Hrvatska
Capak: Zemlje koje su dale više novca očito su dobile više cjepiva nego mi
U sinoćnjem Dnevniku HTV-a gostovao je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak. Capak je, između ostalog govorio i o kašnjenju isporuke cjepiva te o tome koje bi se mjere trebale popustiti od početka veljače.
Prvi čovjek HZJZ naglasio je da će Hrvatska teško dobiti obećane doze cjepiva te da se sve količine koje posjeduju čuvaju za docjepljivanje.
“Pfizer nam je smanjio broj doza za sljedeće tri isporuke. Ono što nam dolazi u sljedeća dva tjedna, smanjeno je za 14 kutija, po 975 doza. Mi smo dobili 11 kutija cjepiva manje, to nas razočarava i otežava nam provedbu plana cijepljenja. Sve količine koje imamo čuvamo za docjepljivanje. Ne znamo kakva će biti distribucijska lista u ožujku, nadamo se da će to biti značajno više, ali ne možemo znati unaprijed. I Moderna je odgodila isporuku za tjedan dana, tih 4800 doza koje smo već trebali dobiti, dobit ćemo u nedjelju”, rekao je Capak.
Rekao je i da je AstraZeneca prva pregovarala s EU i da su obećali cjepivo još u prosincu. U njihovu proizvodnju EU je uložila velike novce te su od njih najviše i očekivali.
“AstraZeneca je prva pregovarala sa svim zemljama EU-a, obećavali su da će već u prosincu biti isporučene velike količine cjepiva. I u njihov razvoj EU je uložio velik novac i od njih smo najviše očekivali. Oni će se registrirati tek 29. siječnja, a ponudili su distribucijsku listu koja bi počela 15. veljače s 44.000 doza. EU traži od njih da isporuka počne ranije i da se ispoštuju potpisani ugovor. Mi se nadamo da će se situacija popraviti, ali teško da ćemo dobiti obećane doze”, izjavio je Capak.
Capak je mišljenja kako u EU dolazi do sloma sustava te da će očito zemlje koje su samostalno pregovarale ponudile i bolju cijenu dobiti cjepivo prije ostalih.
Sto se tiče popuštanja mjera, rekao je da će sigurno do nekih popuštanja i doći. Između ostaloga naveo je da bi se trebalo dozvoliti normalno pohađanje nastave za sve učenike između petog i osmog razreda, kao i sport i rekreacija na otvorenom.
“Nisam rekao da se neće otvoriti, dogovorili smo se da ćemo se dogovoriti. Razgovori se još vode, mi ćemo tu odluku na vrijeme pripremiti. Sigurno će biti određenih popuštanja. Na nacionalnoj razini će se dopustiti odlazak u škole za djecu od petog do osmog razreda, razgovara se intenzivno da se dopusti sport i rekreacija na otvorenom. Za sve ostalo ćemo vidjeti, u ovom trenutku nemamo definitivnu informaciju što će biti dopušteno”, rekao je Capak u središnjoj informativnoj emisiji HRT-a.
- Benko živi u skupocjenoj vili, mama plaća najamninu 238 tisuća eura mjesečno
- Ponuda novih stanova u Austriji za sada u padu
- U velikoj austrijskoj tvrtki privremeno upitno i do 1000 radnih mjesta?
- Tužan dan za Austriju, poskupljuje pivo
- Teška nesreća u Beču, tramvaj udaro biciklistkinju
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
