Austrija
EKOLOGIJA: Austrija 4. najveći uvoznih plastičnog otpada!
Ekološka organizacija Greenpeace objavila je podatak prema kojem je Austrija četvrti najveći uvoznik plastičnog otpada u Europskoj Uniji. Od Austrije samo još više uvozi Njemačka, Nizozemska i Belgija.
Ukupno 240.000 tona plastičnog otpada se uvozi ponajviše iz Njemačke, Poljske i Slovenije, a izvan EU iz Tajvana, Tajlanda i Meksika. Organizacija je kritizirala „netransparentnu i klimatski štetnu trgovinu plastičnim otpadom koja ekološke probleme prebacuje na plastiku i skriva ih iza lažnih obećanja“. Zbog toga zahtijevaju od austrijske Vlade kraj jednokratnog pakiranja i širenje sustava za višekratnu uporabu te transparentnije podatke.
Što se plastičnih flaša tiče, Austrija godišnje ima 40.000 tona smeća, a uz to dođe i 13.000 tona aluminijskih limenki. Austrija godišnje reciklira kod PET boca čak 40 posto smeća iz inozemstva, a službeno najveći broj dolazi iz Italije. No nije sigurno da li ambalaža dolazi iz Italije ili su i oni došli do Italije iz drugih zemalja. U službenim statistikama je trenutno nemoguće pratiti zemlju podrijetla smeća. Treba dodati kako se samo 25 posto plastike u Austriji zapravo i reciklira.
Greenpeace je dodao kako se mnoge tvrtke pretvaraju kako problem s plastikom imaju pod kontrolom, a istina je da se stvaraju planine smeća koje i dalje i rastu. Traže od tvrtki i politike značajno smanjenje nepotrebne ambalaže i korištenje ambalaže za višekratnu upotrebu.
Lanci supermarketa koče širenje sustava za višekratnu upotrebu
U srpnju je Greenpeace kritizirao lance supermarketa Lidl, Hofer i Penny kod kojih je sustav za višekratnu upotrebu ravan nuli. Pozitivno mišljenje dobili su Interspar, Spar i Unimarkt, koji su u 2019. godini izgradili taj sustav. Ipak, pomak se generalno gledano ne vidi, iako prema jednom istraživanju čak 80 posto Austrijanaca želi više koristiti višekratne boce.
Višekratne boce su 1995. godine koristile u čak 80 posto slučajeva, a 2019. je taj podatak pao na 19 posto. Flaše za jednokratnu uporabu se samo u 28 posto slučajeva zaista i recikliraju, dok se ostatak pali ili prerađuje u foliju. U ovoj godini se povećao broj višekratnih boca kod mliječnih proizvoda i limunada, a pozitivan primjer je i pivo gdje je čak 50 posto proizvoda u takvim ambalažama.
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Marc Newberry | unsplash
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
Austrija
U Beču nestao Obrad Ilić, obitelj moli za pomoć
Austrijska stranica koja pomaže u pronalaženju nestalih osoba objavila je jučer priču o Obradu Iliću kojem se misteriozno gubi svaki trag. Naime, obitelj moli za pomoć budući da već više od godinu dana Obradu nema traga.
Obrad je u Austriju došao iz Srbije gdje je podigao obitelj i školovao troje djece koji su danas uspješni ljudi. Njegova surpuga je i dalje radila kao čistačica, a Obrad je mirovinu zaslužio na građevini. Sve to govori da je Obrad vodio miran i uredan život koji mu je u starosti bio ispunjen i druženjima s unucima.
No, prošle godine u kolovozu 72-godišnjak je netragom nestao iz svog stana u bečkom kotaru (bezirku) Florisdorfu. Kako prepričava njegova supruga obrad je spremao hranu, budući da je na štednjaku bio lonac s vodom i već pripremljene kobasice. Supruga je u prvi mah pomislila da je Obrad otišao nakratko u kupovinu. No, nakon nekog vremena čekanje se oduljilo, a obitelj je krenula u potragu. Sve su uredno prijavili i policiji.
Obitelj je odbacila i moguće teorije da je Obrad želio nauditi sam sebi budući da nije bio depresivan. Neposredne pretrage okoline u koju je često znao odlaziti bile su neuspješne. Lokacija njegovog mobitela pokazuje da on nije otišao daleko.
Obitelj je neslužbeno doznala da je 72-godišnja jednom od poznanika posuđivao novac, s kojim se možda navodno i posvađao, ali o tome nema sumnje trenutno.
Godinu dana kasnije potraga i dalje traje. Djeca su se obratila platformi “Austrija te traži” te vjeruju kako će barem nekako doći do traga. Gdje je Obrad danas, je li bio žrtva nekog zločina, je li otet, je li ga drži neka mentalno bolesna osoba… pitanja su na koja obitelj traži odgovor. O njemu danas piše i austrijski Krone.
You must be logged in to post a comment Login