Ekonomija
Cijene hrane u ožujku na najvišoj razini u više od 30 godina
Cijene hrane u svijetu porasle su u ožujku na najvišu razinu od 1990. godine, kada je agencija UN-a za hranu FAO počela objavljivati podatke, potaknute poskupljenjem žitarica i biljnih ulja zbog rata u Ukrajini.
FAO-ov indeks košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u ožujku za 12,6 posto u odnosu na veljaču, na prosječna 159,3 boda, dosegnuvši novu najvišu razinu od 1990. godine. U odnosu na prošlogodišnji ožujak viši je za 33,6 posto, pokazuje izvješće FAO-a.
Najviše su u ožujku porasle cijene biljnih ulja, za 23,2 posto u odnosu na veljaču, potaknute poskupljenjem suncokretovog ulja zbog smanjenog izvoza iz Ukrajine, najvećeg svjetskog izvoznika.
Cijene žitarica porasle su na mjesečnoj razini 17,1 posto, odražavajući poskupljenje pšenice, za 19,7 posto, i kukuruza, za 19,1 posto, ponajprije zbog rata u Ukrajini. Rusija i Ukrajina činile su oko 30 posto odnosno 20 posto svjetskog izvoza tih žitarica u posljednje tri godine.
Dodatni razlog poskupljenja pšenice bila je zabrinutost za urod u SAD-u, ističu u FAO-u.
Izrazitije je u ožujku poskupio i šećer, za 6,7 posto u odnosu na veljaču, zbog viših cijena sirove nafte i jačanja brazilskog reala. Značajnije poskupljenje zapriječili su povoljni izgledi za proizvodnju u Indiji, piše HINA.
Indeks koji pokazuje kretanje cijena mesa porastao je u ožujku za 4,8 posto, na najvišu razinu otkada je FAO počeo objavljivati izvješća, potaknut poskupljenjem svinjetine zbog nedostatnog broja životinja u zapadnoj Europi. Porasle su i cijene peradi, zbog epidemije ptičje gripe.
Najblaže je porastao indeks koji prati kretanje cijena mlijeka i mliječnih proizvoda, za 2,6 posto u odnosu na veljaču, što FAO objašnjava poskupljenjem maslaca i mlijeka u prahu.
U odnosu na prošlogodišnji ožujak cijene te kategorije prehrambenih proizvoda više su za 23,5 posto.
Manje pšenice?
U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je snizio prognozu ovogodišnje proizvodnje pšenice, na 784 milijuna tona, što bi značilo da bi porasla za 1,1 posto u odnosu na 2021. godinu. U veljači FAO je proizvodnju u ovoj godini procijenio na 790 milijuna tona.
Proizvodnja u Ukrajini trebala bi pasti ispod petogodišnjeg prosjeka, na temelju očekivanja da u Ukrajini možda neće biti požnjeveno najmanje 20 posto uroda ozime pšenice zbog razaranja, ograničenog pristupa ili nedostatka resursa za žetvu.
Povoljni vremenski uvjeti podupiru pak prognozu ruske proizvodnje koja bi trebala biti iznad petogodišnjeg prosjeka, ali je preliminarna, zbog mogućih problema s uvozom nekih poljoprivrednih sirovina, napominju u FAO-u.
Proizvodnja pšenice u EU trebala bi se pak smanjiti na 134 milijuna tona, zbog padalina u južnim članicama i moguće manje zasijane površine.
Potrošnja žitarica u sezoni 2021/2022. trebala bi porasti 1,0 posto, na 2,789 milijardi tona, što je neznatno manje no što je FAO procijenio u veljači.
Zalihe žitarica trebale na kraju sezone biti 2,4 posto veće nego na početku, ponajprije zbog očekivanog manjeg izvoza iz Ukrajine i Rusije.
FAO je zbog rata u Ukrajini snizio prognozu svjetske trgovine žitaricama u sezoni 2021/2022., za tri posto, na 469 milijuna tona
EU i Indija trebale bi povećati izvoz pšenice, a Argentina, Indija i SAD izvoz kukuruza, što će dijelom nadoknaditi gubitak izvoza iz crnomorske regije, napominju.
