs).
Također se uvodi novi model “vremena za usavršavanje”, kao zamjena za dosadašnju obrazovnu dopust, čime će se manje kvalificiranim osobama omogućiti stjecanje novih vještina i diploma.
