Connect with us

Austrija

Cijepljene prve osobe u Austriji i Hrvatskoj

Na prvom cijepljenju su bili prisutni premijer Plenković i kancelar Kurz, jer očigledno cjepivo ne djeluje ako oni nisu prisutni. Pogledajte snimke:

Objavljeno

na

Od jutarnjih sati krenulo je cijepljenje protiv koronavirusa u Austriji i Hrvatskoj. U Hrvatskoj je prvu dozu cjepiva dobila štićenica zagrebačkog Doma za starije osobe Trešnjevka. Na Medicinskom sveučilištu (MedUni) u Beču je prvo cjepivo u Austriji dobila 84-godišnjakinja.

Na prvom cijepljenju bili su prisutni predsjednik vlade Andrej Plenković (HDZ) i kancelar Sebastian Kurz (ÖVP), jer očigledno cjepivo ne djeluje ako oni nisu prisutni. U Hrvatskoj je na prvom cijepljenju prisutan bio i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak.

U Domu za starije osobe Trešnjevka je cijepljeno još 20-ak štićenika, a prva cijepljena osoba u Hrvatskoj je Branka Aničić. „Drago mi je da sam ja prva i moj dom i da se vratimo u normalan život. (…) Nisam cijepljenje ni osjetila. Sad možemo dalje uživati u našem domu, bit će brzo normalno. Zbog naših obitelji, zbog nas samih, zbog ljudi starijih, treba se cijepiti“, izjavila je Aničić.

Cijepljenje je nastavljeno u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ (Zarazna), gdje su prisutni bili Plenković, Capak, ministar zdravstva Vili Beroš (HDZ) i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Alemka Markotić.

Velika većina ljudi je razumna i racionalna. Respektirajmo trud znanstvenika i istraživača. Dobro je da idemo po ciljnim skupinama. Vjerujem da će sve više svijest rasti“, izjavio je premijer Plenković.

Prva liječnica koja je bila cijepljenja je dr. Nikolina Bogdanić, jedna od najboljih specijalizantica u Zaraznoj bolnici. U toku nedjelje će se cijepiti 30-ak djelatnika ove ustanove.

Austrija: Prva cjepiva na Medicinskom sveučilištu

Grad Beč je odlučio prve doze cjepiva podijeliti na MedUni-ju uz prisustvo Predsjednice Nacionalnog odbora za cijepljenje Ursule Wiedermann-Schmidt i predsjednika Medicinskog udruženja Thomasa Szerekesa. Tri osobe starije od 80 godina s prethodnim bolestima su dobili dvije žene, jedan muškarac i dva zdravstvena zaposlenika. Prva osoba je bila 84-godišnja Veronika Hofer.

Die 84-jährige Theresia Hofer ist die erste Person in Österreich, die gegen das Coronavirus geimpft wurde. Sie möchte endlich wieder „ohne Bedenken“ ihre Familie sehen.

Gepostet von Zeit im Bild am Sonntag, 27. Dezember 2020

Na sveučilištu su bili i kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) i ministar zdravstva Rudolf Anschober (Zeleni). Kurz je izjavio kako je ovo „povijesni dan“ i „prvi dan preokreta“. U prvom tjednu siječnja je cilj cijepiti rizične skupine i osobe starije od 80 godina te zdravstvene zaposlenike.

Nastavak cjepiva je bio na Klinici Favoriten u Beču, a u Beču je plan u siječnju cijepiti sve rizične skupine. U nedjelju su s podjelom cjepiva krenule sve savezne pokrajine osim Koruške. Predsjednik Koruške Peter Kaiser (SPÖ) ne želi sudjelovati u „showu“ vezanom za prva cijepljenja nego sačekati 5. siječnja 2021. godine za podjelu cjepiva u pojedinim staračkim domovima.