Ekonomija
Sve više ljudi u Austriji zaduženo, najgora situacija u zadnjih 15 godina
Ukupno 9.973 osobe zatražile su 2024. godine pomoć Savjetovališta za dužnike u Donjoj Austriji. Od 2009. godine nikada nije bilo toliko ljudi koji su se obratili za pomoć.
“U Donjoj Austriji rast broja zaduženih posebno je alarmantan,” kaže Michael Lackenberger, direktor Savjetovališta za dužnike.
“Ovakvu situaciju nismo vidjeli posljednjih 15 godina,” dodaje Lackenberger. “Pritisak je ogroman.” Donja Austrija trenutačno bilježi nagli porast privatnih dugova, kakav on, kao dugogodišnji voditelj savjetovališta, još nije doživio.
Gotovo 10.000 ljudi potražilo pomoć zbog dugova
“U 2024. godini pružili smo podršku 9.973 osobe,” kaže Lackenberger, koji je prije deset godina rada u savjetovalištu bio sudski službenik. “U našim uredima u Sankt Pöltenu, Wiener Neustadtu i Hollabrunnu već sada postoji lista čekanja duža od tri mjeseca. U Zwettlu i Amstettenu situacija nije puno bolja.” Glavni problem je nedostatak kapaciteta za brže pružanje pomoći.
Među brojnim uzrocima zaduženosti, jedan se ističe kao najvažniji: “Gubitak posla i dalje je glavni razlog privatne prezaduženosti. Odmah nakon toga dolazi rast troškova života,” objašnjava Lackenberger.
Najveći broj osoba u financijskim problemima u posljednjih 15 godina
“Bilježimo najveći porast potražnje za pomoći još od 2009. godine,” kaže on. Tadašnja globalna financijska kriza uzrokovala je dugoročne poremećaje: “Kamate na štednju trajno su snižene i nikada se nisu oporavile.”
Loše vijesti za štediše: Europska središnja banka ponovno snižava kamate
Za one koji su pogođeni dugovima, štednja više nije opcija, tvrdi Lackenberger. “Ljudi već sada žive na rubu financijskih mogućnosti. Ako se dogodi nepredviđeni trošak, poput kvara u stanu, rastave ili kvara automobila, vrlo brzo mogu zapasti u dugove.”
Sve veća zaduženost srednjeg sloja
Poseban problem predstavlja to što se prezaduženost sve više širi na srednji sloj. “Primjerice, jedan od naših klijenata suočio se s iznenadnim računom za energiju od preko 7.000 eura,” ističe Lackenberger. “Mnogi ljudi nikada nisu mislili da bi mogli završiti u ovakvoj situaciji.”
Nagli porast zaduženosti od 2023.
Statistika pokazuje zabrinjavajući trend. “U usporedbi s 2023. godinom, u Donjoj Austriji zabilježen je rast broja prvih savjetovanja za 7,6 posto, dok je na razini cijele Austrije taj rast iznosio 6,8 posto.”
“Godinama smo imali oko 7.500 korisnika godišnje,” objašnjava Lackenberger. “Već su godine pandemije donijele porast. Tijekom 2022. primijetili smo lagani rast, a 2023. godine broj se povećao na 9.071. Prošle godine dodali smo još tisuću novih korisnika. Sada smo gotovo na 10.000.”
Poziv vladi: Hitno obuzdati inflaciju
Zbog ozbiljnosti situacije, Lackenberger apelira na novu austrijsku vladu da hitno reagira: “Prvi korak mora biti obuzdavanje inflacije.”
Konkretni zahtjevi savjetovališta
Lackenberger također ima konkretne prijedloge: “Tražim od vlade da zadrži sadašnje pravilo koje omogućuje privatnim osobama da se, pod određenim uvjetima, oslobode dugova u roku od tri godine.” Ova mjera istječe 2026. godine, a on smatra da bi je trebalo produljiti.
