Ekonomija
Cijene najma stanova u Beču i dalje rastu, unatoč tome gradi se premalo stanova
Meidling ima najveći porast stanarine u Beču. Stručnjaci zvone na uzbunu: Cijene najma u Beču i dalje rastu, a gradi se premalo stanova.
Stanarine nastavljaju rasti – jedna od tri osobe u ovoj zemlji doseže svoje financijske granice zbog troškova stanovanja. Najamnine su ključni razlog zašto inflacija i dalje čvrsto drži Austriju. Prema trenutnim istraživanjima, svaka treća osoba u ovoj zemlji više ne može priuštiti stalno rastuće troškove stanovanja.
Prema brzoj procjeni austrijske statistike, inflacija je u travnju pala na još uvijek visokih 3,5%, ali cijene najma rastu znatno više. U nekim slučajevima stanari novih stanova u Beču moraju platiti više od 5% nego prošle godine. Pokazuje to indeks cijena nekretnina Gospodarske komore za 2024. godinu.
Rast najamnine čak je znatno veći nego prethodne godine – što je posljedica činjenice da je u 2023. bila “prekomjerna ponuda stanova, posebno u segmentu novogradnje”, što se ove godine značajno promijenilo, a potražnja je u isto vrijeme značajno porasla, objašnjava Michael Pisecky, predsjednik povjerenika za nekretnine u Gospodarskoj komori Beča.
Kao što je već odavno poznato, najskuplji kotar u Beču za iznajmljivanje je Innere Stadt s prosječnom cijenom kvadratnog metra od 17,95 eura, a slijedi Döbling (12,37 eura). Najjeftiniji najam novogradnje ima Simmering s prosjekom od 9,75 eura/m2.
Zanimljivo je pogledati poskupljenja. To pokazuje da su najamnine najviše porasle u novim stanovima u 12. kotaru – Meidling. Tu su nekretnine porasle za 5%.
Najamnine su također porasle za više od 4% u Leopoldstadtu (+4,48%), u trećem kotaru (+4,2%) kao i u Favoritenu (+4,08%) i Donaustadtu (+4,05%).
Hietzing je zabilježio najniži porast najamnine na godišnjoj razini (+0,2%).
Stručnjaci sada oglašavaju uzbunu – zbog oštrog pada u građevinskom sektoru, situacija s cijenama najma mogla bi se dodatno pogoršati. “Posebno sam zabrinut zbog razvoja cijena najma u središtu grada”, objašnjava agent za nekretnine Philipp Sulek.
S obzirom na nagli pad aktivnosti u novogradnji i daljnji nedostatak ponude, “cijene bi mogle ponovno porasti u budućnosti”, kaže stručnjak za nekretnine Pisecky. On zahtijeva: “Kako bismo se nosili s povećanjem potražnje za najmom i posljedičnim rastućim cijenama, u Beču se mora graditi više.”
Političari moraju stvoriti odgovarajuće okvirne uvjete i dati poticaje kako bi se osiguralo povećanje građevinskih aktivnosti u sektoru novogradnje u Beču.
Ekonomija
Austrija: Inflacija u studenom 1,9 posto
Potrošačke cijene u Austriji u studenom su u prosjeku bile više za 1,9 posto nego prije godinu dana – kao što se očekivalo u brzoj procjeni prije gotovo tri tjedna.
U usporedbi s prethodnim mjesecom listopadom 2024. prosječna razina cijena porasla je za 0,3 posto, objavila je danas Austria Statistik. To je značilo da je inflacija treći mjesec zaredom ispod cilja Europske središnje banke (ECB) od dva posto.
U listopadu je rast cijena u odnosu na prethodnu godinu bio nešto manji i iznosio je 1,8 posto. Prema statističarima, najjači prigušivač cijena u studenom 2024. ponovno su bile niže cijene energije za kućanstva.
Ekonomija
Ukidanje ili povećanje? Novi detalji o klimatskom bonusu 2025
O klimatskom bonusu već mjesecima razmišlja cijela Austrija. Hoće li se sada ukinuti ili će se iznos ponovno povećati 2025. godine?
Isplata klimatskog bonusa od 145 i 290 eura po osobi nastavit će se do proljeća 2025. godine. Počelo je početkom rujna. Milijuni ljudi već su imali koristi od ovogodišnje isplate.
Zbog deficita u proračunu sada se raspravlja o tome kako dalje s bonusom. Proračunski deficit već tjednima zabrinjava austrijsku politiku i gospodarstvo. Dok se prije izbora za Nacionalno vijeće krajem rujna 2024. govorilo o znatno nižem proračunu savezne vlade, prognoza je nedugo nakon toga podignuta na 3,2 posto BDP-a. Fiskalno vijeće, pak, ove godine očekuje 3,9 posto, a 2025. 4,1 posto.
