Austrija
Dođe li Kickl na vlast, u Austriji se spremaju velike promjene
U ovoj godini planiraju se urediti razne izmjene i smanjenja dodatnih primanja za nezaposlene i umirovljenike. To bi za neke dodatno olakšalo život, dok bi drugi morali računati sa znatno manje novca.
Ove godine mnogi ljudi u Austriji vjerojatno će doživjeti neke promjene u pogledu dodatnih prihoda. To ne utječe samo na primatelje AMS naknada, poput naknade za nezaposlene ili hitne pomoći, već i na umirovljenike.
Kao dio paketa štednje FPÖ-a i ÖVP-a, najavljeno je da će dodatni prihodi prilikom primanja naknade za nezaposlene ili hitne pomoći biti smanjeni ili čak u potpunosti ukinuti. Pozadina ove mjere je da je njezina namjera vratiti više ljudi puno ili nepuno radno vrijeme. Očekuje se da će to ove godine rezultirati uštedama od oko 80 milijuna eura.
Paket mjera štednje uključuje mjere ukupne vrijednosti 6,4 milijarde eura za uravnoteženje proračuna u 2025. godini. O tome je izvijestio Finanz.at. Budući da ove mjere još nisu konačno donesene, trenutačno se primjenjuje maksimalni dodatni dohodak koji iznosi granicu dohotka od 551,10 eura mjesečno.
U koalicijskim pregovorima dviju stranaka trebao bi se dogovoriti i novi “paušalni porez na učinak”. Prema prijedlogu ÖVP-a, to predviđa da se dodatni prihodi pri primanju mirovine oporezuju samo jedinstvenom stopom od 20 posto. Također će se ukinuti doprinosi za socijalno osiguranje. To bi značilo da ako zaradite 500 eura dodatnih prihoda mjesečno, morate platiti samo 100 eura poreza – a ostalo bi vam 400 eura neto.
Ovo se pravilo također treba primijeniti na prekovremeni rad u cijelosti. Odluka o ovom “paušalnom porezu” još se čeka jer su trenutačno u tijeku pregovori oko plavo-crne koalicije.
Postoji i posebna privremena uredba za mirovine do kraja 2025.: Svatko tko dodatno zaradi tijekom mirovine može dobiti do dodatnih 112,98 eura mjesečno. Konkretno, dio doprinosa za mirovinsko osiguranje koji se odnosi na osiguranu mirovinu plaća savezna država – do 10,25 posto dvostrukog iznosa graničnog dohotka. To odgovara dodatnoj olakšici do 1.355 eura godišnje, budući da će se posebna plaćanja nastaviti naplaćivati kao i dosad.
Ako se prekorači godišnja granica dodatnog dohotka od 8.100 eura (od 2024.) za doplatak za skrb o dohotku, samo iznos iznad tog limita mora se vratiti iz doplatka za skrb o djeci ili naknade za roditeljski dopust.
Nova granica prihoda za primanje obiteljskog dodatka i stipendije za studente je 17.212 eura bruto godišnje. Također je revalorizirana početkom godine. Prethodno je ograničenje iznosilo 16.455 eura i tek je retroaktivno u ljeto 2024. podignuto na taj iznos.
Austrija
U Austriji se prihodi djelomično poboljšali, ali zabrinutost ostaje na visokoj razini
Za četiri od deset anketiranih, financijska situacija u četvrtom kvartalu 2024. godine poboljšala se u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, 21 posto ispitanika izjavilo je da su u posljednjih 12 mjeseci doživjeli pad prihoda. Ovo je rezultat ankete koju je Ministarstvo socijalne skrbi naručilo od Statističkog ureda Austrije i Instituta za visoka društvena pitanja, a koja se provodi svaka tri mjeseca.
Deset posto ispitanika izjavilo je da su imali problema s pokrivanjem osnovnih životnih troškova u četvrtom kvartalu 2024., što odgovara približno 820.000 ljudi.
Iako je za mnoge kućanstva došlo do poboljšanja prihoda u drugoj polovici 2024. godine, gotovo 33 posto ispitanika između 18 i 74 godine izjavilo je da su u četvrtom kvartalu 2024. godine imali većih poteškoća s obiteljskim budžetom nego prethodne godine. Taj postotak raste na 52 posto među osobama s niskim primanjima. Glavni razlozi bili su povećani troškovi hrane te rastuće cijene stanovanja i energije.
Za 15 posto anketiranih, troškovi stanovanja predstavljaju veliki financijski izazov. Ovaj postotak ostao je stabilan u odnosu na prethodni kvartal, a manji je za 5 postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Unatoč kratkoročnom poboljšanju u trećem kvartalu, zabilježen je značajan porast financijskih teškoća među ranjivim skupinama. Osobito su osobe s niskim primanjima (39 posto) te osobe iz kućanstava pogođenih nezaposlenošću (38 posto) suočene s velikim financijskim opterećenjima zbog troškova stanovanja.
Svaki peti ispitanik predviđa pogoršanje obiteljskih prihoda u narednih 12 mjeseci, čime je ponovno postignut prošlogodišnji nivo (21 posto). Brige o ekonomskoj situaciji u Austriji značajno su porasle; više od dvije trećine ispitanika (68 posto) očekuju pogoršanje ekonomske situacije u Austriji u narednih 12 mjeseci. U prethodnom kvartalu taj postotak iznosio je 51 posto. Samo 7 posto anketiranih očekuje pozitivni razvoj.
