Ekonomija
ECB smanjuje ključne kamatne stope, krediti postaju jeftiniji
Kako je u četvrtak objavila Europska središnja banka, ključne kamatne stope ponovno će se smanjiti za 0,25 postotnih bodova.
Europska središnja banka (ECB) približila se svom cilju stabilnih cijena i značajno je smanjila ključne kamatne stope od lipnja. Sada je najavljeno daljnje snižavanje kamatne stope i smanjena je ključna kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova na tri posto.
U lipnju je ECB pokrenuo zaokret u kamatama: nakon gotovo devet mjeseci na rekordno visokoj razini, s obzirom na pad inflacije, snizio je referentnu pasivnu kamatnu stopu koju banke dobivaju za parkirana sredstva za 0,25 postotnih bodova na 3,75 posto.
Ova kamatna stopa je relevantna za štediše jer se banke njome rukovode – te padajuće pasivne kamate prebacuju na klijente u obliku nižih dnevnih i oročenih kamata. Kamatna stopa po kojoj poslovne banke mogu dobiti svježi novac od ECB-a (“glavna stopa refinanciranja”) također je pala.
Njihov glavni cilj su stabilne cijene, a time i stabilna valuta u eurozoni. ECB smatra da je to postignuto kada inflacija dosegne dva posto u srednjem roku – što je dovoljno daleko od nule. Trajno niske cijene smatraju se rizikom za gospodarstvo: tvrtke i potrošači mogli bi odgoditi ulaganja u očekivanju da će stvari uskoro postati još jeftinije. Ali čak i ako cijene porastu previše, to je otrovno za gospodarstvo: potrošači tada gube kupovnu moć.
S obzirom na stopu inflacije u europodručju koja je u rujnu pala na 1,7 posto, već su se čuli glasovi upozorenja da bi ECB mogao zaostati za ciljanom inflacijom. Istodobno se povećala zabrinutost zbog slabljenja gospodarstva u valutnom području.
Tko ima koristi od nižih kamata?
Krediti su sve pristupačniji, što znači da tvrtke mogu lakše investirati, a fizičke osobe mogu jeftinije doći do novca od banke.
Što smanjenje kamata znači za štediše?
Štediše se moraju pripremiti za pad kamatnih stopa u svojoj banci i niže povrate na police životnog osiguranja, na primjer. S prosječnih 1,62 posto, kamate na dnevne novčane ponude dostupne diljem zemlje dosegnule su najnižu razinu u više od godinu dana, prema usporednom portalu Verivox. Četvrtina od približno 800 analiziranih banaka i štedionica ima 0,25 posto ili manje za novac preko noći.
Ekonomija
Danas počinju isplate plaće 1500 radnika austrijskog diva u stečaju
Državni stečajni fond (IEF) danas počinje isplaćivati zaostale plaće za 1500 zaposlenika Kika/Leinera i zaposlenika u ugostiteljskim objektima lanca namještaja.
Neisplaćena plaća za studeni uključujući proporcionalni božićni bonus bit će prebačena na račune “najkasnije početkom sljedećeg tjedna”, objavio je IEF u današnjem priopćenju za javnost. Isplate bi se trebale “izvršiti u najkraćem mogućem roku”.
U slučaju stečaja gornjoaustrijskog proizvođača motocikala KTM-a, stečajni fond još nije primio nijednu prijavu od tri nesolventne tvrtke KTM-a. S obzirom na val stečajeva, proteklih dana pojavilo se nekoliko medijskih nagađanja o financijskom stanju IEF-a.
Uprava IEF-a naglasila je da je fond za kompenzaciju u slučaju nesolventnosti “trenutačno dovoljno opskrbljen s oko 400 milijuna eura”. Nijedan zaposlenik koji je pogođen stečajem ne mora “brinuti o financijskom podmirenju nenaplaćenih potraživanja”.
Stečajni upravitelj insolventnog lanca namještaja Kika/Leiner Volker Leitner ne želi javno komentirati depozite klijenata jer stečajni postupci nisu javni.
Leitner je nedavno pismom obavijestio sve pogođene kupce o sljedećim koracima. Kako prenose mediji, riječ je o 10.000 do 20.000 kapara, primjerice za kuhinje i trosjede.
Ekonomija
OMV raskida ugovor o opskrbi s ruskim Gazpromom
OMV raskida ugovor o opskrbi plinom s ruskim Gazpromom. “OMV Gas Marketing & Trading GmbH (OGMT) je upravo odlučio raskinuti austrijski ugovor o opskrbi s Gazprom Exportom (GPE) s trenutačnim učinkom”, stoji u priopćenju gashub.at u srijedu navečer.
Iz perspektive OMV-a, Gazprom je “počinio temeljna kršenja ugovora” budući da prema ovom ugovoru nije izvršena isporuka prirodnog plina od 16. studenog 2024., 6:00 ujutro po srednjoeuropskom vremenu. Šef OMV-a Alfred Stern naglasio je da njegova tvrtka sada nabavlja plin iz vlastite proizvodnje plina u Norveškoj i Austriji, od vanjskih proizvođača plina i kao ukapljeni prirodni plin (LNG).
Osim toga, OMV-ova skladišta plina u Austriji trenutačno su popunjena oko 85 posto. “OMV je u mogućnosti ispuniti sve ugovore kupaca iz alternativnih izvora plina”, rekao je Stern. Količine isporuke bile su “diverzificirane alternativnim izvorima plina” i donijele su samo male marže “u rasponu od jednoznamenkastih milijuna”.
