Panorama
Dunavski otok u Beču prilagođava se klimatskim promjenama
U sklopu EU projekta revitalizirat će se jezerca kojima prijeti isušivanje i posaditi stabla otpornija na vrućine, a travnate će površine na Dunavskom otoku i ove godine održavati stado ovaca.
Protekla je godina bila peta najtoplija godina u povijesti mjerenja u glavnom gradu Austrije. Klimatske promjene sve su evidentnije, između ostaloga i na bečkom Dunavskom otoku. Stoga bečka gradska služba za gospodarenje vodama MA 45 od 2018. godine provodi EU projekt pod nazivom LIFE DICCA u sklopu kojega Dunavski otok služi kao testno područje za razvijanje nove strategije zaštite klime u gradskim ekosustavima.
Ovaj umjetni otok širok 250 metara i dugačak oko 20 kilometara nastao je prilikom izgradnje Dunavskog kanala, a kao rekreacijska zona koristi se od 1988. godine. Cilj ovog projekta očuvanje je Dunavskog otoka kao vrijednog ekosustava i lokalnog rekreacijskog područja za Bečane kao i održavanje bioraznolikosti te smanjenje emisije ugljikovog dioksida, a sve to uz što manje troškove održavanja otoka.
U sklopu projekta LIFE DICCA već je uveden održiv koncept košnje otočkih livada pa je u protekle dvije godine za održavanje travnatih površina na Dunavskom otoku angažirano stado ovaca. Pritom su vrijedne ovce, na primjer, od svibnja do studenog 2020. „pokosile” površinu od 14 hektara, što otprilike odgovara površini 20 nogometnih igrališta. S obzirom na to da održavanje travnatih površina uz pomoć ovaca ima brojne prednosti, kao što je primjerice povećanje bioraznolikosti, one će i 2021. godine biti korištene u ove svrhe umjesto kosilica.
Tijekom izgradnje Dunavskog otoka sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća nastala su brojna jezerca koja su se kasnije pretvorila u vrijedna staništa rijetkih životinjskih i biljnih vrsta. No, zbog klimatskih promjena tim jezercima prijeti isušivanje, stoga je austrijska prijestolnica odlučila izgraditi dva nova jezerca, a ona kojima prijeti isušivanje namjerava revitalizirati. Osim toga, u jesen 2021. trebao bi biti dovršen i sustav za navodnjavanje na otoku, a bečka gradska služba za gospodarenje vodama MA 45 ove godine također namjerava posaditi dodatna stabla koja su otpornija na vrućine te postaviti pet pergola s klupama. Pergole će biti ozelenjene te će građanima pružati hlad tijekom vrućih ljetnih dana.
Ovaj projekt trajat će do 2023. godine, a njegova ukupna vrijednost iznosi oko dva milijuna eura, od čega polovicu iznosa financira Europska unija.
- U Austriji se provodili ilegalni estetski zahvati, žena zamalo izgubila život
- Teroristička organizacija IS poziva pristaše da provode terorizam u Austriji i Njemačkoj
- Stanovnik Austrije će sljedećih 30 godina dobivati 20.000 eura svaki mjesec
- U Austriji i dalje raste broj nezaposlenih, kriza sve izraženija
- Poznata tvrtka otpušta 300 radnika zbog teške situacije na tržištu
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