Ministrica socijalne skrbi Korinna Schumann (SPÖ) smatra da dijelom rezultati ankete predstavljaju “prvi, nježni tračak nade”. Ipak, naglašava da situacija u području stanovanja pokazuje da socijalna pomoć i dalje ostaje “hitno potrebna”. “Za mene snažna država znači i socijalnu državu, u kojoj ljudi koji trebaju pomoć dobivaju adekvatnu podršku”, rekla je Schumann.
Austrija
Kancelar Stocker: Moglo bi doći još 20.000 migranata, potrebne su oštre mjere
Kancelar Christian Stocker izjavio je da ako Austrija sada ne reagira na trenutnu situaciju s migracijama, “nećemo zaštititi naš sustav od preopterećenja, nego ćemo ga svjesno prihvatiti.”
U intervjuu za “Heute”, Stocker je naglasio ozbiljnost situacije vezane uz obiteljski spajanje i migracije, upozoravajući da bi moglo doći do još 20.000 migranata. Dodao je da je nužno poduzeti mjere kako bi se spriječilo ponovno povećanje broja migranata.
Jedna od prvih mjera austrijske vlade bila je zaustavljanje obiteljskog spajanja. Stocker je istaknuo da brojke spajanja obitelji nisu stalno visoke, no cilj je spriječiti ponavljanje prošlih brojki.
Također je govorio o implementaciji mjera koje će omogućiti lakši povratak migranata u zemlje poput Sirije i Afganistana. U budućnosti, kako bi se poboljšala integracija migranata, Stocker je spomenuo nužnost jačanja obrazovnog sustava, uz obvezu roditelja da sudjeluju u obrazovanju svoje djece. Ako roditelji ne ispunjavaju ovu obvezu, bit će uvedene sankcije.
Kancelar je također naglasio važnost puno radnih mjesta za održavanje socijalnog sustava u Austriji, ističući da je cilj vlade stvoriti poticaje za rad i smanjiti ovisnost o socijalnim pomoćima.
Austrija
Hladna fronta u Austriju donosi snijeg i hladno vrijeme
Krajem tjedna Austriju je zahvatila snažna hladna fronta koja je donijela nagli pad temperatura. Nakon neuobičajeno blagih dana, sada nas ponovno očekuje pravo zimsko vrijeme – jutarnji mraz, snijeg i vjetar.
Tijekom nedjelje u zemlju prodire hladan i suh zrak arktičkog porijekla zahvaljujući sjevernoj struji, što uzrokuje osjetno zahlađenje u cijeloj zemlji. Početkom idućeg tjedna očekuje se jutarnji mraz u mnogim krajevima. Ipak, u nastavku tjedna temperature će polako početi rasti, osobito u zapadnoj polovici zemlje, gdje će se učinak snažnog anticiklona “Olivia” – koji se proteže od Sjevernog rta pa sve do Alpa – sve više osjećati. Istočni dijelovi zemlje ostaju pod utjecajem manjih poremećaja koji donose nestabilnosti.
Nedjelja: Snijeg, mraz i jak vjetar
Nedjelja donosi hladno i vjetrovito vrijeme. U sjevernim Alpama se ujutro zadržavaju oblaci uz moguće povremene pahulje snijega, dok se drugdje povremeno pokazuje sunce. Tijekom dana u južnim i zapadnim dijelovima prevladavat će sunčano vrijeme, dok će sjeveroistok biti prekriven gustim oblacima uz snažan sjeverni vjetar. U planinskim predjelima juga i na istočnim padinama Alpa mogu se pojaviti i olujni udari. Najviše dnevne temperature kretat će se između 1 i 7 °C, no zbog vjetra osjećaj hladnoće bit će znatno izraženiji.
Ponedjeljak: Maglovit početak, snijeg i kiša u nizinama
Ponedjeljak također započinje s mrazom, posebno u istočnim dijelovima zemlje. Tijekom dana oblačnost se povećava, a od Waldviertela do srednjeg Gradišća ponegdje može pasti kiša, dok će u višim predjelima (iznad 400 do 500 metara) biti i snijega. S druge strane, od Vorarlberga do Koruške očekuje se pretežno sunčano vrijeme. Vjetar će oslabjeti, ali će u istočnim nizinskim predjelima i dalje puhati umjeren do jak sjeverni vjetar. Najviše dnevne temperature bit će između 3 i 8 °C.
Utorak: Promjenjivo, povremeni pljuskovi i više snijega
U utorak će u istočnim dijelovima zemlje i dalje dominirati oblaci, a povremeno se očekuju pljuskovi, osobito na sjeveru i istoku. Granica snježnih padalina podiže se s početnih 600 na oko 1.000 metara nadmorske visine. Zapad zemlje, posebice područje od Vorarlberga do Gornje Koruške, očekuje više sunca. Vjetar slab do umjeren iz sjevernog smjera. Dnevne temperature u porastu – između 6 i 12 °C.
Srijeda: Sunce i oblaci uz osjetno toplije vrijeme
U srijedu se očekuje stabilizacija vremena – mješavina sunca i oblaka uz suhe uvjete, iako će povremeno oblaci biti izraženiji. Vjetar će uglavnom biti slab do umjeren iz sjevernog smjera, a temperature će se kretati od 10 do 15 °C.
