Austrija
Crno tržište: Cijene cjepiva dosežu iznos i od 1000 dolara
Istraživači tvrtke Kaspersky ispitali su 15 različitih tržišta na Darknetu i pronašli su oglase za čak tri cjepiva protiv koronavirusa. Na Darknetu se nude cjepiva proizvođača Pfizer/BioNTech, AstraZeneca i Moderna, a cijene po dozi znaju dosegnuti i iznos od čak 1200 dolara. Prosječna cijena je oko 500 dolara.
„Većina prodavača nalazi se u Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama, a cijene po dozi su se kretale od 250 do 1.200 dolara, s prosječnom cijenom od oko 500 dolara. Komunikacija se vrši putem aplikacija za šifriranu razmjenu poruka kao što su Wickr i Telegram, dok je zahtjev da se uplate vrše u obliku kriptovalute, prije svega Bitcoina“, istaknuli su iz tvrtke Kaspersky.
Prema njihovim informacijama većina prodavača na crnom tržištu obavila je između 100 i 500 transakcija. Što su točnu korisnici kupovali ostaje nejasno. Ostaje nejasno i radi li se o pravim cjepivima ili je riječ o lažnim cjepivima što je vrlo lako i moguće.
„Uz informacije dostupne stručnjacima kompanije Kaspersky, nemoguće je reći koliko su doze cjepiva koje se reklamiraju online stvarne doze (mnoge medicinske ustanove su se našle u situaciji da koriste preostale doze) i koliko reklama je zapravo prevara. Čak i ako biste nešto dobili poštom, najvjerojatnije ono što biste dobili ne bi bila učinkovita, valjana doza. Što je još važnije, pribavljanje takvih doza je nezakonito“, ističu iz Kasperskog.
Posljednjih dana sve veći broj stručnjaka ističe kako crno tržite cjepiva sve snažnije raste te kako postoji sve veća opasnost od prodaje lažnog cjepiva.
- Poznato kolika je bila prosječna satnica u Austriji prošle godine
- Jučer zabilježen novi potres u Austriji
- Večeras igra Hrvatska, evo gdje gledati finale u Beču
- Pivo će u Austriji zbog jednog razloga poskupjeti za 11 centi
- Može li Hrvatska ponoviti još jednu magičnu noć i uzeti zlato
Austrija
Poznato kolika je bila prosječna satnica u Austriji prošle godine
U Austriji postoje velike razlike u plaćama po satu ovisno o djelatnosti, saveznoj državi, obrazovanju i spolu. U 2024. godini izvršena je procjena satnica u Austriji. Jasno, zbog različitih promjena ove će godine rasti satnice.
Sada je konačno dovršena vrlo složena procjena: satnica (bruto) konačno je poznata. Ona je u prosjeku iznosila 17,49 eura. Međutim, postoje ogromne razlike unutar sektora, ali i među spolovima. No, udio onih koji moraju raditi za nisku satnicu od 11,66 eura ostao je isti već 15 godina (14,1 posto).
“Obuka ima jasan pozitivan utjecaj na potencijal zarade”, sažima generalni direktor Austria Statistik Tobias Thomas. Zaposlenici s višom ili višom tehničkom diplomom dobivali su gotovo duplo više bruto po satu od osoba s najviše obveznom školskom spremom. “Obrazovanje se isplati.”, ističe on
Prema istraživanju, najviše se zarađuje u opskrbi energijom (27,12 eura), zatim u informacijsko-komunikacijskim (24,63 eura) te financijskim uslugama i uslugama osiguranja (24,42 eura). Najniža bruto satnica bila je u ugostiteljstvu, ali u iznos od 11,16 eura nije uračunata napojnica.
U maloprodaji, drugoj najvećoj industriji, ljudi su u prosjeku zarađivali 15,30 eura po satu. Također zanimljivo: ljudi u kvalificiranim zanatima zarađivali su nešto više od 17,93 eura od uredskih radnika od 17,21 eura.
U svim su sektorima bruto satnice žena bile niže od bruto satnica muškaraca. Dok muškarci zarađuju 18,69 eura, žene tek 15,73 eura, odnosno 15,8 posto manje. Uostalom, 2006. godine ta je vrijednost iznosila 22,7 posto. Međutim, žene su i dalje znatno češće radile za niske plaće (20,6 prema 9,4 posto).
Gledano po obrazovnim kvalifikacijama, prosječno se zarađuje 13,15 eura bruto po satu s obveznom školskom svjedodžbom, 17,08 eura s pripravničkom kvalifikacijom i 20,42 eura s BHS maturom. Za zaposlenike s visokom ili višom stručnom spremom bruto plaće po satu iznosile su 24,17 eura i stoga su bile 1,8 puta veće od osoba s najviše školskom spremom.
Prema saveznim pokrajinama, najveća primanja bila su u Vorarlbergu 19,48 eura, a najmanja u Gradišću 15,40 eura. Vorarlberg je savezna država s najvećom razlikom u plaćama žena i muškaraca. Razlika u plaćama između spolova bila je najmanja u Beču.
Austrija
Jučer zabilježen novi potres u Austriji
U subotu, 1. veljače 2025., zabilježen je potres u blizini Judenburga (Štajerska). Kako javlja “GeoSphere Austria”, neki stanovnici Štajerske su “blago osjetili potres i također ga akustički percipirali”.
U subotu 1. veljače 2025. zemlja se zatresla zapadno od Judenburga (Štajerska). Kako prenosi “GeoSphere Austria”, radilo se o potresu magnitude 2,3. Stoga se ne očekuju štete na objektima ili slično. U području epicentra neki su stanovnici Štajerske osjetili potres, a neki su ga i čuli, zaključili su stručnjaci.
Austrija
Pivo će u Austriji zbog jednog razloga poskupjeti za 11 centi
Ako kod kuće imate puno (još uvijek) punih ili praznih pivskih boca, možete biti sretni: vrijednost praznih pivskih boca raste. Prvi put u više od 40 godina povećan je depozit piva, i to značajno.
Nakon više od 40 godina, polog za staklene boce za višekratnu upotrebu povećat će se s 9 centi (prethodno 1,2 šilinga) na 20 centi u nedjelju. Prema Udruzi pivara, staklene boce pogođene povećanjem depozita su one koje se trenutno polažu s 9 centi u automatima za povrat u supermarketima: to uključuje klasične pivske boce od 0,5 litara, ali i bijele staklene boce s čepom na navoj.
Budući da su “90 posto” ovih staklenih boca za višekratnu upotrebu pivske boce, Udruga pivara kaže da je inicirala, pregovarala i provela povećanje depozita. “Nizak depozit očito je doveo do toga da sve više ljudi baca boce i tako onemogućuje njihovo recikliranje”, objasnio je nedavno predsjednik Udruge pivara Karl Schwarz.
Staklene boce za višekratnu upotrebu koje završe u staklenoj ambalaži umjesto da se vrate u supermarket nedostaju pivovarama i drugim proizvođačima pića i, prema udruzi, nanose milijunsku štetu industriji. “Pretpostavljamo da će veći depozit osigurati skraćenje intervala povrata”, rekao je direktor Udruge pivovara Florian Berger.
U udruzi očekuju da će povećanje pologa rezultirati većim brojem vraćenih boca. “Ovim se štedi puno resursa u energetski vrlo intenzivnoj proizvodnji staklenih boca”, kaže predsjednik udruge Schwarz. Staklene boce za višekratnu upotrebu mogu se puniti do 40 puta.
You must be logged in to post a comment Login