Panorama
Corona Update: Tjedni rezime situacije s koronavirusom
Redakcija KROATIV-a je prije nekoliko tjedana odlučila ne objavljivati brojke zaraženih koronavirusom na dnevnoj bazi. Mnogim čitateljima, pa i nama novinarima, redovne brojke stvaraju glavobolju. S toga smo odlučili objavljivati brojke samo u slučaju pozitivnih ili negativnih rekorda. Budući da su se negativni rekordi u skoro svim zemljama Europe svakodnevno redali, odlučili smo na tjednoj bazi objavljivati informacije o stanju s borbom protiv ovog virusa.

Redakcija KROATIV-a je prije nekoliko tjedana odlučila ne objavljivati brojke zaraženih koronavirusom na dnevnoj bazi. Mnogim čitateljima, pa i nama novinarima, redovne brojke stvaraju glavobolju. S toga smo odlučili objavljivati brojke samo u slučaju pozitivnih ili negativnih rekorda. Budući da su se negativni rekordi u skoro svim zemljama Europe svakodnevno redali, odlučili smo na tjednoj bazi objavljivati informacije o stanju s borbom protiv ovog virusa.
Brojke u Austriji i Hrvatskoj redovno dostižu rekorde, a i u susjednim zemljama situacija nije nimalo dobra. Trenutne brojke u Austriji nisu dobre, ali bitna je jedna stvar – ne smije se paničariti, stvarati i širiti panika. Posao novinara, onih kvalitetnih, je ne širiti laži, brigu i paniku među ljudima u doba svjetske krize.
U nedjelju podne su Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo unutarnjih poslova Austrije objavili kako je u posljednja 24 sata zaraženo 2.782 ljudi. U subotu je oboren negativni rekord sa 3.614 novozaraženih u jednom danu. Trenutno je u Austriji 28.100 aktivnih slučajeva. 1.002 osobe su hospitalizirane, dok je 175 njih na intenzivnoj njezi. Od početka pandemije je uslijed komplikacija tijekom zaraze koronavirusom preminulo 978 osoba. Dok je još na ljeto bilo tek jedan do tri posto svih testiranih uzoraka pozitivno, 23. listopada je čak 10,2 posto testova bilo pozitivno na virus. Od nedjelje vrije nove mjere u Austriji.

[Žuta boja – aktivni slučajevi bez hospitalizacije / Ljubičasta – hospitalizirani slučajevi / Plava – intenzivna njega] (Izvor: AGES | Foto: ORF.at)

Najviše zaraženih na 100.000 stanovnika ima Salzburg (270,9), a slijede Vorarlberg (247,8) i Tirol (240,4). Beč je trenutno na 197,6, što je nešto više od prosjeka Austrije – 172,1 na 100.000 stanovnika. Pisali smo o tome gdje su se najviše zarazili građani Austrije.
Virologinja Medicinskog sveučilišta u Beču Elisabeth Puchhammer-Stöckl je u jednom dopisu Ministarstvu zdravstva upozorila kako se ne smije izgubiti kontrola nad situacijom. Tako virologinja piše kako se „infekcije na nejasan način već stječu u javnim prostorima (javni prijevoz, posao). Čini se da se gubi kontrola nad procesom zaraze“. Posljednja istraživanja pokazuju kako mnogi ne znaju kako su se zarazili, što znači da ne znaju jesu li se zarazili unutar obitelji ili među radnim kolegama.
Virolog Heinz Burgmann je u dnevniku ORF-a „ZiB2“ izjavio kako je trenutno i bez korona pacijenata popunjen kapacitet na odjelima intenzivne njege „do 90 posto“, a u bečkoj AKH bolnici i do 95 posto: „Nije bitno ima li Vlada pandemiju pod kontrolom, nego stanovništvo“.
U Hrvatskoj svakodnevno padaju negativni rekordi. Tako je u nedjelju podne Nacionalni stožer civilne zaštite objavio podatak o 2.421 zaraženih u jednom danu, a testirano je 8.520 osoba. Situacija je takva da je trenutno 11.144 aktivnih slučajeva, a od početka pandemije je preminulo 437 osoba. To je 15 puta više od broja preminuli zbog posljedica gripe u njenoj prošloj sezoni, tvrdi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Hrvatsku od ponedjeljka čekaju nove mjere.

Bosna i Hercegovina je u nedjelju objavila informaciju o 1.132 novozaraženih, što je za 133 manje nego u subotu, kada je zabilježen rekordan broj. Bolnice se žale na manjak zaposlenika na intenzivnoj njezi, ali i na sve veći broj zaraženih zaposlenika u zdravstvenim ustanovama. Pisali smo o složenoj situaciji u Mostaru i Novoj Biloj.

Slovenija je u posljednja 24 potvrdila 1.675 novih slučajeva koronavirusa, što je za 300-tinjak manje nego u subotu, kada je ‘pao’ rekord od 1.961 slučaja. Trenutno je u bolnicama 508 pacijenata, od čega 71 na intenzivnim odjelima. Od početka pandemije je preminulo 240 osoba.
Mađarska je u nedjelju također zabilježila rekordan broj novozaraženih u jednom danu – 3.149. Samo dan prije je bilo ‘tek’ 1.820 slučajeva. U jednom danu je preminulo 35 osoba, a ukupno je preminulo 1.425 osoba. Mađarski premijer Viktor Orban je najavio kako će pooštriti mjere obaveznog korištenja zaštitne maske.
Češka je također u subotu zabilježila rekordan broj u jednom danu – 15.252 pozitivnih slučajeva. U nedjelju je zabilježeno 12.472 slučajeva, što je najviše na jednom danu u vikendu. Kao i u Austriji, Češka također manje testira vikendom. Njemačka je za vikend prešla broj od 10.000 preminulih od virusa.
Italija ponovno ima velike probleme s borbom protiv virusa, zbog čega je premijer Vlade Giuseppe Conte donio odluku kako će ugostiteljski objekti (osim nedjeljom) morati zatvoriti do 18 sati, a škola će biti prebačena na online način nastave. Sportski centri i bazeni će biti zatvoreni, isto tako i kina i kazališta. U posljednja 24 sata Italija bilježi 19.644 novozaraženih, a preminulo je 151 ljudi.
Trenutno je svijetu 12,8 milijuna zaraženih osoba, a od početka pandemije je zabilježeno 42,7 milijuna. 28,8 milijuna ljudi je ozdravilo, a oko 1,2 milijuna ljudi je preminulo. Brojke američkog sveučilišta Johns Hopkins (HKU) pokazuju kako se dnevno zarazi oko 420.000 ljudi u svijetu, 210.000 ljudi ozdravi, a 5.700 umre.
Trenutno pet zemalja s najvećim brojem zaraženih (izvor: JHU/Spiegel)
- SAD – 67.000 prosječno zaraženih dnevno, 21% više nego prošli tjedan
- Indija – 53.000 prosječno zaraženih dnevno, 15% manje nego prošli tjedan
- Brazil – 22.000 prosječno zaraženih dnevno, 10% više nego prošli tjedan
- Rusija – 16.000 prosječno zaraženih dnevno, 14% više nego prošli tjedan
- Francuska – 30.000 prosječno zaraženih dnevno, 45% više nego prošli tjedan
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – leo2014 | Unsplash

Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura

58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika

Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi

Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.