Ekonomija
FMA strogo protiv olakšica stambenih kredita u Austriji
S raznih strana – od ministra financija, preko banaka do Gospodarske komore – već mjesecima stižu pozivi da treba ublažiti pravila kreditiranja nekretnina fizičkim osobama. Uprava za financijsko tržište (FMA) je strogo protiv toga i navodi nekoliko razloga. Jedan od razloga je i to da mnogi ljudi, posebno mladi ljudi, danas minimalne kamatne stope smatraju normalnim.
Standardi kreditiranja znatno su erodirali posljednjih godina, a sadašnji standardi su dugoročno “jedva opravdani”, rekao je član uprave FMA-a Helmut Ettl u ponedjeljak u klubu poslovnih novinara, dajući potpuno drugačiju sliku od zagovornika popuštanja. Moglo bi se reći i da je razotkrio mračnu stranu manje strogih pravila.
Trenutno nema “argumenata na stolu” za slabljenje standarda. Ettl je podsjetio na financijsku krizu izazvanu bankrotom Lehmana prije 15 godina. Tada su se stambeni krediti davali i ljudima koji si to zapravo nisu mogli priuštiti.
Mnogi od današnjih zajmoprimaca tada nisu bili tamo i smatrali bi fazu niskih kamatnih stopa u posljednjih deset godina normalnim razvojem događaja, ali to nije točno: ova je faza prilično izvanredna i do nje su dovele izvanredne stabilizacijske mjere Europske Središnje banke (ECB).
Do 2010. postojao je paralelni razvoj prihoda i cijena stambenih nekretnina u Austriji, objasnio je Ettl. Od tada su se cijene stambenih nekretnina više nego udvostručile, dok su prihodi porasli tek nešto više od 50 posto. Stambene nekretnine posljednjih su godina jako precijenjene. “Pokretačke snage iza ovoga bile su naravno niske kamatne stope”, rekao je odbor FMA.
Osim toga, sve niži standardi kreditiranja banaka također su značili da su kredite dobivali ljudi koji si to nisu mogli priuštiti. Stambeni krediti s promjenjivom kamatom jedinstveni su za Austriju. “Nema druge zemlje u kojoj je udio zajmova s varijabilnom kamatom tako visok.” Ponekad je udio zajmova s varijabilnom kamatom pri odobravanju novih zajmova iznosio 80 posto.
FMA je na to već tada upozorio i izračunao da bi za kredite s fiksnom kamatom kamate bile veće tek 0,3 do 0,4 posto. “Danas, naravno, imamo posla s generacijama koje nikad nisu osjetile da se kamatne stope normalno razvijaju.” To vrijedi i za inflaciju.
Povećanje ključne kamatne stope ECB-a na 4,5 posto automatski povećava troškove za zajmoprimce kredita s promjenjivom kamatom. Uz to, tu je i visoka inflacija, što sve značajno poskupljuje – uz dogovore o plaćama koji u najboljem slučaju pokrivaju povećanje.
Ettl je istaknuo i što je zapravo potpuno nelogičan razvoj događaja – naime, krediti s promjenjivom kamatnom stopom ponovno rastu otkako je ECB podigao kamate. Obično je obrnuto. Ljudi možda neće vjerovati da su kamatne stope održivo porasle, rekao je Ettl. Ili si mnogi jednostavno nisu mogli priuštiti fiksne kamate pa su se odlučili za naizgled jeftiniji zajam s promjenjivom kamatom.
U sljedećih nekoliko mjeseci nadzorno tijelo želi pobliže promotriti kreditiranje banaka i kako su banke savjetovale svoje klijente. Trenutno važeći standardi su “jedva opravdani” i još uvijek “velikodušni” u usporedbi s Europom, rekao je Ettl. “Ovo su minimalni standardi od kojih se ne smije odstupiti.”
Trenutačno je, među ostalim, predviđeno da rate kredita ne smiju prelaziti 40 posto prihoda kućanstva, a udio u kapitalu ne smije iznositi samo deset posto, odnosno 20 posto ako se uzmu u obzir dodatni troškovi kredita. Pravila kreditiranja nekretnina fizičkih osoba utvrđena Uredbom o KIM-u na snazi su nešto više od godinu dana.
Ettla ne umiruje činjenica da su neplaćanja kredita još uvijek vrlo niska. I prije 2008. propusti su bili mali. No, istina je da banke trenutno jako dobro zarađuju i imaju dobre kapitalne pokazatelje.
Ministar financija Magnus Brunner (ÖVP) opetovano se zalagao za ublažavanje ograničenja kako bi “svi građani koji si to mogu priuštiti mogli ostvariti svoju želju za posjedovanjem vlastitog doma”, kako je to naveo u objavljenom pismu upravnom odboru FMA.
Gerald Gollenz, predsjednik strukovnog udruženja povjerenika za nekretnine i imovinu u Austrijskoj gospodarskoj komori (WKO), optužio je FMA za “nerazumljivu blokadu”. Krediti za nekretnine pali su do 70 posto na godišnjoj razini, a mnogi sada organiziraju kredite u Njemačkoj. Stoga je hitno potrebna reforma propisa o KIM-u, zahtijevao je Gollenz.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
Ekonomija
Sjajne vijesti: ECB snižava ključnu kamatnu stopu na 2,75 posto
Europska središnja banka (ECB) nastavlja seriju smanjenja kamatnih stopa na svom prvom ovogodišnjem sastanku o monetarnoj politici.
Upravno vijeće ECB-a odlučilo je danas smanjiti kamatnu stopu na depozite, koja je ključna na financijskom tržištu, za četvrtinu boda na 2,75 s 3,00 posto. Ovo je već peto smanjenje otkako je ECB prošlog lipnja pokrenula zaokret kamatnih stopa.
ECB je posebno zabrinut zbog nesigurne gospodarske situacije u eurozoni. Prema najnovijim prognozama svojih ekonomista, središnja banka očekuje da će u prvoj polovici godine održivo postići ciljanu inflaciju od 2,0 posto. U prosincu je stopa još uvijek iznosila 2,4 posto. No sumorni gospodarski izgledi za europodručje zabrinjavaju monetarne vlasti.
