Ekonomija
Cijene hrane u ožujku na najvišoj razini u više od 30 godina
Cijene hrane u svijetu porasle su u ožujku na najvišu razinu od 1990. godine, kada je agencija UN-a za hranu FAO počela objavljivati podatke, potaknute poskupljenjem žitarica i biljnih ulja zbog rata u Ukrajini.
FAO-ov indeks košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u ožujku za 12,6 posto u odnosu na veljaču, na prosječna 159,3 boda, dosegnuvši novu najvišu razinu od 1990. godine. U odnosu na prošlogodišnji ožujak viši je za 33,6 posto, pokazuje izvješće FAO-a.
Najviše su u ožujku porasle cijene biljnih ulja, za 23,2 posto u odnosu na veljaču, potaknute poskupljenjem suncokretovog ulja zbog smanjenog izvoza iz Ukrajine, najvećeg svjetskog izvoznika.
Cijene žitarica porasle su na mjesečnoj razini 17,1 posto, odražavajući poskupljenje pšenice, za 19,7 posto, i kukuruza, za 19,1 posto, ponajprije zbog rata u Ukrajini. Rusija i Ukrajina činile su oko 30 posto odnosno 20 posto svjetskog izvoza tih žitarica u posljednje tri godine.
Dodatni razlog poskupljenja pšenice bila je zabrinutost za urod u SAD-u, ističu u FAO-u.
Izrazitije je u ožujku poskupio i šećer, za 6,7 posto u odnosu na veljaču, zbog viših cijena sirove nafte i jačanja brazilskog reala. Značajnije poskupljenje zapriječili su povoljni izgledi za proizvodnju u Indiji, piše HINA.
Indeks koji pokazuje kretanje cijena mesa porastao je u ožujku za 4,8 posto, na najvišu razinu otkada je FAO počeo objavljivati izvješća, potaknut poskupljenjem svinjetine zbog nedostatnog broja životinja u zapadnoj Europi. Porasle su i cijene peradi, zbog epidemije ptičje gripe.
Najblaže je porastao indeks koji prati kretanje cijena mlijeka i mliječnih proizvoda, za 2,6 posto u odnosu na veljaču, što FAO objašnjava poskupljenjem maslaca i mlijeka u prahu.
U odnosu na prošlogodišnji ožujak cijene te kategorije prehrambenih proizvoda više su za 23,5 posto.
Manje pšenice?
U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je snizio prognozu ovogodišnje proizvodnje pšenice, na 784 milijuna tona, što bi značilo da bi porasla za 1,1 posto u odnosu na 2021. godinu. U veljači FAO je proizvodnju u ovoj godini procijenio na 790 milijuna tona.
Proizvodnja u Ukrajini trebala bi pasti ispod petogodišnjeg prosjeka, na temelju očekivanja da u Ukrajini možda neće biti požnjeveno najmanje 20 posto uroda ozime pšenice zbog razaranja, ograničenog pristupa ili nedostatka resursa za žetvu.
Povoljni vremenski uvjeti podupiru pak prognozu ruske proizvodnje koja bi trebala biti iznad petogodišnjeg prosjeka, ali je preliminarna, zbog mogućih problema s uvozom nekih poljoprivrednih sirovina, napominju u FAO-u.
Proizvodnja pšenice u EU trebala bi se pak smanjiti na 134 milijuna tona, zbog padalina u južnim članicama i moguće manje zasijane površine.
Potrošnja žitarica u sezoni 2021/2022. trebala bi porasti 1,0 posto, na 2,789 milijardi tona, što je neznatno manje no što je FAO procijenio u veljači.
Zalihe žitarica trebale na kraju sezone biti 2,4 posto veće nego na početku, ponajprije zbog očekivanog manjeg izvoza iz Ukrajine i Rusije.
FAO je zbog rata u Ukrajini snizio prognozu svjetske trgovine žitaricama u sezoni 2021/2022., za tri posto, na 469 milijuna tona
EU i Indija trebale bi povećati izvoz pšenice, a Argentina, Indija i SAD izvoz kukuruza, što će dijelom nadoknaditi gubitak izvoza iz crnomorske regije, napominju.
Ekonomija
U velikoj austrijskoj tvrtki privremeno upitno i do 1000 radnih mjesta?
Proizvođač dvotočkaša KTM AG, sa sjedištem u Mattighofenu (okrug Braunau), vjerojatno planira dalekosežna smanjenja osoblja zbog napete ekonomske situacije. “Salzburger Nachrichten” izvještava da bi do 1.000 od oko 5.000 zaposlenika moglo biti privremeno otpušteno.
