Austrija
Cijepljene prve osobe u Austriji i Hrvatskoj
Na prvom cijepljenju su bili prisutni premijer Plenković i kancelar Kurz, jer očigledno cjepivo ne djeluje ako oni nisu prisutni. Pogledajte snimke:
Od jutarnjih sati krenulo je cijepljenje protiv koronavirusa u Austriji i Hrvatskoj. U Hrvatskoj je prvu dozu cjepiva dobila štićenica zagrebačkog Doma za starije osobe Trešnjevka. Na Medicinskom sveučilištu (MedUni) u Beču je prvo cjepivo u Austriji dobila 84-godišnjakinja.
Na prvom cijepljenju bili su prisutni predsjednik vlade Andrej Plenković (HDZ) i kancelar Sebastian Kurz (ÖVP), jer očigledno cjepivo ne djeluje ako oni nisu prisutni. U Hrvatskoj je na prvom cijepljenju prisutan bio i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak.
U Domu za starije osobe Trešnjevka je cijepljeno još 20-ak štićenika, a prva cijepljena osoba u Hrvatskoj je Branka Aničić. „Drago mi je da sam ja prva i moj dom i da se vratimo u normalan život. (…) Nisam cijepljenje ni osjetila. Sad možemo dalje uživati u našem domu, bit će brzo normalno. Zbog naših obitelji, zbog nas samih, zbog ljudi starijih, treba se cijepiti“, izjavila je Aničić.
Cijepljenje je nastavljeno u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ (Zarazna), gdje su prisutni bili Plenković, Capak, ministar zdravstva Vili Beroš (HDZ) i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Alemka Markotić.
„Velika većina ljudi je razumna i racionalna. Respektirajmo trud znanstvenika i istraživača. Dobro je da idemo po ciljnim skupinama. Vjerujem da će sve više svijest rasti“, izjavio je premijer Plenković.
Prva liječnica koja je bila cijepljenja je dr. Nikolina Bogdanić, jedna od najboljih specijalizantica u Zaraznoj bolnici. U toku nedjelje će se cijepiti 30-ak djelatnika ove ustanove.
Austrija: Prva cjepiva na Medicinskom sveučilištu
Grad Beč je odlučio prve doze cjepiva podijeliti na MedUni-ju uz prisustvo Predsjednice Nacionalnog odbora za cijepljenje Ursule Wiedermann-Schmidt i predsjednika Medicinskog udruženja Thomasa Szerekesa. Tri osobe starije od 80 godina s prethodnim bolestima su dobili dvije žene, jedan muškarac i dva zdravstvena zaposlenika. Prva osoba je bila 84-godišnja Veronika Hofer.
Die 84-jährige Theresia Hofer ist die erste Person in Österreich, die gegen das Coronavirus geimpft wurde. Sie möchte endlich wieder „ohne Bedenken“ ihre Familie sehen.
Gepostet von Zeit im Bild am Sonntag, 27. Dezember 2020
Na sveučilištu su bili i kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) i ministar zdravstva Rudolf Anschober (Zeleni). Kurz je izjavio kako je ovo „povijesni dan“ i „prvi dan preokreta“. U prvom tjednu siječnja je cilj cijepiti rizične skupine i osobe starije od 80 godina te zdravstvene zaposlenike.
Nastavak cjepiva je bio na Klinici Favoriten u Beču, a u Beču je plan u siječnju cijepiti sve rizične skupine. U nedjelju su s podjelom cjepiva krenule sve savezne pokrajine osim Koruške. Predsjednik Koruške Peter Kaiser (SPÖ) ne želi sudjelovati u „showu“ vezanom za prva cijepljenja nego sačekati 5. siječnja 2021. godine za podjelu cjepiva u pojedinim staračkim domovima.
Skandal oko ravnatelja HZJZ-a Capaka
Krunoslav Capak je u subotu navečer bio u središtu skandala zbog čega je žestoko kritiziran, prije svega od Ivan Đikića. Capak je sa suradnicima dočekao prve doze cjepiva koje je u subotu ujutro stiglo u HZJZ, a između ostalog, sam Zavod je objavio fotografije na kojima ravnatelj sjedi na kutiji na cjepivo, koje se treba što prije smjestiti u posebne hladnjake na preko -70 stupnjeva Celzijusa. Capak je izjavio kako je kutija prazna, a ispričao se svima koji su poruku shvatili „drugačije osim oduševljenja i sreće što je cjepivo stiglo“.
Premijer Plenković nije imao mnogo komentirati ovaj slučaj: „Ja znam da je bila subota, da je bio neradni dan. Imate puno ljudi koji nemaju što drugo činiti, pa ako to njima predstavlja zadovoljstvo baviti se nebitnim, to je okej“.
Hrvatski znanstvenik i molekularni biolog iz Frankfurta Ivan Đikić komentirao je kako je Capak „smjestivši kutiju cjepiva ispod svoje stražnjice kao političar omalovažio povijesni rad znanstvenika i liječnika. (…) Rješenje je ostavka ili smjena, standard u zemljama EU“.
Antonio Šećerović
Foto: Dragan Tatić | BKA
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