Skandal oko ravnatelja HZJZ-a Capaka

Krunoslav Capak je u subotu navečer bio u središtu skandala zbog čega je žestoko kritiziran, prije svega od Ivan Đikića. Capak je sa suradnicima dočekao prve doze cjepiva koje je u subotu ujutro stiglo u HZJZ, a između ostalog, sam Zavod je objavio fotografije na kojima ravnatelj sjedi na kutiji na cjepivo, koje se treba što prije smjestiti u posebne hladnjake na preko -70 stupnjeva Celzijusa. Capak je izjavio kako je kutija prazna, a ispričao se svima koji su poruku shvatili „drugačije osim oduševljenja i sreće što je cjepivo stiglo“.

Premijer Plenković nije imao mnogo komentirati ovaj slučaj: „Ja znam da je bila subota, da je bio neradni dan. Imate puno ljudi koji nemaju što drugo činiti, pa ako to njima predstavlja zadovoljstvo baviti se nebitnim, to je okej“.

Hrvatski znanstvenik i molekularni biolog iz Frankfurta Ivan Đikić komentirao je kako je Capak „smjestivši kutiju cjepiva ispod svoje stražnjice kao političar omalovažio povijesni rad znanstvenika i liječnika. (…) Rješenje je ostavka ili smjena, standard u zemljama EU“.

Antonio Šećerović
Foto: Dragan Tatić | BKA

Advertisement

Austrija

Milijunska prevara s “Reparaturbonusom” razotkrivena: uhićeno 15 osumnjičenih

Objavljeno

na

By

Petnaestorici osumnjičenih stavljeno je na teret da su putem prevare s “Reparaturbonusom” nezakonito stekli 3,5 milijuna eura. U utorak su uslijedila uhićenja.

Sumnje koje su kružile već neko vrijeme sada su potvrđene: u Beču, Donjoj Austriji i Burgenlandu otkrivena je velika prevara u okviru subvencijske akcije “Reparaturbonus”. Ova inicijativa financira se iz sredstava EU, pa je vođenje više paralelnih istraga preuzelo Europsko javno tužiteljstvo.

Lažne prijave za subvencije

Blagdani kroativ

Više poduzeća sumnjiči se da su namjerno podnosila lažne prijave kako bi se kroz netočne dokumente domogla subvencija. Iako istraga još traje, dosad je identificiran veći broj osumnjičenih. Sumnja se da su, od svibnja 2022. do lipnja 2023., usmjereni na nezakonito stjecanje približno 3,5 milijuna eura.

Velika policijska akcija sa 230 policajaca

U utorak je izvedena velika policijska operacija u kojoj je sudjelovalo više od 230 policajaca, uključujući specijalne jedinice poput EKO Cobra, savezni kriminalistički ured, WEGA, istražitelje iz Bečkog ureda kriminalističke policije, te brze interventne jedinice iz Donje Austrije i Burgenlanda. Provedeno je 37 pretraga stanova i poslovnih prostora u navedenim regijama.

Tijekom operacije, privremeno je uhićeno 15 osumnjičenih, dok je sedam osoba dovedeno na ispitivanje. Dvojica osumnjičenih lakše su ozlijeđena tijekom pokušaja sprječavanja ulaska policije, tvrdeći da su mislili da je u tijeku provala. Istraga se nastavlja, a očekuje se daljnje prikupljanje dokaza.


Ključne točke:

  • Otkivena velika prevara s “Reparaturbonusom” u Austriji, s nezakonitom dobiti od 3,5 milijuna eura.
  • Istragu vodi Europsko javno tužiteljstvo zbog korištenja EU sredstava.
  • Uhićeno 15 osumnjičenih, provedeno 37 pretraga s više od 230 policajaca.
  • Istraga se nastavlja, a očekuje se dodatno prikupljanje dokaza.
Nastavi čitati

Austrija

Nova austrijska vinjeta – sve informacije na jednom mjestu

Objavljeno

na

By

Asfinag je u četvrtak predstavio detalje nove vinjete za 2025. godinu. Nova samoljepljiva vinjeta bit će u morskozelenoj boji i koštat će 103,80 eura. Bit će dostupna od posljednjih dana studenog kod približno 6000 prodajnih partnera Asfinaga, kako u Austriji tako i u inozemstvu, a vrijedit će od 1. prosinca 2024. godine.