Prema “Salzburger Nachrichtenu”, razmišlja se o djelomičnom gašenju proizvodnje za siječanj i veljaču. Potvrdu o vraćanju na posao trebali bi dobiti u ožujku. Modeli skraćenog radnog vremena ili dogovorenog skraćenog radnog vremena također se razmatraju kao alternative, navodi se, prenosi ORF.
Prema riječima glasnogovornika, trenutačno ne žele unositi više neizvjesnosti u to pitanje i ne objavljuju nikakve planirane mjere poput smanjenja osoblja ili otpuštanja. “Trenutačno postoji mnogo glasina i jasna je neizvjesnost.”
Pierer Mobility AG, roditelj brendova KTM, objavio je u utorak navečer da KTM AG treba financijsku injekciju u rasponu od tri znamenke u milijunima.
Cijena dionice potom je u srijedu oštro pala. KTM je već najavio da će ukinuti 300 radnih mjesta u proizvodnji i 120 radnih mjesta u KTM Research and Development GmbH.
Ekonomija
XXXLutz kupio jedanaest zatvorenih KikaLeiner lokacija
Grupa Supernova Franka Alberta nedavno je prodala jedanaest bivših KikaLeiner lokacija SAR Leasing GmbH iz grupe XXXLutz. Supernova je potvrdila prodaju. U sklopu prvog stečajnog postupka KikaLeiner je krajem srpnja 2023. zatvorio ukupno 23 od 40 lokacija. Očekuje se da će KikaLeiner sutra ponovno podnijeti zahtjev za stečaj.
Ovim ugovorom tvrtka XXXLutz osigurava dodatne nekretnine u Austriji. “Ovo nema nikakve veze s aktivnim lokacijama KikaLeinera, već se radi o onima koje su zatvorene prije godinu i pol i kupljene u paketu nekretnina”, rekao je novinama menadžer XXXLutza Thomas Saliger. Za XXXLutz, ovo je u osnovi ulaganje u nekretnine, prenosi ORF.
Savezno tijelo za tržišno natjecanje (BWB) izjavilo je za APA da nije registrirano spajanje. “U principu, preuzimanja iznad određenih prodajnih pragova moraju se prijaviti BWB-u.” Tvrtke moraju ispitati pitanje obveze registracije. Tijelo je ostavilo otvorenim pitanje postoji li takva obveza u vezi s kupnjom lokacija od strane grupe XXXLutz.
Trgovina namještajem u cjelini trenutačno prolazi vrlo teške trenutke. Trenutačna suzdržanost potrošača, slaba građevinska industrija i pritisak online maloprodaje na fizičku maloprodaju uzrok su posrtanja industrije. Ponovnom nesolventnošću KikaLeinera pao je još jedan domino u nizu posrnulih tvrtki u industriji. Budućnost trgovca namještajem još uvijek je neizvjesna, ali se nastavak čini malo vjerojatnim.
Ekonomija
U Austriji bi 130.000 radnika moglo u štrajk? Najavljeni prosvjedi
Drugi krug pregovora za 130.000 zaposlenika austrijskog kolektivnog ugovora za socijalno gospodarstvo (Sozialwirtschaft Österreich) de facto je propao. Nakon deset sati sastanak je prekinut, a sindikat je u večernjem priopćenju najavio borbene mjere. GPA i Vida žele povećati pritisak sastancima tvrtki, demonstracijama i drugim akcijama.
Ostanak na sadašnjoj razini s isključivo inflatornom kompenzacijom ne pokazuje poštovanje koje zaposleni zaslužuju, ljutito je rekla GPA pregovaračica Eva Scherz. Ako želite industriju učiniti atraktivnijom, potrebna su vam dva ključna faktora, veća plaća i bolji uvjeti rada, rekla je Sonja Hör iz Vida.
Sada slijede radnički sastanci diljem Austrije, konferencija radničkog vijeća u Štajerskoj i, za točno tjedan dana, demonstracije u Beču. Sutradan je zakazan skup u Linzu.
Cilj ostaje povećanje od 6,1 posto. Stoga će 22. studenog rad djelatnika biti prekinut na šest minuta. Sljedeći krug pregovora održat će se 25. studenog 2024. Novi kolektivni ugovor primjenjivat će se od 1. siječnja sljedeće godine.
You must be logged in to post a comment Login