Ekonomski istraživači, posebice oni iz Wifa i IHS-a, stoga su se pridružili Fiskalnom vijeću u preporuci značajnih ušteda. Izvijestio je Finanz.at. Jedna od mjera je ukidanje klimatskog bonusa. Isplata je samo ove godine koštala preko 2 milijarde eura.
Na satu za novinare ORF-a u nedjelju, Holger Bonin ponovno je naglasio da se “klimatski bonus više ne bi trebao isplaćivati nakon što vaš prihod dosegne određenu razinu”. “Društvena komponenta može biti ojačana”, nastavlja se. U saveznoj politici još uvijek nema jasne linije o nastavku ili ukidanju. Jedino su Zeleni do sada žestoko branili bonus – ali su i oni bili ti koji su se zalagali za njegovo uvođenje.
Sada Fiskalno vijeće računa da je klimatski bonus posljednjih godina značajno premašio cilj. Izvorna osnova klimatskog bonusa bila je povrat dodatnog prihoda od određivanja cijene CO2 stanovništvu. Međutim, prema izračunu, izdaci za to u godinama 2021. do uključivo 2025. bit će 4,1 milijardu kuna veći od prihoda od poreza na CO2. To predstavlja značajnu prekomjernu kompenzaciju za cijene CO2.
U 2021. godini uz klimatski bonus od 250 eura isplaćen je i antiinflacijski bonus od još 250 eura. Ako oduzmete ovaj dodatni iznos, troškovi su i dalje tri milijarde eura veći od prihoda od cijene CO2.
Za iduću godinu, primjerice, očekuju se prihodi od 1,5 milijardi eura. To bi se kompenziralo s 2,3 milijarde eura troškova za klimatski bonus.
Sve je izglednije ukidanje klimatskog bonusa od sljedeće godine. IHS je nedavno predložio da bi se osobama s niskim primanjima trebalo omogućiti više koristi, čak i ako se to u potpunosti ne ukine. Nova uredba je već uvedena za 2024. da osobe s mjesečnim neto prihodom većim od 4750 eura moraju platiti porez na iznos.
Zbog povećanja poreza na CO2 od 2025. s trenutačnih 45 na 55 eura po toni CO2, klimatski bi se bonus također mogao znatno povećati ako se zadrži.
Ako se povećanje poreza od oko 22 posto primijeni i na iznos klimatskog bonusa, to bi značilo maksimalan iznos od preko 350 eura za klimatski bonus za 2025. godinu sa sličnim povećanjem, izračunao je Finanz.at .
Ekonomija
Spar s polica uklonio sedam proizvoda, naredili hitnu inspekciju
Prije nekoliko tjedana u Njemačkoj se doznalo da je 80 posto meda koji se tamo prodaje razrijeđeno šećernim sirupom. Sada se sumnja na krivotvorenje meda proširila i na Austriju. Kao rezultat toga, Spar je naredio hitnu reviziju svih vlastitih robnih marki meda.
Med Sparove vlastite robne marke dugo dolazi uglavnom od austrijskih pčelara. Sedam štednih medova, koji sadrže uvezeni med iz Europe, uklonjeni su s polica do rezultata istrage.
Spar već dugi niz godina svjesno promovira lokalni med i sada u svom asortimanu ima 252 različita austrijska meda, često malih lokalnih pčelara.
Član uprave Spara Markus Kaser potvrđuje: “Predani smo potpori lokalnim pčelarima jer med nije samo izvrstan regionalni, prirodni proizvod, već su pčele važan čimbenik u ekosustavu i proizvodnji hrane. Želimo se za to boriti svim mogućim sredstvima „Da se ovaj vrijedan proizvod sačuva i da potrošači u Sparu budu sigurni da će zajamčeno uživati u pravom medu!“
Pod robnom markom S-BUDGET nalazi se pet različitih vrsta, a pod Spar Natur*pur dvije točionice koje sadrže med iz drugih europskih zemalja. Bili su to prvi proizvodi koje je Spar početkom prosinca ’24. poslao u laboratorij na testiranje. Dok ne stignu rezultati, i ovi proizvodi su povučeni s polica i nisu dostupni.
Med iz SPAR-ovih vlastitih robnih marki dolazi iz Austrije, a imena pčelara ponekad se nalaze na prednjoj strani proizvoda. Spar se ugovorom obvezuje proizvođače da neće koristiti drugi med osim vlastitog. Ovi medovi sada se također ispituju na autentičnost u laboratoriju za ispitivanje. Zbog dugogodišnje i bliske suradnje s pčelarima, u Sparu pretpostavljaju da će sve biti u redu.
Spar od proizvođača robnih marki proizvoda koji u svom asortimanu imaju med zahtijeva pisano jamstvo da se radi o čistom medu.
