Austrija
CORONA UPDATE: Je li Srbija prešutila i manipulirala brojke?
Danima brojke zaraženih od corona virusa raste u regiji. Ipak, najnovije informacije do kojih dolazi balkanska istraživačka mreža „BIRN“ šokirale su regiju. Prema njihovim saznanjima, brojke u Srbiji su lažirane i manipulirane.
Kako saznaje „BIRN“, na osnovu uvida u podatke koji su dio zvaničnog državnog informacijskog sistema „Covid19“, broj zaraženih posljednjih dana prošlog tjedna se kretao između 300 i 340 dnevno, što daleko nadmašuje službene podatke od 97 novozaraženih.
Službeno, od 19. ožujka do 1. lipnja ove godine od virusa je umrlo 244 pacijenata, a brojke BIRN-a pokazuju da je umrlo čak 388 ljudi više. Podatak o broju zaraženih nalazi se u tabeli pod nazivom „Izvještaj za Vladu“. Dalje u istraživanju stoji kako je najveća razlika u broju preminulih uočena u Kliničkom centru Niš, gdje je službeno umrlo 77, a ustvari su preminule 243 osobe!
Iako su u više navrata pokušali doći do odgovora Ministarstva zdravlja, Kriznog stožera, bolnica i instituta, nitko na upite BIRN-a nije htio odgovoriti.
Pet nogometaša Zvezde zaraženi kao i hrvatski tenisač
Sjeverna Makedonija u posljednja 24 sata broji 90 novozaraženih, dok je devet osoba preminulo. Trenutno je hospitalizirano 379 pacijenata, a ministar zdravstva Venko Filipče je potvrdio kako unatoč velikom broju hospitaliziranih i dalje ima bolničkih kapaciteta. Najveći broj zaraženih su osobe starije od 60 godina, a ima i dosta zaraženih dobne skupine 30-39 godina.
Bosna i Hercegovina registrirala je danas 93 novozaražene osobe. Krizni stožer Federalnog ministarstva zdravstva pozvao je građane da se pridržavaju mjera i da budu odgovorni: držanje socijalne distance i izbjegavanje većih okupljanja, nošenje maske u zatvorenom prostoru i na otvorenom ako nije moguće držati distancu te redovno pranje ruku, održavanje osobne higijene i higijene prostora.
FK Crvena zvezda proslavila je u subotu pred oko 18.000 navijača novu titulu prvaka srpske nogometne lige (2:1). Uoči utakmice, pet igrača srpskog prvaka su se osjećali loše zbog čega su testirani na koronavirus. Testovi Marka Gobeljića, Njegoša Petrovića, Dušana Jovančića, Marka Konatara i Branka Jovičića bili su pozitivni, potvrdio je klub na svojim stranicama. Očekuju se kazne nogometnim klubovima s igranjem bez publike.
Ipak, najpoznatija zaražena osoba ovog ponedjeljka u regiji je 23-godišnji hrvatski tenisač Borna Ćorić, koji se zarazio zbog kontakta s prvom zaraženom osobom Đokovićevog turnira Adria toura u Zadru, Grigorom Dimitrovom. Uz Ćorića i Dimitrova, zaraženi su i treneri Đokovića i Dimitrova. 26 testova je zasad negativno, a čekaju se rezultati još dodatnih 30. Prema informacijama „Nove TV“, unuk (5) vlasnika zadarskog restorana „Niko“, u kojem su slavili zaraženi igrači sa suprugama, pozitivan je na koronavirus.
Austrija: Zaraženi na bečkom AKH
Tri zaposlenika klinike AKH u Beču posljednjih dana testirani su pozitivni na koronavirus i rade na odjelu nuklearne medicine. Rezultati testova ostalih zaposlenika i pacijenata traju. Prema navodima AKH, jedan tehničar se zarazio van radnog vremena, dok su jedna njegovateljica i radnik u zgradi zaraženi nakon kontakta s tehničarem. Trenutno se razmišlja o zatvaranju odjela.
Prema jutrošnjim podacima, Beč ima 22 novozaraženih. Trenutno je u Beču 449 aktivnih slučajeva zaraze. U ostatku zemlje je 17 novozaraženih.
Worldometers brojke (Stanje: 22.6., 20h):
Svijet – 9,11 mil. ukupno zaraženih, 471.849 preminulih, 3,76 mil. aktivnih slučajeva
Najviše zaraženih bilježi SAD – 2,36 mil. zaraženih, 122.374 preminulih
Austrija – 17.380 zaraženih (+39), 690 preminulih, 449 aktivno
Njemačka – +247, +2, 7.558
Srbija – 12.990 zaraženih (+96), 262 preminulih (+1), 731 aktivno
Sj. Makedonija – 5.196 (+90), 247 preminulih (+9), 2.975 aktivno
BiH – 3.525 zaraženih (+94), 171 preminulih (+2), 1.084 aktivno
Hrvatska – 2.336 zaraženih (+19), 107 preminulih, 87 aktivno
Slovenija – 1.521 zaraženih (+1), 109 preminulih, 36 aktivno
Crna Gora – 367 zaraženih (+5), 9 preminulih, 43 aktivno
Antonio Šećerović
Foto: kroativ.at

Austrija
Trump prijeti Austriji carinama

Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica

Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil

Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
You must be logged in to post a comment Login