Austrija
CORONA UPDATE: Hrvatska zatvara noćne klubove i veće manifestacije?
Posljednjih dana sve države u regiji bilježe porast broja novozaraženih od corona virusa. Kakve su brojke u regiji i Austriji te koje su najzanimljivije brojke iz svijeta, pročitajte u novom Corona Updateu KROATIV-a.
Hrvatska danas bilježi 52 nova slučaja zaraze corona virusom, a to je do danas ukupno 2777. slučaj. Epidemiolog Krunoslav Capak potvrdio je kako se trenutno u samoizolaciji nalazi 4.000 ljudi. Hospitalizirano je 75 osoba, a testirano je skoro 80.000 ljudi. „Situacija je pod kontrolom. Mi smo sad u fazi kad smo počeli popuštati aktivnosti, gospodarstvo i turizam. Najbitnije je brzo reagirati na sve. Donositi odluke na brzinu, brzo otkriti slučajeve i uloviti kontakte. Dok to radimo dobro, mislim da nije potrebno ništa mijenjati“, izjavio je Capak.
Nacionalni stožer civilne zaštite potvrdio je kako od ponoći bh. građani bez samoizolacije mogu ući na teritorij Hrvatske: „Zbog otvaranje granice s BiH ne očekujemo dodatne probleme jer je proteklih dana unos virusa bio nekoliko puta veći iz Srbije nego BiH“. Prema njegovim informacijama, BiH ima osam importiranih slučajeva i sedam kontakata, a Srbija 22 zaraženih i 37 kontakata. Ostali su iz Slovenije, Švedske i Austrije.
Glasnogovornik slovenske Vlade Jelko Kacin napisao je na svom službenom Twitter nalogu kako je „Hrvatska vlada odlučila preuzeti naše uzorke ponašanja i zatvorit će noćne klubove, diskoteke i otkazati veće manifestacije“. Ipak, tu vijest Capak nije mogao potvrditi.
U Bosni i Hercegovini u posljednja 24 sata zabilježeno je 109 slučajeva, u Federaciji BiH 69, u Republici Srpskoj 40. Preminule su i dvije osobe, jedna u Tuzli i jedna u Vlasenici.
Što se Srbije tiče, sumnja se kako je još jedan političar zaražen – riječ je o lideru Liberalno-demokratske partije (LDP) Čedomiru Jovanoviću, koji se s upalom pluća nalazi u bolnici. I dalje je najgore stanje u Novom Pazaru, gdje je na licu mjesta boravila premijerka Srbije Ana Brnabić zajedno s ministrom Zlatiborom Lončarom. Grupa liječnika novopazarske bolnice demonstrativno je okrenula leđa Brnabić. Trenutno je jako teška situacija u Pazaru i Tutinu. Prema navodima nekih liječnika, u bolnici nemaju ni toplomjere, a od respiratora rade samo tri.
Srbija u posljednja 24 sata broji još 276 novozaraženih osoba. Trenutno se na respiratoru nalaze 42 osobe, a smrtnost je 1,9 posto. Ukupno je testirano preko 400.000 ljudi. Nacionalno seroepidemiološko istraživanje pokazalo je kako je 6,4 posto građana Srbije je steklo imunitet. Obuhvaćeno je preko 1.000 ispitanika.
Austrija danas ima 43 novozaražene osobe, a 58 osoba se oporavilo od virusa. Trenutno je 583 osoba aktivno zaraženo, što je za 17 manje nego jučer. Broj novozaraženih i hospitaliziranih ponovo opada.
Europska unija donijela je odluku o listi trećih zemalja čiji će državljani moći ulaziti u EU: Alžir, Australija, Kanada, Gruzija, Japan, Crna Gora, Maroko, Novi Zeland, Ruanda, Srbija, Južna Koreja, Tajland, Tunis, Urugvaj i Kina, s tim da Kina ima uvjet da odobri recipročnu dozvolu za građane EU. Građanima BiH nije eksplicitno zabranjen ulazak u EU, jer je riječ o preporuci.
Worldometers brojke (Stanje: 30.6., 16h):
• Svijet – 10,45 mil. ukupno zaraženih, 509.113 preminulih, 4,23 mil. aktivnih slučajeva
• Najviše zaraženih bilježi SAD – 2,68 mil. zaraženih, 128.819 preminulih
• Austrija – 17.766 zaraženih (+43), 705 preminulih (+2), 583 aktivno
• Srbija – 14.564 zaraženih (+276), 277 preminulih (+3), 1625 aktivno
• Sj. Makedonija – 6.334 zaraženih (+125), 302 preminulih (+4), 3.557 aktivno
• BiH – 4.453 zaraženih (+128), 186 preminulih (+2), 1.865 aktivno
• Hrvatska – 2.777 zaraženih (+52), 107 preminulih, 515 aktivno
• Slovenija – 1.600 zaraženih (+15), 111 preminulih, 105 aktivno
• Crna Gora – 501 zaraženih, 11 preminulih, 175 aktivno
Antonio Šećerović
Foto: kroativ.at
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
You must be logged in to post a comment Login