“Raskid austrijskog ugovora o opskrbi s Gazprom Exportom značajno smanjuje potencijalni profil rizika OMV Gas Marketing & Trading (OGMT)”, rekao je Stern. OMV je bio pod snažnim pritiskom da smanji ili prekine svoje poslovanje s Rusijom, ali to nije mogao učiniti zbog dugoročnih obveza prema ugovoru o opskrbi plinom. Ugovorom je bila propisana obveza plaćanja isporučenog plina čak i ako nije potreban.
Ugovor je potpisan u lipnju 2018. u Saveznoj kancelariji u nazočnosti tadašnjeg kancelara ÖVP-a Sebastiana Kurza i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Isporuke plina iz ruske plinske kompanije OMV-u su fiksne do 2040. godine. Ugovor zapravo zahtijeva da se plin mora platiti u svakom slučaju, čak i ako nije kupljen. To je u suprotnosti sa zahtjevom sankcija Rusiji da se brzo ukine ruski plin.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., dvije ugovorne strane ušle su u spor. Arbitražni sud nedavno je dosudio OMV-u odštetu od 230 milijuna eura jer je Gazprom neredovito isporučivao plin. OMV je tada prestao isplaćivati Moskvi i u određenoj mjeri kompenzirao iznos. Gazprom je tada zaustavio isporuke – zbog čega je OMV sada raskinuo ugovor.
“Rusija je htjela koristiti energiju kao oružje protiv nas – to nije uspjelo. Gazprom se nije pridržavao ugovora pa OMV odmah raskida ugovor koji je trebao trajati do 2040. godine. Naša opskrba energijom je sigurna jer smo dobro pripremljeni. Austrija se ne može ucjenjivati”, rekao je kancelar Karl Nehammer (ÖVP) u prvoj reakciji.
Za ministricu za klimu Leonore Gewessler (Zeleni), raskid ugovora od strane OMV-a je “nužan korak prema energetskoj neovisnosti naše zemlje”. Time će prekinuti desetljećima dugu ovisnost Austrije o ruskim energentima. “Ova odluka ne predstavlja prijetnju sigurnosti opskrbe u Austriji”, rekla je Gewessler. “Austrija se više ne može ucjenjivati isporukama ruskog plina.” Međutim, dobavljači plina sada moraju osigurati da kupci ni na koji način neće snositi dodatne troškove “za ovu očekivanu promjenu”.
Ekonomija
Austrija u gospodarskoj krizi, svaki dan se dogodi 18 bankrota
Prema aktualnoj projekciji KSV1870, 6.550 tvrtki u Austriji moralo je 2024. godine pokrenuti stečaj. To je prosječno 18 bankrota tvrtki dnevno!
Brojevi koje predviđa KSV1870 povijesno su u najvišem rasponu. Ove godine ima mnogo vrlo velikih stečajeva i sve je veći broj srednjih poduzeća koja se ponovno obraćaju sudu.
Za razliku od brojnih stečajeva nakon pandemije korone, tvrtke su sada prezadužene ili nesolventne, ali imaju određenu financijsku supstancu. “Njihovi problemi su troškovi energije, sirovina i osoblja, koje vrlo često nisu prebacivali na sebe ili su ih prenosili u malom omjeru”, stoji u analizi.
Sveukupno, stečajevi pogađaju velik broj zaposlenika, a 30.200 ljudi ostalo je bez posla. Primjetno je i da su brojni vjerovnici pogođeni predmetima. “Što više tvrtki bankrotira, to je veći rizik da će se financijski zdrave tvrtke prije ili kasnije morati boriti s problemima likvidnosti”, objašnjava Karl-Heinz Götze, voditelj KSV1870 Insolvency.
Stoga se austrijska poduzeća moraju boriti na mnogim frontama. S jedne strane, visoki troškovi energije opteretili bi proračune, ali s druge strane, nedostatak kvalificiranih radnika ili situacija pada narudžbi također im šteti. Osim toga, opća izvozna potražnja u Austriji i Europi sporo napreduje
“Problemi su tu da ostanu”, kaže šef KSV1870 Ricardo-José Vybiral. U bliskoj budućnosti radit će se o pružanju novih impulsa i ne ostavljanju ni lipe za sobom. “To će zahtijevati i jaku vladu koja će uspjeti rasteretiti i poduzetnike i privatnike.”
Trgovina, građevinarstvo, turizam
Prema riječima stručnjaka iz Udruge za kreditnu zaštitu, pokretači stečaja su maloprodaja (1.146 stečajeva tvrtki), građevinarstvo (1.069 slučajeva) i sektor smještaja/ugostiteljstva (826 slučajeva). Ova tri sektora bit će odgovorna za gotovo polovicu svih bankrota poduzeća u 2024.
Na temelju već vrlo visokih obveza, koje su uglavnom nastale zbog brojnih stečajeva Signe u prethodnoj godini, one su porasle za daljnjih 31 posto na ukupno 18,3 milijarde eura* u 2024. godini. Posebno veliki utjecaj na takav razvoj ima i 79 velikih stečajeva, svaki s dugom većim od 10 milijuna eura. Lani su bila samo takva 44 slučaja.
U odnosu na prethodnu godinu, ove godine zbog nedostatka imovine nije otvoreno 20 posto više predmeta (ukupno 2403 predmeta), jer nije ostalo ni 4000 eura za podmirenje sudskih troškova.
Fisker GmbH zabilježio je najveći bankrot godine s 3,79 milijardi eura obveza. Slijede René Benko kao poduzetnik (2,43 milijarde eura) i privatna zaklada obitelji Benko s 2,28 milijardi eura. KTM AG, koji je nedavno bankrotirao, nalazi se na četvrtom mjestu s obvezama od ukupno 1,82 milijarde eura.
