Ekonomija
FMA strogo protiv olakšica stambenih kredita u Austriji
S raznih strana – od ministra financija, preko banaka do Gospodarske komore – već mjesecima stižu pozivi da treba ublažiti pravila kreditiranja nekretnina fizičkim osobama. Uprava za financijsko tržište (FMA) je strogo protiv toga i navodi nekoliko razloga. Jedan od razloga je i to da mnogi ljudi, posebno mladi ljudi, danas minimalne kamatne stope smatraju normalnim.
Standardi kreditiranja znatno su erodirali posljednjih godina, a sadašnji standardi su dugoročno “jedva opravdani”, rekao je član uprave FMA-a Helmut Ettl u ponedjeljak u klubu poslovnih novinara, dajući potpuno drugačiju sliku od zagovornika popuštanja. Moglo bi se reći i da je razotkrio mračnu stranu manje strogih pravila.
Trenutno nema “argumenata na stolu” za slabljenje standarda. Ettl je podsjetio na financijsku krizu izazvanu bankrotom Lehmana prije 15 godina. Tada su se stambeni krediti davali i ljudima koji si to zapravo nisu mogli priuštiti.
Mnogi od današnjih zajmoprimaca tada nisu bili tamo i smatrali bi fazu niskih kamatnih stopa u posljednjih deset godina normalnim razvojem događaja, ali to nije točno: ova je faza prilično izvanredna i do nje su dovele izvanredne stabilizacijske mjere Europske Središnje banke (ECB).
Do 2010. postojao je paralelni razvoj prihoda i cijena stambenih nekretnina u Austriji, objasnio je Ettl. Od tada su se cijene stambenih nekretnina više nego udvostručile, dok su prihodi porasli tek nešto više od 50 posto. Stambene nekretnine posljednjih su godina jako precijenjene. “Pokretačke snage iza ovoga bile su naravno niske kamatne stope”, rekao je odbor FMA.
Osim toga, sve niži standardi kreditiranja banaka također su značili da su kredite dobivali ljudi koji si to nisu mogli priuštiti. Stambeni krediti s promjenjivom kamatom jedinstveni su za Austriju. “Nema druge zemlje u kojoj je udio zajmova s varijabilnom kamatom tako visok.” Ponekad je udio zajmova s varijabilnom kamatom pri odobravanju novih zajmova iznosio 80 posto.
FMA je na to već tada upozorio i izračunao da bi za kredite s fiksnom kamatom kamate bile veće tek 0,3 do 0,4 posto. “Danas, naravno, imamo posla s generacijama koje nikad nisu osjetile da se kamatne stope normalno razvijaju.” To vrijedi i za inflaciju.
Povećanje ključne kamatne stope ECB-a na 4,5 posto automatski povećava troškove za zajmoprimce kredita s promjenjivom kamatom. Uz to, tu je i visoka inflacija, što sve značajno poskupljuje – uz dogovore o plaćama koji u najboljem slučaju pokrivaju povećanje.
Ettl je istaknuo i što je zapravo potpuno nelogičan razvoj događaja – naime, krediti s promjenjivom kamatnom stopom ponovno rastu otkako je ECB podigao kamate. Obično je obrnuto. Ljudi možda neće vjerovati da su kamatne stope održivo porasle, rekao je Ettl. Ili si mnogi jednostavno nisu mogli priuštiti fiksne kamate pa su se odlučili za naizgled jeftiniji zajam s promjenjivom kamatom.
U sljedećih nekoliko mjeseci nadzorno tijelo želi pobliže promotriti kreditiranje banaka i kako su banke savjetovale svoje klijente. Trenutno važeći standardi su “jedva opravdani” i još uvijek “velikodušni” u usporedbi s Europom, rekao je Ettl. “Ovo su minimalni standardi od kojih se ne smije odstupiti.”
Trenutačno je, među ostalim, predviđeno da rate kredita ne smiju prelaziti 40 posto prihoda kućanstva, a udio u kapitalu ne smije iznositi samo deset posto, odnosno 20 posto ako se uzmu u obzir dodatni troškovi kredita. Pravila kreditiranja nekretnina fizičkih osoba utvrđena Uredbom o KIM-u na snazi su nešto više od godinu dana.
Ettla ne umiruje činjenica da su neplaćanja kredita još uvijek vrlo niska. I prije 2008. propusti su bili mali. No, istina je da banke trenutno jako dobro zarađuju i imaju dobre kapitalne pokazatelje.
Ministar financija Magnus Brunner (ÖVP) opetovano se zalagao za ublažavanje ograničenja kako bi “svi građani koji si to mogu priuštiti mogli ostvariti svoju želju za posjedovanjem vlastitog doma”, kako je to naveo u objavljenom pismu upravnom odboru FMA.
Gerald Gollenz, predsjednik strukovnog udruženja povjerenika za nekretnine i imovinu u Austrijskoj gospodarskoj komori (WKO), optužio je FMA za “nerazumljivu blokadu”. Krediti za nekretnine pali su do 70 posto na godišnjoj razini, a mnogi sada organiziraju kredite u Njemačkoj. Stoga je hitno potrebna reforma propisa o KIM-u, zahtijevao je Gollenz.
Ekonomija
Veliki porast cijena u Austriji: Evo gdje još možete uštedjeti
Od 1. travnja, u Austriji su cijene ponovno porasle, a među glavnim poskupjenjima su i tarife za mobitele i internet. Ovo je posljedica loše proračunske situacije zemlje, koja se suočava s manjkom od 6,4 milijarde eura.