Ove godine dolazi do povećanja cijena vinjeta, budući da će se, prema zakonskim propisima, prilagoditi harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC). Nakon što prošle godine nije bilo promjena cijena, za 2025. su vinjete skuplje za 7,7%. To znači da će godišnja vinjeta za automobile iduće godine koštati 103,80 eura, prema izvješću kroativ.at.

Promjena boje za lakšu kontrolu

Nova boja, morskozelena, odabrana je kako bi se osigurala bolja vidljivost i kontrola vinjeta, izjavila je Claudia Eder, izvršna direktorica Asfinaga. Prethodna vinjeta bila je u sunčano žutoj boji, a promjena boje pomaže razlikovanju od prošlogodišnjih vinjeta, što olakšava nadzor i povećava sigurnost.

Prihodi od prodaje vinjeta, kao i svi ostali prihodi od cestarina, ulažu se u održavanje, izgradnju i sigurnost na austrijskoj mreži autocesta i brzih cesta koja se prostire na 2.265 kilometara.

Godišnja vinjeta i dalje vrijedi 14 mjeseci, od 1. prosinca prethodne godine do 31. siječnja sljedeće godine.

Nove cijene vinjeta za 2025. godinu:

  • Jednodnevna: 9,30 eura (stara cijena 8,60 eura)
  • Desetodnevna: 12,40 eura (stara cijena 11,50 eura)
  • Dvomjesečna: 31,10 eura (stara cijena 28,90 eura)
  • Godišnja: 103,80 eura (stara cijena 96,40 eura)

Nove cijene za motocikle:

  • Jednodnevna: 3,70 eura (stara cijena 3,40 eura)
  • Desetodnevna: 4,90 eura (stara cijena 4,60 eura)
  • Dvomjesečna: 12,40 eura (stara cijena 11,50 eura)
  • Godišnja: 41,50 eura (stara cijena 38,50 eura)

Ključne točke:

  • Nova vinjeta za 2025. u morskozelenoj boji, cijena 103,80 eura.
  • Cijene su povećane za 7,7% prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena.
  • Vinjeta vrijedi 14 mjeseci, od 1. prosinca do 31. siječnja sljedeće godine.
  • Prihodi od vinjeta ulažu se u održavanje i sigurnost prometne infrastrukture.
  • Promjena boje olakšava kontrolu i razlikovanje od prošlogodišnje vinjete.
Nastavi čitati

Austrija

Austrija donijela važnu odluku vezanu za Schengen

Objavljeno

na

By

granica

Austrija je pristala ukinuti svoj dugogodišnji veto na pristupanje Rumunjske i Bugarske bezgraničnom Schengenskom prostoru, što su ove dvije istočnoeuropske zemlje dugo priželjkivale. Ovaj važan korak objavljen je danas poslijepodne tijekom sastanka u Budimpešti, koji je organiziralo mađarsko predsjedništvo Vijeća EU, uz prisustvo ministara unutarnjih poslova Rumunjske, Bugarske i Austrije.

Ministri su potpisali zajednički sporazum koji otvara put prema punopravnom članstvu u Schengenu, prema izjavama glasnogovornika Mađarske. Ovo će u praksi značiti ukidanje kopnenih graničnih kontrola, koje su bile posljednja prepreka. Početkom godine već su ukinute kontrole na morskim i zračnim granicama kao prvi korak prema integraciji.

Pozdravne reakcije europskih čelnika

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je ovu odluku, ističući da Rumunjska i Bugarska “u potpunosti pripadaju” schengenskom prostoru. Dodala je kako bi 2025. trebala biti godina jačanja Schengena. Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola također je izrazila zadovoljstvo, naglašavajući da jači Schengen znači i jaču Europu.


Ključne točke:

  • Austrija ukinula veto na pristupanje Rumunjske i Bugarske Schengenskom prostoru.
  • Sastanak održan u Budimpešti uz sudjelovanje ministara unutarnjih poslova triju zemalja.
  • Potpisan zajednički sporazum za ukidanje kontrola na kopnenim granicama.
  • Početkom godine već ukinute kontrole na morskim i zračnim granicama.
  • Ursula von der Leyen i Roberta Metsola pozdravile ovu odluku kao korak prema jačoj Europi.
Nastavi čitati
LM