Uz to, poziva regionalnu vlast Donje Austrije da osigura dodatna sredstva za savjetovališta. “Naše savjetovalište već je preopterećeno. Da bismo pomogli ljudima koji su u teškoj situaciji, hitno su nam potrebna dodatna financijska sredstva za zapošljavanje novih savjetnika,” zaključuje Lackenberger.
Ekonomija
Industrija i građevinski sektor u Austriji u padu: Tisuće radnika manje
Recesija i dalje traje, a njezini učinci vidljivi su i na tržištu rada. Industrija i građevinski sektor prošle su godine zabilježili znatan pad zaposlenosti.
Dugotrajna stagnacija domaćeg gospodarstva se nastavlja – i u skoroj budućnosti ne očekuje se poboljšanje. Novi ministar financija Markus Marterbauer ovog je tjedna ponovno upozorio na produljenje recesije, istaknuvši da Austriji jednostavno nedostaje novca, kako je objasnio političar SPÖ-a.
Nema viška sredstava: Ministar financija šokirao izjavom
Teška gospodarska situacija odražava se i na tržištu rada. Iako su stopa nezaposlenosti od 5,2 posto i stopa zaposlenosti od 74,1 posto ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na prethodnu godinu, industrijski sektor bilježi značajan pad.
Austrija ispod europskog prosjeka
“Unatoč gospodarskoj krizi i rekordnom broju stečajeva poduzeća, austrijsko tržište rada u 2024. godini pokazalo se relativno stabilnim. Ukupni broj zaposlenih ostao je gotovo isti u usporedbi s prethodnom godinom”, rekao je generalni direktor Statistik Austria, Tobias Thomas.
“Međutim, trajna recesija u industriji ostavila je jasne tragove na tržištu rada: u proizvodnom sektoru broj zaposlenih smanjen je za 38.400, dok je u uslužnim djelatnostima došlo do porasta. Također, stariji radnici su ostali duže u radnom odnosu – u 2024. godini 58,8 posto osoba u dobi od 55 do 64 godine bilo je zaposleno, što je povećanje od 1,5 postotnih bodova. Ipak, Austrija je u međunarodnoj usporedbi i dalje ispod europskog prosjeka kada je riječ o zaposlenosti starijih osoba”, dodao je Thomas.
Negativan trend u proizvodnji
Prema preliminarnim podacima, austrijsko gospodarstvo smanjilo se za 1,2 posto u 2024. godini, nakon pada BDP-a od 1,0 posto godinu ranije. Posebno je pogođena proizvodnja robe, koja je pala za 5,5 posto, dok su javna uprava, zdravstvo i obrazovanje ostvarili realan rast od 2,0 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Ova suprotna kretanja jasno se reflektiraju i na tržištu rada.
Veliki pad u proizvodnom sektoru
Najveći gubitak radnih mjesta zabilježen je u proizvodnom sektoru, gdje je broj zaposlenih smanjen za 38.400. S druge strane, javni i socijalni sektor (+35.700) te trgovina (+22.300) zabilježili su rast zaposlenosti.
Ekonomija
Nakon pada dobiti: Mega-korporacija VW ukida rad od kuće
Nakon drastičnog pada dobiti, automobilski gigant Volkswagen ukida opciju rada od kuće za sve svoje zaposlenike.
Čak 24.000 zaposlenika morat će se vratiti u urede, budući da je VW u posljednjim mjesecima pretrpio velike gubitke. Sada se mjere štednje odražavaju i na omiljeni home office model zaposlenika.
Velika zabrinutost među zaposlenicima
Sve više zaposlenika obraća se radničkom vijeću i odjelu za ljudske resurse, izražavajući zabrinutost kako će uskladiti svoje svakodnevne obveze.
Od travnja 2025. rad od kuće bit će smanjen sa četiri na samo dva dana tjedno, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo. Mnogi će sada morati potpuno prilagoditi svoj način života, posebno roditelji malodobne djece.
Glasnogovornica VW-a poručila je: “S obzirom na trenutačne ekonomske izazove, osobna suradnja u timovima je ključna.”
Volkswagen je u utorak objavio da je prošle godine njegova dobit pala za 30,6 posto, na 12,4 milijarde eura.
You must be logged in to post a comment Login