Austrija
BROJ ZARAŽENIH RASTE: Časne sestre zaražene u Đakovu, Đoković pozitivan!
Sve države u regiji bilježe porast broja novozaraženih od koronavirusa. Kakve su brojke u regiji te poboljšava li se situacija u Republici Austriji, pročitajte u nastavku analize KROATIV-a.
Hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš potvrdio je prijepodne 30 novozaraženih u Hrvatskoj, ali kako „rast još uvijek nije eksponencijalan“. Hrvatski premijer Andrej Plenković je na pitanje novinara je li upitno održavanje izbora izjavio kako mu „nije jasno kako se održavanje uopće može dovoditi u pitanje“.
Kako saznaje „Radio Đakovo“, u samostanu Milosrdnih sestara sv. Križa potvrđen je koronavirus kod deset sestara. Prije vikenda, časne sestre su boravile na Kosovu. Trenutno se u samostanu nalazi oko 180 sestara, a prosječna dob je 69 godina. Dvadesetak studenata Međunarodnog sveučilišta Libertas u Zagrebu nalazi se u samoizolaciji nakon što su u petak pisali ispit sa studentom koji je pozitivan na COVID-19. Prvi slučaj se bilježi i u hrvatskom nogometu, gdje je sudac druge hrvatske lige Domagoj Kurtović pozitivan na COVID-19.
Slovenski ministar zdravstva Tomaž Gantar izjavio je u intervjuu za „POP TV“ kako će svim povratnicima iz Hrvatske uvesti obaveznu samoizolaciju ako se brojke novozaraženih u Sloveniji povećaju, a da se zna kako su uvezeni iz susjedne zemlje. Potvrđeno je kako je u posljednja 24 sata kod 13 novozaraženih osoba šest „importirano“ iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i s Kosova.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore Jevto Eraković potvrdio je jutros osam novozaraženih od koronavirusa. Od trenutno 51 zaražene osobe, oko 20 posto se nalazi na liječenju u bolnicama.
Bosna i Hercegovina jutros bilježi nešto manji broj novozaraženih, 53. Republika Srpska broji 26, a Federacija BiH jednog novozaraženog više.
Zbog zaraze tri zaposlenika nuklearne medicine, bečka Univerzitetska klinika AKH, zatvorit će se jedan dio odjela. Ukupno 40 zaposlenika će biti testirani u narednih deset dana. Zaraženi zaposlenici su se zarazili u privatnom okruženju van bolnice, a pacijenti neće ispaštati djelomičnim zatvaranjem odjela.
Zadar: Novak Đoković, supruga i Troicki zaraženi!
Prema posljednjim informacijama srpskih medija, Novak Đoković (33) i supruga Jelena (34) nakon testiranja u Beogradu dobili su pozitivne testove. Njihova djeca nisu zaražena. Srpski tenisač Viktor Troicki (34), koji je sudjelovao na Adria Touru u Beogradu zajedno s mnogima koji su igrali i turnir u Zadru, potvrdio je za „Telegraf“ kako su on i supruga dobili pozitivne testove na koronavirus. Već prošlog petka njegova supruga je bila zaražena, a u nedjelju je i 34-godišnjak dobio rezultat testa.
Podsjećamo, u nedjelju i u ponedjeljak nakon turnira su pozitivno testirani Bugarin Grigor Dimitrov, Hrvat Borna Ćorić, Dimitrov trener Christian Groh te Đokovićev kondicijski trener Marko Paniki.
Što se turnira u Zadru tiče, preko 50 ostalih testiranih osoba su svi bili negativni.
Worldometers brojke (Stanje: 23.6., 14h):
Svijet – 9,21 mil. ukupno zaraženih, 474.961 preminulih, 3,78 mil. aktivnih slučajeva
Najviše zaraženih bilježi SAD – 2,38 mil. zaraženih, 122.611 preminulih
Austrija – 17.408 zaraženih, 693 preminulih, 454 aktivno
Srbija – 12.990 zaraženih, 262 preminulih, 731 aktivno
Sj. Makedonija – 5.196, 247 preminulih, 2.975 aktivno
BiH – 3.588 zaraženih, 172 preminulih, 1.131 aktivno
Hrvatska – 2.317 zaraženih, 107 preminulih, 68 aktivno
Slovenija – 1.534 zaraženih, 109 preminulih, 49 aktivno
Crna Gora – 375 zaraženih, 9 preminulih, 51 aktivno
Antonio Šećerović
Foto: HTS
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
You must be logged in to post a comment Login