Austrija
CORONA UPDATE: Hrvatska zatvara noćne klubove i veće manifestacije?
Posljednjih dana sve države u regiji bilježe porast broja novozaraženih od corona virusa. Kakve su brojke u regiji i Austriji te koje su najzanimljivije brojke iz svijeta, pročitajte u novom Corona Updateu KROATIV-a.
Hrvatska danas bilježi 52 nova slučaja zaraze corona virusom, a to je do danas ukupno 2777. slučaj. Epidemiolog Krunoslav Capak potvrdio je kako se trenutno u samoizolaciji nalazi 4.000 ljudi. Hospitalizirano je 75 osoba, a testirano je skoro 80.000 ljudi. „Situacija je pod kontrolom. Mi smo sad u fazi kad smo počeli popuštati aktivnosti, gospodarstvo i turizam. Najbitnije je brzo reagirati na sve. Donositi odluke na brzinu, brzo otkriti slučajeve i uloviti kontakte. Dok to radimo dobro, mislim da nije potrebno ništa mijenjati“, izjavio je Capak.
Nacionalni stožer civilne zaštite potvrdio je kako od ponoći bh. građani bez samoizolacije mogu ući na teritorij Hrvatske: „Zbog otvaranje granice s BiH ne očekujemo dodatne probleme jer je proteklih dana unos virusa bio nekoliko puta veći iz Srbije nego BiH“. Prema njegovim informacijama, BiH ima osam importiranih slučajeva i sedam kontakata, a Srbija 22 zaraženih i 37 kontakata. Ostali su iz Slovenije, Švedske i Austrije.
Glasnogovornik slovenske Vlade Jelko Kacin napisao je na svom službenom Twitter nalogu kako je „Hrvatska vlada odlučila preuzeti naše uzorke ponašanja i zatvorit će noćne klubove, diskoteke i otkazati veće manifestacije“. Ipak, tu vijest Capak nije mogao potvrditi.
U Bosni i Hercegovini u posljednja 24 sata zabilježeno je 109 slučajeva, u Federaciji BiH 69, u Republici Srpskoj 40. Preminule su i dvije osobe, jedna u Tuzli i jedna u Vlasenici.
Što se Srbije tiče, sumnja se kako je još jedan političar zaražen – riječ je o lideru Liberalno-demokratske partije (LDP) Čedomiru Jovanoviću, koji se s upalom pluća nalazi u bolnici. I dalje je najgore stanje u Novom Pazaru, gdje je na licu mjesta boravila premijerka Srbije Ana Brnabić zajedno s ministrom Zlatiborom Lončarom. Grupa liječnika novopazarske bolnice demonstrativno je okrenula leđa Brnabić. Trenutno je jako teška situacija u Pazaru i Tutinu. Prema navodima nekih liječnika, u bolnici nemaju ni toplomjere, a od respiratora rade samo tri.
Srbija u posljednja 24 sata broji još 276 novozaraženih osoba. Trenutno se na respiratoru nalaze 42 osobe, a smrtnost je 1,9 posto. Ukupno je testirano preko 400.000 ljudi. Nacionalno seroepidemiološko istraživanje pokazalo je kako je 6,4 posto građana Srbije je steklo imunitet. Obuhvaćeno je preko 1.000 ispitanika.
Austrija danas ima 43 novozaražene osobe, a 58 osoba se oporavilo od virusa. Trenutno je 583 osoba aktivno zaraženo, što je za 17 manje nego jučer. Broj novozaraženih i hospitaliziranih ponovo opada.
Europska unija donijela je odluku o listi trećih zemalja čiji će državljani moći ulaziti u EU: Alžir, Australija, Kanada, Gruzija, Japan, Crna Gora, Maroko, Novi Zeland, Ruanda, Srbija, Južna Koreja, Tajland, Tunis, Urugvaj i Kina, s tim da Kina ima uvjet da odobri recipročnu dozvolu za građane EU. Građanima BiH nije eksplicitno zabranjen ulazak u EU, jer je riječ o preporuci.
Worldometers brojke (Stanje: 30.6., 16h):
• Svijet – 10,45 mil. ukupno zaraženih, 509.113 preminulih, 4,23 mil. aktivnih slučajeva
• Najviše zaraženih bilježi SAD – 2,68 mil. zaraženih, 128.819 preminulih
• Austrija – 17.766 zaraženih (+43), 705 preminulih (+2), 583 aktivno
• Srbija – 14.564 zaraženih (+276), 277 preminulih (+3), 1625 aktivno
• Sj. Makedonija – 6.334 zaraženih (+125), 302 preminulih (+4), 3.557 aktivno
• BiH – 4.453 zaraženih (+128), 186 preminulih (+2), 1.865 aktivno
• Hrvatska – 2.777 zaraženih (+52), 107 preminulih, 515 aktivno
• Slovenija – 1.600 zaraženih (+15), 111 preminulih, 105 aktivno
• Crna Gora – 501 zaraženih, 11 preminulih, 175 aktivno
Antonio Šećerović
Foto: kroativ.at
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
You must be logged in to post a comment Login