Hrvatska
Europljani pesimistični o 2021. godini: Najkritičniji Hrvati i Slovenci
Više od polovine građana Europske unije misli kako će gospodarska situacija u njihovim zemljama biti lošija za godinu dana i ne očekuju da će bolje živjeti. Ipak većina vjeruje da će Europska unija pronaći odgovore na krizu, pokazalo je ispitivanje javnog mijenja u organizaciji Europskog parlamenta. Ispitivanje je provedeno u dva zadnja mjeseca prošle godine na uzorku od 27.213 građana iz 27 država članica, uključujući 1019 ispitanika u Hrvatskoj.
Prema istraživanju EP-a, 53 posto građana EU smatra kako će ekonomsko stanje u njihovim državama za godinu dana biti lošije, 23 posto da će ostati isto, a samo 21 posto da će biti bolje. Rezultati na razini Unije su slični onim na razini Hrvatske gdje 54 posto ispitanika misli da će stanje u nacionalnom gospodarstvu za godinu dana biti lošije, 30 posto misli da će biti isto, a samo 15 posto da će biti bolje.
Građani EU su najsložniji oko pitanja prioriteta, pa tako smatraju da prioriteti Europskog parlamenta trebaju biti borba protiv siromaštva i društvene nejednakosti.
Građani su najpesimističniji u Slovačkoj (43 posto), Grčkoj (40 posto), Rumunjskoj (36 posto), Bugarskoj (35 posto) i Sloveniji (35 posto), a najveći broj građana koji očekuju bolju sliku u budućnosti živi u na Malti (42 posto), u Irskoj (39 posto) i Estoniji (34 posto). Pozitivno mišljenje o EU ima čak 77 posto Iraca, a najmanje pozitivno mišljenje imaju građani Austrije gdje samo 36 posto građana ima pozitivno gleda na Uniju. Pozitivno mišljenje o EU ima 47 posto Hrvata.
Samo u devet država članica građani misle da u njihovim zemljama stvari idu u dobrom smjeru, najviše u Irskoj i Luksemburgu. U preostalih 18 članica većina građana misli da stvari u njihovim zemljama idu na gore, najviše u Sloveniji i Hrvatskoj, 79 odnosno 78 posto.
- Tunel ÖBB Tauern zatvara se ponedjeljka na osam mjeseci
- XXXLutz kupio jedanaest zatvorenih KikaLeiner lokacija
- Četvorica maloljetnika u Beču oštetili više od 50 automobila
- Traži se serijski napasnik iz Beča, napao tri žene
- Veliki požar u poznatim bečkim neboderima
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
