Connect with us

Ekonomija

Euro na najnižim razinama u posljednjih 20 godina

Objavljeno

na

Euro je i dalje pod pritiskom na financijskim tržištima. Preko noći je zajednička valuta pala na 0,9809 dolara, najnižu razinu u 20-ak godina. Europska središnja banka (ECB) postavila je jučer poslijepodne malo višu referentnu stopu na 0,9906 dolara.

Kao i mnoge druge valute, euro je pritisnut snažnim dolarom. S jedne strane, američkoj valuti pogoduje stroga monetarna politika američkih federalnih rezervi, koja je jučer navečer po treći put zaredom snažno podigla ključnu kamatnu stopu za 0,75 postotnih bodova. Pozadina je vrlo visoka inflacija.

S druge strane, dolar je tražen zbog sve sumornije geopolitičke situacije. Iznad svega, loši odnosi između Zapada i Rusije tjeraju ulagače u sigurno utočište američkog dolara.

Japanski jen također je pod pritiskom. Središnja banka treće najveće svjetske ekonomije drži se svoje labave linije, objavila je Banka Japana. Istina je da je inflacija u Japanu znatno niža nego u drugim zemljama. Međutim, raste i relativno je visoka, barem za japanske standarde.

Međutim, središnja banka ne poduzima nikakve korake da pooštri svoju iznimno labavu monetarnu politiku, koja već mjesecima snažno opterećuje jen.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Hrana sve skuplja, a mjera nema: Vlada priznaje – brzo rješenje ne postoji

Objavljeno

na

U Austriji cijene hrane i dalje neprestano rastu, a iako se o mogućim mjerama govori već mjesecima – konkretnih rezultata gotovo da nema. Najavljeno je sve – od snižavanja PDV-a do javne baze cijena, ali dosad je provedena samo jedna mjera: pooštrene kontrole u trgovinama zbog krivo označenih popusta.

“Nećemo spustiti cijene u dva dana”

Državna tajnica za zaštitu potrošača Ulrike Königsberger-Ludwig (SPÖ) gostovala je u emisiji ZiB 2, gdje je priznala da rezultati izostaju, ali tvrdi da su mjere već usvojene na sjednici Vlade. Ipak, otvoreno kaže:
“Ne postoji čarobna mjera koja će u dva dana spustiti cijene.”

Posebno se želi obračunati s tzv. “Austrija-dodatkom” – situacijom u kojoj su isti proizvodi u Austriji skuplji nego u susjednim zemljama.

Problem: Lažni popusti u trgovinama

Kontrole su pokazale da trgovci često ne označavaju ispravno svoje popuste – odnosno, popusti se prikazuju, ali stvarne cijene ne odgovaraju obećanjima.

“To nije u redu. Ako trgovina nudi popust, onda ga mora i ispoštovati. I trgovci moraju snositi odgovornost,” poručila je Königsberger-Ludwig.

Također je naglasila da bi i trgovcima trebalo biti u interesu da hrana ostane pristupačna, jer trenutačne cijene za mnoge predstavljaju ogroman izazov.

Nastavi čitati

Ekonomija

Inflacija u Austriji usporava, ali cijene i dalje divljaju – struja skuplja 36%, kava čak 23%

Objavljeno

na

Inflacija u Austriji u rujnu 2025. godine smanjila se na 4,0 %, pokazuju podaci Statistik Austria. Iako je došlo do blagog usporavanja, inflacija je i dalje znatno viša nego u prosjeku Europske unije. Cijene najviše rastu u sektorima stanovanja, energije i usluga, dok se rast cijena hrane polako usporava.

  • Stambena energija poskupjela je čak 12,8 %
  • Električna energija u godinu dana skočila 35,9 %
  • Stanarine su porasle 4,7 %
  • Plin i kruta goriva blago su pojeftinili
  • Usluge su u prosjeku poskupjele 4,7 %
  • Restorani i hoteli – +6,2 %

Cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su 3,9 %, a sama hrana 3,1 %. Najviše su skočile bezalkoholne piće (+10,4 %), među njima kava čak +22,7 %.

Kod svakodnevnih troškova:

  • Dnevna košarica (mikrowarenkorb): +3,8 %
  • Tjedna košarica (miniwarenkorb): +3,4 %
    Obje su ispod prosječne inflacije, ali još uvijek znatno skuplje nego lani.

U prometu su cijene bile 2,5 % više nego prošle godine, a gorivo je minimalno poraslo (+0,1 %). Odjeća je u rujnu poskupjela čak 12,9 %, dok su paket-putovanja pojeftinila sezonski za 15 %.

Cijene u slobodnom vremenu i kulturi porasle su 3,2 %, ali se rast usporio zbog manjih poskupljenja usluga poput putovanja i kulturnih događanja.

Nastavi čitati

Ekonomija

Građani protiv otvaranja trgovina nedjeljom: “Nitko ne dobiva, a radnici najviše gube”

Objavljeno

na

Iako se u austrijskoj javnosti već godinama raspravlja o uvođenju rada trgovina nedjeljom, najnovija anketa pokazuje jasan stav građana: velika većina je protiv.

75 % Austrijanaca kaže “ne”

Prema istraživanju koje je naručio GPA sindikat, čak 75 % ispitanih građana ne želi da se trgovine otvaraju nedjeljom. Samo 21 % podržava ideju, dok 4 % nije imalo stav.

“Većina želi da nedjelja ostane dan za obitelj i odmor”, poručuje Barbara Teiber, predsjednica GPA i članica SPÖ.

Mladi skloniji otvaranju – ali i dalje manjina

Podrška otvaranju nedjeljom blago raste među mlađima i stanovnicima gradova, ali ni u jednoj dobnoj ni regionalnoj skupini ne postoji većinska potpora:

  • Do 25 godina: 38 % za, 57 % protiv
  • 26–34 godine: 29 % za, 66 % protiv
  • 65+ godina: samo 10 % za, čak 86 % protiv
  • Gradovi: oko 22–24 % za
  • Ruralna područja: samo 15–16 % za

“Nema ni potrebe ni koristi”

Više od 60 % ispitanika reklo je da im nije uopće važno da mogu kupovati nedjeljom. Samo 5 % smatra da je to “vrlo važno”.

“Nećemo odjednom trošiti više novca samo zato što možemo kupiti televizor i u nedjelju”, komentira Teiber.

Sindikat pokreće inicijativu

Zbog sve češćih zahtjeva iz gospodarskog sektora za otvaranjem trgovina nedjeljom, GPA kreće u novu nacionalnu anketu među zaposlenima u trgovini, kako bi prikupio njihova mišljenja i strahove.

“Nitko ne profitira od nedjeljnog rada – osim možda velikih trgovačkih lanaca. Zaposleni plaćaju cijenu. Mi ostajemo čvrsto protiv toga”, poručuje Teiber.

Trgovine već mogu raditi nedjeljom – ali samo u iznimnim slučajevima

Otvaranje trgovina nedjeljom nije nova ideja – tema se povremeno vraća u političke rasprave. Iznimke već postoje na željezničkim kolodvorima, aerodromima i u turističkim zonama.
Zagovornici tvrde da bi opće otvaranje moglo pomoći lokalnoj trgovini u borbi protiv online konkurencije, no brojke i stav javnosti za sada govore suprotno.

Nastavi čitati
LM