Uz povećanje poreza i smanjenje subvencija, poput onih za električna vozila i fotonaponske sustave, cijene mnogih usluga su prilagođene inflaciji, uključujući i mobitel i internet. Oko polovice postojećih tarifi za mobitele i dvije trećine internet tarifa poskupjet će od travnja.
Stručnjak za telekomunikacije, Jonas Maurer, savjetuje da se svi korisnici starijih ugovora prebace na povoljnije opcije, jer novi ugovori obično nude bolje uvjete. Preporuča se provjeriti sve tarife nakon isteka minimalnog trajanja ugovora, jer novi korisnici često mogu ostvariti bolje uvjete, donosi Heute.
Uštede prema vrsti korisnika:
- Basic korisnici (do 500 minuta, 500 SMS-a i 10 GB podataka) mogu uštedjeti do 85 eura godišnje.
- Prosječni korisnici (do 1000 minuta, 500 SMS-a, 25 GB) mogu uštedjeti oko 75 eura godišnje.
- Intenzivni korisnici (više od 2000 minuta, 1000 SMS-a, neograničeni podaci, 5G) mogu uštedjeti do 132 eura godišnje.
Uštede na internetu:
- Prosječni korisnici (2 osobe, 80 Mbit/s) mogu uštedjeti oko 305 eura godišnje.
- Intenzivni korisnici (brzina preuzimanja barem 150 Mbit/s) mogu uštedjeti do 421 eura godišnje.
Povećanja cijena:
- A1 povećava cijene za 2,9%, a Magenta za do 2,91%.
- Tri je odlučio ne povećati cijene jer inflacija nije premašila određeni prag.
Maurer napominje da postoje i tarife bez klauzule o usklađivanju s inflacijom koje se mogu filtrirati i odabrati na specijaliziranim stranicama.
Ekonomija
Broj nezaposlenih u ožujku porastao na gotovo 400.000
Prema najnovijim podacima, krajem ožujka 2025. godine u Austriji je bilo registrirano 397.100 nezaposlenih ili osoba na obuci putem Zavoda za zapošljavanje (AMS). Od toga je 316.300 ljudi bilo nezaposleno, dok je oko 80.700 bilo uključeno u AMS-ove obrazovne programe.
U usporedbi s ožujkom prošle godine, broj nezaposlenih i osoba na obuci porastao je za 7,4%, što je 27.400 osoba više. Stopu nezaposlenosti na kraju ožujka povećala se za 0,5 postotnih poena na 7,4%.
Najveći porast nezaposlenosti zabilježen je u industriji, posebno u sektoru proizvodnje (+14,9%), zdravstvenim i socijalnim uslugama (+14%) te ugostiteljstvu i hotelijerstvu (+12,8%). Smanjenje broja nezaposlenih zabilježeno je u građevinskoj industriji (-4%).
Kao odgovor na ove brojke, političari traže veće mjere za suzbijanje nezaposlenosti, uključujući dodatne investicije u tržište rada i reforme.
Ekonomija
Svaki četvrti radnik ima problem neisplaćenih prekovremenih sati u Austriji
Prema podacima iz 2024. godine, 42,3 milijuna prekovremenih i dodatnih radnih sati u Austriji nije bilo plaćeno niti kompenzirano na neki drugi način, što čini oko četvrtine svih odrađenih prekovremenih sati. Predsjednica Austrijske radničke komore (AK) Renate Anderl istaknula je ovu zabrinjavajuću pojavu na konferenciji za novinare, pozivajući na strože sankcije za poslodavce koji ne ispunjavaju svoje obveze prema radnicima.
Anderl je naglasila da neplaćeni prekovremeni rad ne šteti samo radnicima, već također negativno utječe na privatnu potrošnju, što dodatno pogoršava trenutnu ekonomsku situaciju. Zbog “krađe plaća” država gubi dodatne prihode, što je osobito važno u kontekstu trenutnog proračunskog deficita. Prema njezinim procjenama, gubitak poreza na dohodak zbog neplaćenih prekovremenih sati iznosi oko 960 milijuna eura, dok gubitak za socijalno osiguranje iznosi približno 330 milijuna eura.
Također, primijećeno je opadanje moralnih standarda među poslodavcima, dok je spremnost radnika za rad na vrlo visokom nivou. Iako je broj odrađenih prekovremenih sati u 2024. godini smanjen za 7 posto u odnosu na prethodnu godinu, udio neplaćenih prekovremenih sati se povećao. Dok je 2020. godine oko 14 posto odrađenih prekovremenih sati bilo neplaćeno, danas taj postotak iznosi oko 25 posto. Žene su, kako se navodi, češće pogođene neplaćenim prekovremenim radom – gotovo svaka treća prekovremena satnica koju odrade žene nije plaćena, dok je među muškarcima taj postotak 23 posto.
Anderl poziva na hitne mjere, uključujući uvođenje “kaznenih naknada od 100 posto” za poslodavce koji ne kompenziraju zaslužene prekovremene sate te potrebu za povećanjem broja inspektora rada i zakonskom zabranom isteka roka za isplatu naknada za prekovremeni rad. Sindikalna organizacija (ÖGB) također podržava zahtjev za strože sankcije prema poslodavcima koji ne poštuju prava radnika.
